Za penjače postoje "stijene" i "mitske stijene". Jedna od ovih drugih je Anića kuk, sa svojom 300 metara dugom vertikalom najviša stijena na Velebitu koja se nalazi na području Nacionalnog parka Paklenica. Smatra se kolijevkom i simbolom hrvatskog penjanja. Danas nudi preko 100 uređenih penjačkih smjerova različitih težina koji privlače penjače iz cijelog svijeta. Od svih smjerova, na Anića kuku posebnu težinu ima "Brid klina" koji je i desetljećima bio pojam ekstremnog penjanja u ovom dijelu Evrope. Najteži danas ispenjani smjer je "Spomin" ili "Sjećanje".
Alpinisti Marijan Čepelak i dugogodišnji pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Borislav Aleraj u razdoblju od 26. travnja do 3. svibnja 1973. godine prvi su ispenjali smjer "Brid klina. Ovaj uspon je ostao zapamćen u povijesti hrvatskog alpinizma po nekoliko impresivnih detalja. Prvi je samo trajanje uspona. Dvojac je u stijeni proveo punih osam dana, spavajući u visećim šatorima (platformama) unutar samog prevjesa. U to vrijeme to je bio tehnički najteži uspon u Hrvatskoj, s ocjenama za tehničko penjanje A3 i A4.
Anića kuk nudi mnoštvo penjačkih smjerova
Smjer ocijenjen ocjenom A3 smatra se teškim tehničkim penjanjem. Klinovi i sprave na koje se penjač oslanja su nesigurni i mogu se iščupati pod težinom tijela. Padovi mogu biti dugi (do 15 metara), ali su obično sigurni.
Ocjena A4 označava ekstremno opasan smjer. Penjač se oslanja na vrlo loša uporišta koja drže samo statičnu težinu tijela. Ako jedno popusti, može se dogoditi "zatvarač" efekt gdje se cijeli niz klinova iščupa. Padovi su vrlo opasni.
Prvi slobodni uspon (bez korištenja tehničkih pomagala za napredovanje) na "Brid klina" izveli su slovenski penjači Srečo Rehberger i Tadej Slabe tek 1986. godine, a smjer je tada ocijenjen visokom ocjenom 7c. Ocjena 7c označava težinu smjeri kod slobodnog penjanja. To je vrlo visoka ocjena koja zahtijeva vrhunsku fizičku snagu, tehniku i godine treninga. Za prosječnog rekreativca, smjer ove težine je nepremostiv.
Između stotinjak uređenih smjerova u stijeni Anića kuka, danas se najtežim smatra legendarni "Spomin", odnosno "Sjećanje", s ocjenom slobodnog uspona od čak 8c. Slovenski penjač Luka Krajnc uspio je kao prvi slobodno ispenjati cijeli smjer od 300 metara u jednom danu. Za taj se pothvat pripremao pune dvije godine i proveo je 27 dana u stijeni uvježbavajući pokrete. Do danas je malo penjača uspjelo ponoviti pothvat Luke Krajnca. Jedan od rijetkih kojemu je to uspjelo nakon Krajnca je i vrhunski slovenski penjač Jernej Kruder 2021. godine.
Impresivan masiv Anića kuka u Paklenici. Sa svojom vertikalom višom od 300 metara, drži titulu najznamenitije i najveće stijene u državi.- Jedan od najpoznatijih i najizazovnijih smjerova u stijeni je "Brid klina", koji je desetljećima pojam ekstremnog penjanja, te među penjačima uživa gotovo kultni status.
- Prvi pokušaj uspona 1938. godine završio je tragično. Alpinist Dragutin Brahm poginuo je pokušavajući savladati stijenu, a smjer koji je tada pokušao popeti danas nosi njegovo ime — "Brahmov smjer".
- Smjer Brid klina u Anića kuku prvi su ispenjali alpinisti Marijan Čepelak (lijevo) i Borislav Aleraj u razdoblju od 26. travnja do 3. svibnja 1973. godine.
- Iako je poznat po stijeni, do vrha vodi i markirana planinarska staza s koje se pruža jedan od najljepših pogleda na kanjon Velike Paklenice i more.
- Organizirano penjanje u ovoj stijeni traje više od sedam desetljeća, što Anića kuk čini jednim od najstarijih penjačkih poligona u regiji.
