Fotografije: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Sigurno ste ih već primijetili. Rastu u većim skupinama. Tamno zeleni, sabljasti listovi uzdižu se visoko i ponosno prema nebu. Među njima, izdignute, kočopere se predivni plavi cvjetovi. Gornje dvije latice, a donje tri nalikuju na obješenu krijestu. Iako nježni, cvjetovi odolijevaju i najsnažnijem vjetru, povijajući se i ispravljajući, da bi nakon što se vrijeme smiri, ponovo zasjali kao najljepši ukras proljetnog proplanka.
Perunike. Ime im potječe od Peruna, glavnog boga u slavenskoj religiji. Izvorno, riječ perun označavala je hrast ili pošumljenu planinu, čak i crnogoricu. Kasnije, u praslavenskom dobila je značenje udaranja, u smislu udaranja groma. Naime, u slavenskoj religiji Perun je bio vrhovni bog koji je s neba bacao gromove i munje. Prema predaji, tamo gdje je udarila munja, niknula bi perunika.
Danas postoji preko 300 vrsta perunika. Razlikuju se po veličini, obliku listova i boji cvjetova. U Hrvatskoj ih raste desetak vrsta. Najpoznatija je plava, točnije plavo-ljubičasta. To je hrvatska perunika (Iris croatica), endemska vrsta.
Na prijedlog Andrije-Željka Lovrića, znanstvenika s Instituta Ruđer Boškvić, 2000. je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovaj cvijet proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom. Bilo je to tijekom priprema za izložbu Japan Flora, kada se primijetilo da Hrvatska nema svoj nacionalni cvijet. Tako je to postala perunika.
Od davnina se korijen perunike koristio u kozmetici, pa i danas se mogu kupiti kozmetički i drugi pripravci njega. Upotrebljava se u aromaterapiji i kao sredstvo protiv upala. No, kao i u svemu, tako i u upotrebi ove biljke u bilo koje druge svrhe, osim gledanja, treba biti oprezan. Što u malim količinama koristi, u većim ili nepravilnim može naštetiti.
Zato je najbolje kraj perunike zastati, dobro je pogledati, diviti joj se i zahvaliti na ljepoti koju donosti na svijet.
Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću.
Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)
V1 Travel Corner – 18. travnja 2026.
Kad brzina dosegne određenu, unaprijed izračunatu vrijednost, pilot koji ne leti – Pilot Non Flying (PNF) izgovara: "V1". To je…
Više
Mirta Mataija – 17. travnja 2026.
Nesretna okolnost bila je ta da brod nije udario pramcem u santu leda, već mu je ona ostrugala bok. Pritom…
Više
Mirta Mataija – 15. travnja 2026.
Čini li vam se priča poznata – mali čovjek koji se ne može izboriti za pravdu? Možda su se neke…
Više
V1 Travel Corner – 14. travnja 2026.
Pedesetih godina televizori su se stidljivo počeli probijati u domove. I to oni crno bijeli, s nekoliko gumba i tek…
Više
Mirta Mataija – 13. travnja 2026.
Dok prvi berači šparoga zavlače ruke u grmlje, oprezno provjeravaju štapom je li ta radnja sigurna. Jer uza svu ljepotu…
Više
Mirta Mataija – 10. travnja 2026.
Na stranu sad to što je vlast odlučila obeštetiti nekadašnje plemstvo na način da je seljacima nametnula poreze. Na stranu…
Više
Mirta Mataija – 10. travnja 2026.
Ime im potječe od Peruna, glavnog boga u slavenskoj religiji. Izvorno, riječ perun označavala je hrast ili pošumljenu planinu, čak…
Više
Mirta Mataija – 9. travnja 2026.
Pri spomenu prezimena Adamić, prva pomisao je Andrija Ljudevit Adamić. Pa, ipak, ova se igra ne obraća Andriji, već njegovom…
Više
V1 Travel Corner – 6. travnja 2026.
Još je Dragutin Hirc u knjizi Hrvatsko Primorje 1898. godine napisao: Bribirci su ponosni, kao nigdje žitelji u Primorju. Taj…
Više
Mirta Mataija – 4. travnja 2026.
U Gorskom kotaru tradicionalno se radio želudac, nadjev ili nadelo, a bribirski je prisnac koji je u zadnje vrijeme postao…
Više