Fotografije: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Sigurno ste ih već primijetili. Rastu u većim skupinama. Tamno zeleni, sabljasti listovi uzdižu se visoko i ponosno prema nebu. Među njima, izdignute, kočopere se predivni plavi cvjetovi. Gornje dvije latice, a donje tri nalikuju na obješenu krijestu. Iako nježni, cvjetovi odolijevaju i najsnažnijem vjetru, povijajući se i ispravljajući, da bi nakon što se vrijeme smiri, ponovo zasjali kao najljepši ukras proljetnog proplanka.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Perunike. Ime im potječe od Peruna, glavnog boga u slavenskoj religiji. Izvorno, riječ perun označavala je hrast ili pošumljenu planinu, čak i crnogoricu. Kasnije, u praslavenskom dobila je značenje udaranja, u smislu udaranja groma. Naime, u slavenskoj religiji Perun je bio vrhovni bog koji je s neba bacao gromove i munje. Prema predaji, tamo gdje je udarila munja, niknula bi perunika.
Danas postoji preko 300 vrsta perunika. Razlikuju se po veličini, obliku listova i boji cvjetova. U Hrvatskoj ih raste desetak vrsta. Najpoznatija je plava, točnije plavo-ljubičasta. To je hrvatska perunika (Iris croatica), endemska vrsta.
Na prijedlog Andrije-Željka Lovrića, znanstvenika s Instituta Ruđer Boškvić, 2000. je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovaj cvijet proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom. Bilo je to tijekom priprema za izložbu Japan Flora, kada se primijetilo da Hrvatska nema svoj nacionalni cvijet. Tako je to postala perunika.
Od davnina se korijen perunike koristio u kozmetici, pa i danas se mogu kupiti kozmetički i drugi pripravci njega. Upotrebljava se u aromaterapiji i kao sredstvo protiv upala. No, kao i u svemu, tako i u upotrebi ove biljke u bilo koje druge svrhe, osim gledanja, treba biti oprezan. Što u malim količinama koristi, u većim ili nepravilnim može naštetiti.
Zato je najbolje kraj perunike zastati, dobro je pogledati, diviti joj se i zahvaliti na ljepoti koju donosti na svijet.
Mirta Mataija
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
U šoping, u Trst
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Igračke kojima smo se veselili kad bismo ih “našli” ispod bora
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Najviše naselje u Hrvatskoj
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio
