Fotografije: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Sigurno ste ih već primijetili. Rastu u većim skupinama. Tamno zeleni, sabljasti listovi uzdižu se visoko i ponosno prema nebu. Među njima, izdignute, kočopere se predivni plavi cvjetovi. Gornje dvije latice, a donje tri nalikuju na obješenu krijestu. Iako nježni, cvjetovi odolijevaju i najsnažnijem vjetru, povijajući se i ispravljajući, da bi nakon što se vrijeme smiri, ponovo zasjali kao najljepši ukras proljetnog proplanka.
Perunike. Ime im potječe od Peruna, glavnog boga u slavenskoj religiji. Izvorno, riječ perun označavala je hrast ili pošumljenu planinu, čak i crnogoricu. Kasnije, u praslavenskom dobila je značenje udaranja, u smislu udaranja groma. Naime, u slavenskoj religiji Perun je bio vrhovni bog koji je s neba bacao gromove i munje. Prema predaji, tamo gdje je udarila munja, niknula bi perunika.
Danas postoji preko 300 vrsta perunika. Razlikuju se po veličini, obliku listova i boji cvjetova. U Hrvatskoj ih raste desetak vrsta. Najpoznatija je plava, točnije plavo-ljubičasta. To je hrvatska perunika (Iris croatica), endemska vrsta.
Na prijedlog Andrije-Željka Lovrića, znanstvenika s Instituta Ruđer Boškvić, 2000. je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovaj cvijet proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom. Bilo je to tijekom priprema za izložbu Japan Flora, kada se primijetilo da Hrvatska nema svoj nacionalni cvijet. Tako je to postala perunika.
Od davnina se korijen perunike koristio u kozmetici, pa i danas se mogu kupiti kozmetički i drugi pripravci njega. Upotrebljava se u aromaterapiji i kao sredstvo protiv upala. No, kao i u svemu, tako i u upotrebi ove biljke u bilo koje druge svrhe, osim gledanja, treba biti oprezan. Što u malim količinama koristi, u većim ili nepravilnim može naštetiti.
Zato je najbolje kraj perunike zastati, dobro je pogledati, diviti joj se i zahvaliti na ljepoti koju donosti na svijet.
Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću.
Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)
Mirta Mataija – 7. lipnja 2026.
Kad se zaredaju ljetne temperature i sunčani dani, nužno nam pogled skreće prema moru. Tamo, na beskrajnoj plavoj površini odvija...
Više
Mirta Mataija – 2. lipnja 2026.
Iako joj je prirodno stanište vrlo ograničeno, zbog njezine elegancije rado je viđena u vrtovima i parkovima diljem Starog kontinenta.
Više
Mirta Mataija – 1. lipnja 2026.
Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog razvoja - nevidljivost
Više
Mirta Mataija – 29. svibnja 2026.
O oružju kojim bi se potopio suparnički brod, a da se pritom ne ugrozi svoj, sigurno su stoljećima razmišljali i...
Više
Goran Zaborac – 26. svibnja 2026.
U njima su se vozili predsjednici, premijeri, estradne zvijezde i obični smrtnici, postala je omiljeno vozilo hitne pomoći i hitnih...
Više
V1 Travel Corner – 24. svibnja 2026.
U organizaciji produkcijske kuće V1 Travel Corner i Festivala Opatija 25. svibnja 2026. u 18: 00 sati u Centru Gervais...
Više
V1 Travel Corner – 24. svibnja 2026.
Snimanje je bilo s jedne strane užitak, a s druge prilično naporno jer smo morali pratiti ritam volonterki koji uopće...
Više
Mirta Mataija – 21. svibnja 2026.
To je predivan kompleks koji čini deset labirinata. Devet je vezanih za nebeska tijela, a deseti je Ganešov labirint.
Više
Mirta Mataija – 20. svibnja 2026.
Ako tražimo najstarije biljke, prve među prvima, one koje su prekrivale površinu Zemlje dok još ljudska vrsta nije bila niti...
Više
Goran Zaborac – 19. svibnja 2026.
Na površini od 50-ak hektara isprepliću se stoljetna stabla jele i smreke, prošarane bukvom i okomitim stijenama i liticama, strmi...
Više