Danas ih uglavnom dobijemo na Facebooku ili u aplikaciji koja nam broji korake. Kao znak nekog postignuća ili računa kojem se može vjerovati, a tijekom 70-ih, pa čak do kraja 80-ih mogle su se vidjeti na zidovima soba, rjeđe dnevnih boravaka. Najčešće su se čuvale u debelim albumima uvezanima u kožu. Nosile su se na reverima kao znak pripadnosti ili izražavanje stava. Skupljale su se, kupovale i razmjenjivale. A onda su – nestale.
Značke.
Od OOUR-a i SOUR-a do narodnih heroja
Značke su se, kao znak prestiža, često izrađivale u kompletu: brončana, srebrna i zlatna. Nosile su loga tvornica i tvrtki, nekadašnjih OOUR-a i SOUR-a. Izdavale su se i kao trajni podsjetnik na neki sportski, kulturni ili društveni događaj.
Obilježavale su se godišnjice i slale političke poruke. Bilo ih je s grbovima gradova i općina, sportskih klubova i pjevačkih društava. Čak su se i portreti narodnih heroja našli na značkama. Čini se da je svatko, tko je ikako mogao, imao svoju značku.
I kako to biva, promjenom vremena i mode završile su u albumima, a albumi…
Što se nalazi u starim albumima za značke
Kad se s njih obriše prašina u starim se albumima mogu naći značke tvornica i tvrtki, nekadašnjih SOUR-a i OOUR-a koje su pomeli vrijeme i privatizacija.
Pogled u jednu takvu zbirku omogućit će nam da vidimo što je bilo važno, tko je kako kotirao i koga se slavilo tih 70-ih i 80-ih godina.
Na prvi pogled izdvajaju se komplet značaka Jugolinije. Zatim podsjetnik na prvenstvo Evrope u košarci 1975., paznačke Varteksa i DB – Digitrona Buje i nezaobilazna Modra Lasta uz koju smo odrastali.
Svi smo nosili odijela od Varteksa
Digitron Buje – zato kalkulatore nazivamo digitronima
Jadrolinija Rijeka
Univerzijada Zagreb 1987 – Zagi za Zagreb za svijet
IBM
Holiday Inn vjerojatno u Sarajevu
Nekadašnji grb Rijeke
Prvenstvo Evrope u košarci 1975. održano u Beograd, Splitu, Karlovcu i Rijeci
Tko se ne sjeća utrka na Preluku?
Planinarski savez Hrvatske
Neva Zagreb – znak za kvalitetu
Kraš Karlovac -tvornica kože i obuće
Dragi Lastane… – Modra Lasta
Tko štedi – ima, bio je slogan Riječke banke
Drvo Rijeka
Tu je portret narodnog heroja Ive Lole Ribara, te Titov potpis u oba pisma. Godišnjica Igmanskog marša također je obilježena značkom.
Koliko te značke vrijede danas? I još bolje pitanje – kome vrijede? Kolekcionarima? Ili vlasnicima koji su ih “otkrili” na tavanima i u podrumima, u kutijama i na mjestima na kojma se ostavljaju stvari koje više ne trebaju, ali ih je šteta baciti? Jesu li tek podsjetnik na mladost ili učiteljice povijesti? Što se povijesti kao učiteljice života tiče, veliki njemački filozof Georg Wilhelm Friedrich Hegel ima zanimljiv stav o tome.
“Iskustvo i povijest nas uči da narodi i države nisu ništa naučili iz prošlosti, niti su postupali u skladu s poukama koje su mogli izvući iz nje.”
Slažeš li se s Hegelom?
Postani pretplatnik i čitaj bez reklama
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Nadopuni listu i istraži Priče koje mirišu na noninu kuhinju
Jesli li skupljao značke? Čuvaš li negdje album? Pronađi ga, obriši prašinu i javi koje značke si unutra pronašao.
Ako voliš zaviriti u 70.-te i 80.-te, u dijelu za pretplatnike potraži moje priče iz serijala Cimet i vanilija – priče koje mirišu na noninu kuhinju.


















