Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Položaj: 45° 18′ 54″ N , 14° 42′ 48″ E
Visina: 730 mnm
Vrijeme: 18:06
Crvenilo što se prelilo po nebu i vodi, mir crnogorične šume koju učitelj i prirodoslovac Dragutin Hirc naziva čamovinom, stupovi koji se rađaju iz vode i u njoj se ogledalu stvarajući izdužene drhtave sjene i horizontalna linija elegantne ceste. Eto, upravo to – ni manje ni više – stalo je na jednu sliku.
Veličanstveni prizor jezera Bajer. U njemu su toliki već uživali ne oduzevši mu ni milimetra od uzvišenosti, štoviše samo dodajući na nju.
Umjetno akumulacijsko jezero površine otprilike pola hektara, dubine 2 do 7 metara, temperature vode koja doseže do 23°C u ljetnim mjesecima davno je preraslo svoju primarnu funkciju zbog koje je izgrađeno: proizvodnju električe energije i postalo jedan od najprepoznatljivijih turističkih bisera ne samo Fužina, već čitavog Gorskog kotara.
Što je potaklo gradnju Jezera Bajer?
Jezero Bajer stvoreno je 1952. godine izgradnjom brane na rječici Ličanki. Primarni razlog njegove izgradnje bila je potreba za akumulacijom vode za rad Hidroelektrane Vinodol u Triblju.
Kako to funkcionira?
Najprije se voda iz Lokvarskog jezera dovodi spojnim tunelom dugim oko 3,5 km do jezera Bajer. Jezera Bajer i obližnja Lepenica povezani su sustavom cijevi pomoću kojih se voda prelijeva iz jednog u drugo jezero ovisno o potrebama. Iz Bajera voda putuje tunelom kroz planinski masiv prema rubu Vinodolske doline. Razlika u nadmorskoj visini od 658,5 metara, što je jedan od najviših padova u Hrvatskoj, daje vodi ogromnu kinetičku energiju potrebnu za pokretanje triju Peltonovih1 turbina. Zanimljivost ovog sustava je u tome da uključuje reverzibilne hidroelektrane (RHE Lepenica i CHE Fužine). To znači da u trenucima kada u elektroenergetskom sustavu postoji višak struje, pumpe mogu vraćati vodu iz donjih retencija natrag u gornja jezera kako bi se sačuvala za ponovnu uporabu. Domišljato, zar ne!
Autocesta Rijeka – Zagreb
Kao da samo jezero ne predstavlja dovoljan inženjerski pothvat, u njega je svoje betonske noge umočio vijadukt Bajer. Smješten na autocesti Rijeka – Zagreb, vijadukt je dugačak 520 metara. Njegova izgradnja trajala je od 1992. do 1995., a izgradila ga je tvrtka Viadukt(!).
Ne znam postoji li koja autocesta koja se gradila duže od ove. Prve dionice su izgrađene davne 1972. i to Zagreb – Karlovac i Kikovica – Oštrovica. To su bile prvi kilometri autoputa u SFRJ. Trebali su povezati glavnu luku s glavnim gradom Hrvatske. Međutim, do njihovog spajanja proći će punih 36 godina. Završena je, u punom profilu u listopadu 2008. Autorica ovog teksta prisjeća se svakog dovršenog kilometra i svake otvorene dionice kojoj se veselila u vrijeme kad je dvaput tjedno putovala u Zagreb na poslijediplomski studij matematike.
Turistički značaj
Okruženo bujnim crnogoričnim šumama čiji se obrisi zrcale na površini vode, stvarajući prizore koji podsjećaju na alpske vizure, jezero se tijekom godina savršeno stopilo s planinskim pejzažem Gorskog kotara i danas djeluje kao njegov prirodni dio. Na neki način promijenio je sudbinu Fužina i pretvorilo ovo goransko mjesto iz industrijskog u poznato turističko odredište u koje hrle turisti i izletnici.
Jedni će doći zbog izvrsnih restorana, drugi zbog ugodne klime, a neki, opet, kako bi prošetali šest kilometara dugom stazom oko jezera. Na njoj će sresti bicikliste, trkače rekreativce, ponekog strpljivog ribolovca i – posebno dojmljivo – kočiju koju vuče predivan konj Lisac, hrvatski hladnokrvnjak, poznat po svojoj mirnoći i strpljenju s turistima. Osobine koje bi nam svima ponekad dobro došle.
Moglo bi te zanimati
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Kamo ćemo večeras? (Disco klubovi koje smo voljeli)
Serije koje smo voljeli 1970.-ih i ’80.-ih
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Muziku si mogao ponijeti sa sobom
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život
U sedam i petnaest navečer
Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj
U šoping, u Trst
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Igračke kojima smo se veselili kad bismo ih “našli” ispod bora
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Najviše naselje u Hrvatskoj
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio
Sklad – put do zvjezdane prašine
Satovi – 1. dio
- Peltonova turbina https://hr.wikipedia.org/wiki/Peltonova_turbina ↩︎
