Fotografije: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Sigurno ste ih već primijetili. Rastu u većim skupinama. Tamno zeleni, sabljasti listovi uzdižu se visoko i ponosno prema nebu. Među njima, izdignute, kočopere se predivni plavi cvjetovi. Gornje dvije latice, a donje tri nalikuju na obješenu krijestu. Iako nježni, cvjetovi odolijevaju i najsnažnijem vjetru, povijajući se i ispravljajući, da bi nakon što se vrijeme smiri, ponovo zasjali kao najljepši ukras proljetnog proplanka.
Perunike. Ime im potječe od Peruna, glavnog boga u slavenskoj religiji. Izvorno, riječ perun označavala je hrast ili pošumljenu planinu, čak i crnogoricu. Kasnije, u praslavenskom dobila je značenje udaranja, u smislu udaranja groma. Naime, u slavenskoj religiji Perun je bio vrhovni bog koji je s neba bacao gromove i munje. Prema predaji, tamo gdje je udarila munja, niknula bi perunika.
Danas postoji preko 300 vrsta perunika. Razlikuju se po veličini, obliku listova i boji cvjetova. U Hrvatskoj ih raste desetak vrsta. Najpoznatija je plava, točnije plavo-ljubičasta. To je hrvatska perunika (Iris croatica), endemska vrsta.
Na prijedlog Andrije-Željka Lovrića, znanstvenika s Instituta Ruđer Boškvić, 2000. je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovaj cvijet proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom. Bilo je to tijekom priprema za izložbu Japan Flora, kada se primijetilo da Hrvatska nema svoj nacionalni cvijet. Tako je to postala perunika.
Od davnina se korijen perunike koristio u kozmetici, pa i danas se mogu kupiti kozmetički i drugi pripravci njega. Upotrebljava se u aromaterapiji i kao sredstvo protiv upala. No, kao i u svemu, tako i u upotrebi ove biljke u bilo koje druge svrhe, osim gledanja, treba biti oprezan. Što u malim količinama koristi, u većim ili nepravilnim može naštetiti.
Zato je najbolje kraj perunike zastati, dobro je pogledati, diviti joj se i zahvaliti na ljepoti koju donosti na svijet.
Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću.
Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)
Goran Zaborac – 18. svibnja 2026.
Smatra se jednim od prvih aerodinamičnih kombija, a ime Bulli (kombinacija riječi za autobus i kamion) postalo je njegov neslužbeni...
Više
Mirta Mataija – 15. svibnja 2026.
Ostaci crkve sv. Duha govore da je to bila građevina duga 9 metara, široka 5,20 metara. Imala je apsidu široku...
Više
Mirta Mataija – 14. svibnja 2026.
Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje.
Više
Mirta Mataija – 13. svibnja 2026.
Japlenški vrh u svome imenu čuva uspomenu na vrijeme kad su se zidovi krečili vapnom ili japnom kako se kaže...
Više
Goran Zaborac – 11. svibnja 2026.
Iako su inicijali "MB" označavali grad Mlada Boleslav, narod mu je zbog čestih kvarova rane serije dao nadimak "Tisuću malih...
Više
Mirta Mataija – 9. svibnja 2026.
Izgrađen je 1968. kao prvi most u Jugoslaviji koji je povezao jedan otok s kopnom. Prije njega, postojao je most...
Više
V1 Travel Corner – 7. svibnja 2026.
Prvi slobodni uspon u stijeni Anića kuk na "Brid klina" izveli su slovenski penjači Srečo Rehberger i Tadej Slabe tek...
Više
Mirta Mataija – 6. svibnja 2026.
Rečenica "Ja sam Dalmacija" posljednja je koju je izrekla na sceni koja joj je obilježila život i kojoj je dala...
Više
Mirta Mataija – 5. svibnja 2026.
Muzej je otvoren 1924., ali je zgrada u kojoj je bio smješten bila premalena, zbog velike količine građe koju je...
Više
Mirta Mataija – 30. travnja 2026.
Dakako, danas znamo da je to bio najgori ikada zabilježeni incident koji je uključivao nuklearnu elektranu. Općenito, ovo je bila...
Više