V1 Travel corner


Inspiriramo ljude – Gradimo zajednicu

X.com LinkedIn Pinterest More
Kod mnogih izazivaju jezu, a poljarice su zapravo jako korisne
Dok prvi berači šparoga zavlače ruke u grmlje, oprezno provjeravaju štapom je li ta radnja sigurna. Jer uza svu ljepotu prirode u proljeće, pojavile su se i one – zmije. Jedni ih vole, drugi obožavaju, a većinu nas ipak hvata jeza čak i od same pomisli na zmije. Iako znamo da one imaju važnu ulogu u održavanju zdravog ekosustava.

Fotografije: Goran Zaborac

Vežite se, polijećemo…

…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote

S toplijim vremenom priroda se budi. Pjev ptica ispunjava rana jutra, lastavice su zagospodarile nebom, mlado lišće treperi na granama stabala koja su još “do jučer” bila gola. Procvjetale su perunike i narcisi, a zrak miriše od bujnog cvata jorgovana.

No, dok zavlače ruke u grmlje, prvi berači šparoga oprezno provjeravaju štapom je li ta radnja sigurna. Jer uza svu ljepotu prirode u proljeće, pojavile su se i one – zmije. Jedni ih vole, drugi obožavaju, a većinu nas ipak hvata jeza čak i od same pomisli na zmije. Iako znamo da one imaju važnu ulogu u održavanju zdravog ekosustava.

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

U Hrvatskoj živi petnaest vrsta zmija i sve su zakonom zaštićene. Od njih petnaest samo tri su otrovne: poskok, riđovka i planinski žutokrug. U ovom tekstu nećemo pričati o njima. Pričat ćemo o jednoj posebnoj zmiji za koju su naši stari – u vrijeme kad nije bilo zakonske zaštite – govorili da je grijeh ubiti je.

To je crni gad ili gad ili službeno crna poljarica. Najčešća je u Primorju, Istri i na kvarnerskim otocima. Zna je se vidjeti i u vrletima Like i to na rubovima okrenutim prema moru.

To je potpuno crna zmija, može narasti i do metar i pol, vrlo je vitka i jako brza. Odlična je penjačica, pa joj nije problem popeti se na stablo ili uza naizgled potpuno gladak zid. U principu nije agresivna. Njezina obrana sastoji se u bijegu. Međutim… ako se osjeti ugroženom može ugristi. I to ne jednom. Srećom, nije otrovna, a njezin je ugriz tek nešto bolniji od ogrebotine.

Jako cijeni mir, pa izbjegava mjesta na kojima se događa puno aktivnosti, ali svejedno voli biti uz kuće gdje će naći i zaklon i hranu, a hrani se glodavcima i gušterima. Kad nađe mirno mjesto koje će joj osigurati dovoljno hlada preko ljeta, sigurne odstupnice u slučaju opasnosti i temperaturu iznad nule tijekom zime, tu će provesti čitav život. Njezin životni vijek je petnaestak godina.

Izuzetno dobro mapira prostor, tako da točno zna kamo će pobjeći u slučaju da dođe do neželjenog susreta. Ipak, treba joj dati prostora i omogućiti uzmak. Ne je tjerati, ne joj se približavati i svakako je ne gađati kamenjem. Ako je baš treba od nekuda otjerati, najbolje će biti da je se lagano pošprica vodom i dade mjesta da se udalji.

Moguće ju je zamijeniti s poskokom jer i on zna biti crn, iako u većini slučajeva ima cik-cak šare po tijelu. Glavne razlike između neotrovne crne poljarice i otrovnog poskoka su: glava, duljina i oblik tijela, te oblik zjenica.

Glava poljarice je ovalna, a poskok – kao većina otrovnica ima trokutastu glavu,. Također, na vrhu glave ima prepoznatljiv rošćić. Tijelo poljarice je dugačko i vitko, kao što smo rekli, ona je brza zmija. Poskok je deblji i kraći, a usto je i puno tromiji. Osim toga, njegova prva reakcija na susret s ljudima nije bijeg kao kod poljarice, već skrivanje.

E, sad, zjenice poljarice su okrugle i oči su joj veće nego u poskoka koji ima okomite zjenice. Tko ima hrabrosti, neka se dobro zagleda zmijama u zjenice. Mi ostali držat ćemo se stare indijanske mudrosti (koja se, doduše odnosila na zvečarke): svatko nek ide svojim putem, ima dovoljno mjesta za sve.

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!


Moglo bi te zanimati

U šoping, u Trst
Retro

U šoping, u Trst

Dok se kupovalo, vrećice bi se nehajno bacale u bunker. Međutim, prije granice sve je to trebalo presložiti tako da…
Više
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Priroda i Baština

Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila

Tri godine nakon što je posljednja falkuša potonula, na ovaj su otok ponovo mogli stranci bez da su morali tražiti…
Više
Igračke kojima smo se veselili kad bismo ih “našli” ispod bora
Retro

Igračke kojima smo se veselili kad bismo ih “našli” ispod bora

Neću ulaziti u moraliziranje oko toga što zapravo čini nezaboravnim blagdane, nego ću iskoristiti reklame da nas povedu u vrijeme…
Više
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Priroda i Baština

Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati

Kad sam nad sobom pogledao onu strminu, a pod sobom čuo onu buku vode, koja u stijene udaraše i zagledao…
Više
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Priroda i Baština

Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio

Iako su bili u svakom smislu slabiji – imali su manje borbenih jedinica, manje ljudi, manje topova, k tome još…
Više
Najviše naselje u Hrvatskoj
Priroda i Baština

Najviše naselje u Hrvatskoj

Inženjer strojarstva, bivši pomorac koji se vratio u rodno Begovo Razdolje i postao čuvar sjećanja. Nitko ne zna više anegdota,…
Više
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Priroda i Baština

Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti

Nema puno problema na koja su ljudi usmjerili napore iz toliko različitih područja kao što je to bilo pri razvoju…
Više
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Priroda i Baština

Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste

Prizor je to koji je izronio doslovno sa dna Lokvarskog jezera kad se ovo ispraznilo zbog održavanja sustava cijevi i…
Više
Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio
Priroda i Baština

Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio

Kakvim se to metrom mjeri divota ovog kanjona? Zar metrom definiranim kao duljina puta koji u vakuumu prijeđe svjetlost za…
Više
Sklad – put do zvjezdane prašine
Priroda i Baština

Sklad – put do zvjezdane prašine

Tako su ove godine, povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva kao posebne glazbene gošće nastupile na svečanosti koju je za…
Više

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

X.com LinkedIn Pinterest More