{"id":3988,"date":"2026-04-17T09:51:20","date_gmt":"2026-04-17T09:51:20","guid":{"rendered":"https:\/\/v1travelcorner.hr\/wp\/?p=3988"},"modified":"2026-04-17T13:32:49","modified_gmt":"2026-04-17T13:32:49","slug":"titanik-je-potonuo-prije-114-godina-zasto-nas-jos-uvijek-fascinira-njegova-prica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/v1travelcorner.hr\/wp\/titanik-je-potonuo-prije-114-godina-zasto-nas-jos-uvijek-fascinira-njegova-prica\/","title":{"rendered":"Titanic je potonuo prije 114 godina. Za\u0161to nas jo\u0161 uvijek fascinira njegova pri\u010da?"},"content":{"rendered":"\n

Ve\u017eite se, polije\u0107emo…<\/em><\/h2>\n\n\n\n

…otkrivamo ba\u0161tinu, upoznajemo kulturu, istra\u017eujemo prirodne ljepote<\/em><\/h2>\n\n\n\n

Dok prolazite pored staklenih vitrina na najvi\u0161em katu Guvernerove pala\u010de u kojoj se nalazi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, na posebnom mjestu, na crvenoj podlozi nalazi se jedan pojas za spa\u0161avanje. Kako se pribli\u017eavate vitrini i pro\u010ditate da je to pojas za spa\u0161avanje s Titanica, odjednom vas pro\u017eme \u010dudan osje\u0107aj. Osje\u0107aj da gledate u djeli\u0107 legende koja i dan danas fascinira i okuplja ljude, a s druge strane – kad se zagledate dobro u pojas – \u010dini vam se da je prostoriju ispunila ti\u0161ina. Ne obi\u010dna ti\u0161ina, nego te\u0161ka, mu\u010dna i smrtna ti\u0161ina koja je prekrila sjeverni Atlantik, te mirne, hladne no\u0107i 15. travnja, oko 600km jugoisto\u010dno od Newfoundlanda, kada je utihnuo i zadnji krik, zadnji poziv u pomo\u0107, a more se smirilo nad vrtlogom \u0161to je progutao najve\u0107i brod do tada izra\u0111en, brod za koji se smatralo da je nepotopiv.<\/p>\n\n\n\n

Postani pretplatnik, \u010ditaj bez oglasa i otklju\u010daj pristup ekskluzivnom sadr\u017eaju<\/a><\/h4>\n\n\n\n

Lorem Ipsum has been the industry’s standard dummy text ever since the 1500s.<\/p>\n\n\n\n

Titanic je 14. travnja 1912. isplovio iz Southamptona prema New Yorku na svoje prvo prekooceansko putovanje. Preko dvije tisu\u0107e ukrcanih putnika i \u010dlanova posade krenulo je prema Novom svijetu, u potrazi za boljim \u017eivotom ili novim poslovnim prilikama. Ako je netko od njih i sanjao da \u0107e u\u0107i u legendu, ali vjerojatno nije ni slutio da \u0107e se to dogoditi ve\u0107 iste no\u0107i i to na tako tragi\u010dan na\u010din.<\/p>\n\n\n\n

Titanic je smatran nepotopivim prvenstveno zbog tada napredne tehnike gradnje. To je zna\u010dilo da je imao dvostruko dno, te \u010dak 16 vodonepropusnih komora. Istra\u017eiva\u010di tragedije Titacina tvrde da je kapetan bio toliko uvjeren u njegovu nepotopivost da je bogatim putnicima rekao kako bi brod ostao plutati \u010dak i kad bi ga neka sila podijelila na tri dijela. <\/p>\n\n\n\n

Lorem Ipsum has been the industry’s standard dummy text ever since the 1500s.<\/p>\n\n\n\n

Kako je onda ipak potonuo?<\/p>\n\n\n\n

Titanic jest imao 16 vodonepropusnih komora. Me\u0111utim, pregrade izme\u0111u njih nisu sezale do ruba donjih paluba, ve\u0107 je izme\u0111u njih bilo mjesta. To je u\u010dinjeno kako bi se omogu\u0107ilo kretanje u potpalublju gdje su – sje\u0107ate se iz filma – bili smje\u0161teni putnici tre\u0107e klase. Da su pregrade bile podignute do ruba palube broda, komunikacija ispod ne bi bila mogu\u0107a, ve\u0107 bi se za prelazak iz odjeljka u odjeljak moralo izlaziti na palubu. To se in\u017eenjerima \u010dinilo neprikladnim, pa su pregrade podigli samo do ruba vodene linije. <\/p>\n\n\n\n

Nesretna okolnost bila je ta da brod nije udario pramcem u santu leda, ve\u0107 mu je ona ostrugala bok. Pritom se na boku otvorila rupa u du\u017eini od 90 (prema nekim izvorima 60) metara. O\u0161te\u0107eno je pet vodonepropusnih komora kroz koje je voda po\u010dela prodirati u utrobu broda. Da su probijene \u010detiri komore, brod bi nastavio ploviti ili plutati. Me\u0111utim, ovako, koli\u010dina vode bila je toliko velika da se zbog njezine te\u017eine brod nagnuo u stranu, te po\u010deo propu\u0161tati sve ve\u0107e i ve\u0107e koli\u010dine vode. Ona se po\u010dela prelijevati preko pregrada – koje su sezale samo do visine gaza pri normalnoj plovidbi. Tako se vodom ispunila i \u0161esta vodonepropusna komora \u0161to je jo\u0161 vi\u0161e nagnulo brod. Time je zapo\u010deo slijed doga\u0111aja koji se vi\u0161e nije mogao zaustaviti i sudbna broda bila je zape\u010da\u0107ena. Potonu\u0107e je bilo neizbje\u017eno, ostalo je samo pitanje koliko vremena imaju putnici i posada da napuste brod.<\/p>\n\n\n\n

Kako se pojas za spasavanje na\u0161ao u rije\u010dkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja?<\/p>\n\n\n\n

U mra\u010dnoj no\u0107i, obasjanom jedinom svjetlo\u0161\u0107u zvijezda, Titanic je slao pozive upomo\u0107. Me\u0111utim, radio telegrafija se tada na brodovima nije smatrala obaveznom, te su njihov poziv \u010duli jedino na RMS Carpathiji udaljenoj oko 58 nauti\u010dkih milja. Na puno bli\u017eem brodu SS California, udaljenom samo 10 nauti\u010dkih milja, nije bilo nikoga da primi poziv u pomo\u0107 s Titanica. <\/p>\n\n\n\n

Lorem Ipsum has been the industry’s standard dummy text ever since the 1500s.<\/p>\n\n\n\n

Ina\u010de, kratica RMS ozna\u010dava Royal Mail Ship, odnosno kraljevski po\u0161tanski brod. To je bila presti\u017ena titula koju je dodjeljivala britanska kraljevska po\u0161ta (British Royal Mail) onim trgova\u010dkim brodovima koji su imali ugovor za prijevoz po\u0161te preko oceana. To su bili brodovi koji su se smatrali dovoljno sigurnima i brzima da prevezu po\u0161tu. Zanimljivo je da je i Titanic imao istu tu oznaku, te da je osim putnika u New York nosio 3500 vre\u0107a po\u0161te\u00a0s ukupno vi\u0161e od 7 milijuna po\u0161iljaka. Pet po\u0161tanskih slu\u017ebenika na Titanicu poginulo je u poku\u0161aju spa\u0161avanja po\u0161te iz poplavljenog potpalublja. <\/p>\n\n\n\n

Jedini brod koji i danas koristi tu oznaku je RMS Queen Mary 2. <\/p>\n\n\n\n

Carpathia je do mjesta potonu\u0107a Titanica stigla u 4:30 u no\u0107i. Titanic je ve\u0107 potonuo, a nekoliko \u010damaca za spa\u0161vanje plutalo je ledenim oceanom. Posada Carpathie izvukla ih je iz mora. Jedan od spa\u0161enih putnika svoj pojas za spa\u0161avanje dao je Josipu Caru, pomorcu iz Crikvenice, ukrcanom na Carpathiju. Kao da je slutio da u rukama ima ne\u0161to vrijedno, Josip je zadr\u017eao prsluk i donio ga doma u Crikvenicu. Po osnivanju Gradskog muzeja Su\u0161ak, 30 godina pro\u0161log stolje\u0107a, njegova obitelj predala ga je Muzeju. Otuda je raznim spajanjima i preustrojima zavr\u0161io u podrumu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja gdje su ga prona\u0161li radnici Muzeja zajedno s najpoznatijim hrvatskim istra\u017eiva\u010dem Titanica Slobodanom Novkovi\u0107em. Glavna savjetnica za kostimografiju filma\u00a0Titanic<\/em>\u00a0Jamesa Camerona, Deborah Lynn Scott, potvrdila je da je upravo rije\u010dki prsluk\u00a0najbolje o\u010duvani primjerak\u00a0na svijetu. Za svoj izvanredan rad na filmu, Scott je dobila\u00a0Oscara za najbolju kostimografiju.<\/p>\n\n\n\n

\u017drtva Titanica ipak nije bila uzaludna. Sljede\u0107e godine, dakle 1913., u Londonu je odr\u017eana prva Me\u0111unarodna konferencija za za\u0161titu \u017eivota na moru. Na njoj su izme\u0111u ostalog donesene odluke da broj \u010damaca za spa\u0161avanje mora biti ve\u0107i ili jednak broj u putnika na brodu – \u0161to na Titanicu nije bio slu\u010daj. Tako\u0111er je odre\u0111eno je da svi putni\u010dki i ve\u0107i teretni brodovi moraju imati radio-stanicu koja radi 24 sata dnevno, \u0161to zna\u010di da u posadi moraju biti barem tri radiotelegrafista koji bi se izmjenjivali na du\u017enosti. <\/p>\n\n\n\n

U me\u0111uvremenu Titanic nas ne prestaje fascinirati, te se o njemu i dalje pri\u010daju pri\u010de, odr\u017eavaju redovite godi\u0161nje konferencije i razgledavaju predmeti spa\u0161eni s broda, sada smje\u0161teni u svjetskim muzejima. Prsluk s Titanica u Rijeci jedan je od njih. <\/p>\n\n\n\n

Pogledaj i ovo<\/h2>\n\n\n