V1 Travel corner


Inspiriramo ljude – Gradimo zajednicu

X.com LinkedIn Pinterest More
Stari Grad…
Današnja epizoda vodi te u razvaline nekad važnog grada, smještenog iznad Novog Vinodolskog, utvrde koja je imala neprocjenjiv značaj za obranu čitavog Vinodola.

Video i fotografije: Goran Zaborac

Nad pučinom zadrhtao Mjesec,
Iz oblaka diže sjetno čelo,
Tužno gleda prema onoj strani.
Gdje pod brijegom drijema malo selo.

August Šenoa1

Ovako počinje pjesma Kugina kuća, pjesma iz ciklusa povjestica, Augusta Šenoe. Navodno je inspiraciju za nju ovaj veliki hrvatski pisac, porijeklom Nijemac, dobio kad je obilazio Stari Grad Ledenice dok je pisao roman Čuvaj se senjske ruke. Tada je još, a bilo je to u drugoj polovici 19. stoljeća, grad vjerojatno još stajao, barem djelomično, vjerojatno su se još mogle razabrati kuće ili neki od zidova, a možda je još neka od njih imala i krov.

Prema Starom Gradu

Tko se spušta automobilom iz pravca Batera i Breza prema Novom Vinodolskom, na vrhu jednog brijega primijetit će nešto nalik na tvrđavu. Obraslo i zaraslo, ovo kamenje i dalje izgleda dovoljno pravilno da se čak i iz daljine dade naslutiti da ga na vrhu brdašca nije naslagala priroda svojim mušićavim rukama, nego je rezultat ljudske namjere, odnosno gradnje.

Skrenuti s Rudolfine

Oni koji jure prema moru, zanemarit će je, ali oni drugi, radoznali krenut će jedinim putem prema ledeničkom Starom Gradu koji je čuvao Ledenice i čitav Vinodol najprije od Turaka, a zatim i Mlečana. Za doći do Gradine, treba skrenuti sa stare Rudolfine, ceste koja spaja Ogulin i Novi Vinodolski i poći prema pomalo uspavanim i nepravedno zanemarenim Ledenicama. Ovdje se cesta odvaja i vodi prema nekadašnjoj važnoj obrambenoj utvrdi.

Cesta se iz Ledenica penje i njome se može doći sve do podnožja Staroga Grada. Izvan zidina i nešto niže od njih nalazi se zanimljivo, kružno groblje. Gromača koja ga omeđuje kružnog je oblika, promjera 35 metara, onoliko savršenog koliko oblici uopće mogu biti. Nadgrobni spomenici većinom su srušeni, polegli, obrasli u travu i utonuli u zemlju. Natpisi koji se još razabiru govore o davnim, zaboravljenim životima.

Usred groblja razabiru se temelji nekadašnje crkvice sv. Jurja. Nemilosrdno vrijeme pomelo je tragove, pa od crkve nije ostao niti kamen na kamenu.

Tako prolazi slava…

Ledenice se spominju već 1288. kada su predstavnici mjesta sudjelovali u izradi Vinodolskog zakonika, jednog od najstarijih pravnih dokumenata u Evropi. Međutim, samo mjesto, strateški važno, već je u kasnoj antici imalo ulogu u zaštiti rimske ceste koja je iz Tarsatice (Trsat, Rijeka) preko Turresa (Crikvenice) vodila do Senja. Zanimljivo je da je mjesto Turres na antičkim kartama označavalo točku jednako udaljenu od Rijeke i od Senja, a upravo u Crikvenici danas stoji putokaz koji pokazuje 37 kilometara do oba ova grada.

Frankopani i senjski kapetani – vlasnici i upravitelji Ledenica

Vinodolski zakonik zbirka je običajnog prava. Neki smatraju da je nastao kao težnja slobodnih seljaka koji su nastanjivali Vinodol da zadrže svoje privilegije nakon što je to čitavo područje pripalo krčkim knezovima Frankopanima. Koliko im je to uspjelo, odnosno koliko su slobode sačuvali, teško je reći. Vjerojatno je i tada, kao i danas, onaj koji je imao moć imao i privilegiju tumačiti zakone.

Kako bilo, Frankopani su postali vlasnici i vladari Ledenica i to su ostali do kraja 15. stoljeća kada upravu nad Gradinom preuzimaju senjski kapetani koji je uključuju u sastav Vojne krajine.

Autor video reportaže Goran Zaborac na vrhu ledeničke gradine

Važne bitke

Ledenice su bile važne u obrani čitavog Kvarnera i Istre. To je bila jedna od niza utvrda podignutih od Senja do Trsata. Utvrde su građene tako da su susjedne gradine bile jedna drugoj vidljive. Paljenjem vatre signalizirala bi se opasnost, tako da bi posade u svim utvrdama bile spremne za obranu.

Važnost ove utvrde može se najbolje razumjeti ako se s nje pogleda na obližnji Krk. Krk je, naime, bio pod Mletačkom vlašću od 1486. godine kada ga je Mlecima oporučno ostavio Ivan VII Frankopan2, pa sve do propasti Mletačke Republike 1797. godine. Stoga je uski morski kanal između kopna i Krka predstavljao granicu prema ratobornim susjedima.

Zadnja krvava bitka odigrala se u početkom 17. stoljeća, točnije 1614. godine kada su Mleci spalili i razorili Novi Vinodolski, tvrđavu Lopar na samoj obali, te otočić San Marino ispred Novog Vinodolskog. No, Ledenice nisu osvojene. Taj je napad isprovocirao početak Mletačko-Uskočkog rata.3

Pobjeda često znači i poraz, tako da su Ledenice nakon kraja spomenutog rata, te oslobađanjem Like i protjerivanjem Turaka dalje na istok, počele gubiti na važnosti. Već u 17. i početkom 18. stoljeća ostaju na brijegu napuštene. Život se spustio u dolinu, u polje, a tvrđava koja je još do nedavno značila sigurnost i zaštitu, prepuštena je vremenu i propadanju.

Sic transit gloria mundi.

Ovako to izgleda danas

Tko traži s jedne strane nepatvoreni dodir starine, a s druge mir i priliku da u sebi osjeti i doživi trajanje, taj će se sigurno prije ili kasnije naći u Starom Gradu Ledenice. Ulazna vrata srušila su se jedne olujne noći 1988. godine. Iste noći urušio se i svod crkve sv. Stjepana. Uzrok su vrijeme i nestručna obnova početkom 20. stoljeća kada je na kamene zidove zalivena betonska ploča bez armature. Kako se tada srušila, tako stoji do danas. Nitko nije pomaknuo niti jedan jedini kamen kako bi se otkrio mozaik koji je krasio pod crkve.

Ostaci crkve sv. Stjepana na ulazu u Stari Grad Ledenice

Možda je tako i bolje. Stari Grad polako guta priroda. Ostaje tek poneki zid nekog davnog doma, izlizani kamen i tlocrt koji su izradili arheolozi4. Sve je ostalo prepušteno mašti posjetitelja koji su spremni osluhnuti tišinu.

A što je na kraju bilo s kugom?

Kuga je zaista pogodila Ledenice. Doduše, dosta godina prije nego što je August Šenoa šetao napuštenim gradom. Nemilosrdna kakva je bila, pokosila je ovu srednjevjekovnu utvrdu, zatvorenu u sebe, sredinom 15. stoljeća. Nije poznato jesu li je kao u romanu Alberta Camuse najavili štakori koji su počeli izvirati iz svakog otvora i preplavili čak i najčišće ulaze. Ili je pod drhtavom mjesečinom prevarila neku brižnu majku čiji je jedinac mirno snivao, ne sluteći opasnost5.

Nakon što je epidemija minula, vjerojatno desetkujući stanovništvo, većina se preselila u polje i tamo izgradila ono što danas nazivamo Ledenicama. U gradini su ostali samo vojnici, a i oni su je početkom 18. stoljeća, čim je nestala opasnost od Turaka i Mlečana, napustili.

  1. https://www.knjizevnost.hr/kugina-kuca-august-senoa/ ↩︎
  2. Frankapan, Ivan VII ml. Krčki ↩︎
  3. https://www.enciklopedija.hr/clanak/ledenice ↩︎
  4. https://blaga.hr/posjet-ledenicama-frankopanskom-starom-gradu-koji-lezi-na-brijegu-iznad-novog-vinodolskog/33793/ ↩︎
  5. https://tz-novi-vinodolski.hr/istrazite-i-dozivite/kultura-i-povijest/gradina-ledenice/ ↩︎

Još iz iste kategorije

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)

Dolazak Zrinskih nije bio vez posljedica za stanovnike Bribira. Umjesto da se drže Vinodolskog zakona, Zrinski su uveli vlastite urbare koji…
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)

Dočim su Frankopani došli u posjed Bribira, podignuli su oko njega zidine, te sagradili kulu nad ulaznim vratima u grad….
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)

Bribir je staro hrvatsko mjesto koje se već početkom 13. stoljeća spominje u onodobnim državnim ispravama. Andrija, sin kralja Bele…
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Priroda i Baština

Bubanj, muzika – složno udaraj!

Ono što su zvončari za područje Kastavštine, to je u Vinodolu "muzika". Ledenice, Grižane, Novi Vinodolski, Povile, Bribir, svako se…
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Priroda i Baština

Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?

Skoknimo sad na trenutak, ne u pradavna vremena kad je ovaj običaj vjerijatno nastao, nego "samo" dvjestotinjak godina unatrag, u…
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Priroda i Baština

Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj

Zanimljivo je da je u vrijeme kad su kartografi proizvoljno označavali izvor rijeke Kupe, istraživač David Livingstone već otkrio i…
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Priroda i Baština

Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto

Ti doživljaji ostaju neizbrisivi. Poput šetnje po snijegu koji u rano jutro svjetluca i škripi pod nogama. Ili spavanja u…
Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život
Priroda i Baština

Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život

Pokušavajući dokučiti koliko je ljudi uopće ovdje živi, Goran i ja gledali smo dimnjake na obližnjim zgradama. Iz većine nije…
Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj
Priroda i Baština

Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj

Radi se o pradavnom običaju koji je postojao u mnogim primorskim mjestima od Kvarnera do Dubrovnika i Konavala, ali i…
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Priroda i Baština

Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila

Tri godine nakon što je posljednja falkuša potonula, na ovaj su otok ponovo mogli stranci bez da su morali tražiti…
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Priroda i Baština

Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati

Kad sam nad sobom pogledao onu strminu, a pod sobom čuo onu buku vode, koja u stijene udaraše i zagledao…
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Priroda i Baština

Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio

Iako su bili u svakom smislu slabiji – imali su manje borbenih jedinica, manje ljudi, manje topova, k tome još…
Najviše naselje u Hrvatskoj
Priroda i Baština

Najviše naselje u Hrvatskoj

Inženjer strojarstva, bivši pomorac koji se vratio u rodno Begovo Razdolje i postao čuvar sjećanja. Nitko ne zna više anegdota,…
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Priroda i Baština

Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti

Nema puno problema na koja su ljudi usmjerili napore iz toliko različitih područja kao što je to bilo pri razvoju…
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Priroda i Baština

Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste

Prizor je to koji je izronio doslovno sa dna Lokvarskog jezera kad se ovo ispraznilo zbog održavanja sustava cijevi i…
Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio
Priroda i Baština

Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio

Kakvim se to metrom mjeri divota ovog kanjona? Zar metrom definiranim kao duljina puta koji u vakuumu prijeđe svjetlost za…
Sklad – put do zvjezdane prašine
Priroda i Baština

Sklad – put do zvjezdane prašine

Tako su ove godine, povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva kao posebne glazbene gošće nastupile na svečanosti koju je za…
Satovi – 1. dio
Priroda i Baština

Satovi – 1. dio

Krajem 15. stoljeća, kada se pomorci odvažno otiskuju na more, kad se počinje razvijati pomorska trgovina koja je uključivala plovidbu…
Nebeski labirinti s najljepšim pogledom na Kvarner
Priroda i Baština

Nebeski labirinti s najljepšim pogledom na Kvarner

Kad čovjek pogleda unatrag, koliko god mu seže pogled i na sve strane svijeta, posvuda, vidjet će labirinte. Čini se…
Lopar – tajanstvena utvrda na obali mora koja je jednostavno “nestala”
Priroda i Baština

Lopar – tajanstvena utvrda na obali mora koja je jednostavno “nestala”

Iz kojega je vremena ova građevina? Ima znakova, koji upućuju na to, da je to rimska građevina, nu opet se…

Pregledaj sve objave

Crkvica sv. Jurja iznad Vinodola privlači znatiželjnike, turiste željne mira i istraživače starine

Crkvica sv. Jurja iznad Vinodola privlači znatiželjnike, turiste željne mira i istraživače starine

V1 Travel Corner tra 2, 2026 1 min read

Crkvica na vrhu brda zajedno sa zakržljalim raslinjem koje se odupire buri čest je motiv fotografa. Naročito kad oblaci prirede dramatičnu vizuru.

Gledaj! – najbolji savjet koji sam dobila od povjesničarke umjetnosti

Gledaj! – najbolji savjet koji sam dobila od povjesničarke umjetnosti

Mirta Mataija tra 1, 2026 3 min read

Pogledala sam crkvicu što se opirala vjetru i shvatila sam zašto mi je riječ “gotička” stršala iz opisa. Zato što sam se sjetila gotičkih katedrala. Katedrale u Burgosu koju sam…

Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije

Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije

Goran Zaborac ožu 31, 2026 2 min read

Prepoznatljiv je po svom neobičnom izgledu, platnenom krovu koji se može otvoriti i izuzetno mekanom ovjesu koji mu omogućuje karakteristično “ljuljanje” u zavojima.

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)

Mirta Mataija ožu 30, 2026 5 min read

Dolazak Zrinskih nije bio vez posljedica za stanovnike Bribira. Umjesto da se drže Vinodolskog zakona, Zrinski su uveli vlastite urbare koji su bili mnogo stroži od starog zakona.

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)

Mirta Mataija ožu 28, 2026 4 min read

Dočim su Frankopani došli u posjed Bribira, podignuli su oko njega zidine, te sagradili kulu nad ulaznim vratima u grad. Na kamenom luku iznad ulaza u kulu nalazi se natpis…

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

X.com LinkedIn Pinterest More