Tko je ispao? Iz čije kabanice?

Vežite se, polijećemo...

...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote

Zadnjih dana, prateći parlamentarne izbore u Mađarskoj često čujemo za jednog političara da je ispao iz kabanice ovog drugog. Nećemo se baviti politikom, pa ćamo ostaviti imena neizrečena. Umjesto toga, pozabavit ćemo se zabavnijim dijelom - tko to pada iz čije kabanice i kako se ispada iz nečije kabanice?

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Pa, otkuda ova izreka?

Kabanica je originalno Gogoljeva, a izreka se pripisuje slavnom ruskom piscu Fjodoru Mihaljeviću Dostojevskom. On je, naime, rekao "Svi smo mi ispali iz Gogoljeve Kabanice." Kabanica se, naravno, ne odnosi na odjevni predmet kojim se štitimo od kiše, već na pripovjetku Nikolaja Vasiljevića Gogolja, začetnika ruskog realizma. Tom je tvrdnjom Dostojevski želio naglasiti važnost Gogolja na razvoj ruskog i evropskog realizma.

Onda, o čemu se radi u toj kabanici i zašto je tako značajna?

Za razliku od dotadašnjih pisaca koji su svoje likove temeljili na plemićima, junacima i drugim istaknutim osobama, Gogolj u Kabanici opisuje djelić života običnog, malog, siromašnog činovnika Akakija Akakijeveča Bašmačkina. Akakijeva kabanica toliko je istrošena da joj nema pomoći, te on mjesecima štedi, odričući se svega, ne bi li smogao dovoljno novaca da kupi novu. Kad u tome konačno uspije, te mu kolege na poslu u znak poštovanja prirede zabavu, baš toga dana na povratku kući, lopovi mu ukradu kabanicu. Očajan, odbijen od policije i "jedne značajne osobe", slomljen hladnoćom i bešćutnošću sustava, Akakij oboljieva od groznice, te ubrzo umire.

Na ulice Petrograda vraća se kao duh koji ljudima otima kabanice.

Čini li vam se priča poznata - mali čovjek koji se ne može izboriti za pravdu? Možda su se neke okolnosti promijenile, možda je tehnologija napredovala, ali izgleda da ta borba "malog čovjeka" za pravdu izgleda da ne završava.

Dostojevski je realizam doveo do vrhunca u romanu Zločin i kazna. U njemu Raskoljnjikov, siromašan stanovnik petrogradskog potkrovlja, također traga za pravdom. Nećemo vam otkriti kraj, nego pozvati da pročitate - ako već niste kad je trebalo . barem jednu pripovjetku od Gogolja i Dostojevskog.

Dakle, sljedeći put čujete da je netko ispao iz nečije kabanice, znat ćete ne samo što to znači, nego i cijelu pozadinu te izreke.

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!

Moglo bi te zanimati

Baština Dubrovnik Povijesni inženjering V1 Takeoff: U dvije minute

Marin Getaldić: Betina špilja i tajna gorućih zrcala

Mirta Mataija – 12. ožujka 2026.

Zavirimo natrag u Betinu spilju i zamislimo da je Marin Getaldić u njoj sam, okružen spravama i zadubljen u rad....

Više

inženjerstvo

Gorski kotar Kvarner Planine Priroda V1 Takeoff: U dvije minute Vinodol

Visoka je 1428 metara, dominira Vinodolom, s nje puca pogleda na more i Alpe, a ime je dala Sportsko-rekreacijskom društvu iz – Fužina

Mirta Mataija – 10. ožujka 2026.

Za izuzetno vedrih dana pogled seže sve do Julijskih te Kamničko-Savinjskih Alpa u Sloveniji. Zbog takvog rasporeda planina koje ju okružuju, za Viševicu planinari...

Više