Izrasle na mjestu gdje je udarila munja boga Peruna, postale su hrvatski nacionalni cvijet

Fotografije: Goran Zaborac

Vežite se, polijećemo...

...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote

Sigurno ste ih već primijetili. Rastu u većim skupinama. Tamno zeleni, sabljasti listovi uzdižu se visoko i ponosno prema nebu. Među njima, izdignute, kočopere se predivni plavi cvjetovi. Gornje dvije latice, a donje tri nalikuju na obješenu krijestu. Iako nježni, cvjetovi odolijevaju i najsnažnijem vjetru, povijajući se i ispravljajući, da bi nakon što se vrijeme smiri, ponovo zasjali kao najljepši ukras proljetnog proplanka.

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Perunike. Ime im potječe od Peruna, glavnog boga u slavenskoj religiji. Izvorno, riječ perun označavala je hrast ili pošumljenu planinu, čak i crnogoricu. Kasnije, u praslavenskom dobila je značenje udaranja, u smislu udaranja groma. Naime, u slavenskoj religiji Perun je bio vrhovni bog koji je s neba bacao gromove i munje. Prema predaji, tamo gdje je udarila munja, niknula bi perunika.

Danas postoji preko 300 vrsta perunika. Razlikuju se po veličini, obliku listova i boji cvjetova. U Hrvatskoj ih raste desetak vrsta. Najpoznatija je plava, točnije plavo-ljubičasta. To je hrvatska perunika (Iris croatica), endemska vrsta.

Na prijedlog Andrije-Željka Lovrića, znanstvenika s Instituta Ruđer Boškvić, 2000. je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti ovaj cvijet proglasila hrvatskim nacionalnim cvijetom. Bilo je to tijekom priprema za izložbu Japan Flora, kada se primijetilo da Hrvatska nema svoj nacionalni cvijet. Tako je to postala perunika.

Od davnina se korijen perunike koristio u kozmetici, pa i danas se mogu kupiti kozmetički i drugi pripravci njega. Upotrebljava se u aromaterapiji i kao sredstvo protiv upala. No, kao i u svemu, tako i u upotrebi ove biljke u bilo koje druge svrhe, osim gledanja, treba biti oprezan. Što u malim količinama koristi, u većim ili nepravilnim može naštetiti.

Zato je najbolje kraj perunike zastati, dobro je pogledati, diviti joj se i zahvaliti na ljepoti koju donosti na svijet.

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!

Moglo bi te zanimati

Baština Povijesni inženjering Priroda i Baština

Povijesni inženjering: Kako su voda, vjetar i para pokretali ljudsku civilizaciju

Mirta Mataija – 25. kolovoza 2026.

Od pradavnih vodenica do Wattovog parnog stroja: kako je povijesni inženjering ukrotio prirodu i pokrenuo prvu industrijsku revoluciju?

Više

inženjerstvo

Legendarni automobili Retro

Toyota Prius: Kako radi legendarni hibrid

Goran Zaborac – 24. kolovoza 2026.

Kako radi Toyota Prius i što znači njegovo ime? Koja je razlika između klasičnog i plug-in hibrida te zašto je...

Više

inženjerstvo, klasični automobili, oldtimer, povijest automobila, toyota prius

Foto priča Planine Priroda

Vrila Gacke: Ugroženi prirodni dragulj Like

Mirta Mataija – 21. kolovoza 2026.

Upoznajte izvore i mlinice rijeke Gacke kroz foto priču. Zašto su Vrila Gacke podno Velebita danas u velikoj opasnosti?

Više

foto-priča

Priroda Priroda i Baština Vinodol

Kako nastaju munje: Od gnjeva bogova do znanstvenih objašnjenja

Mirta Mataija – 19. kolovoza 2026.

Kako nastaju munje i zašto su stoljećima fascinirale čovječanstvo? Istražite fiziku olujnih oblaka, povijest znanstvenih otkrića i mitologiju koja iza...

Više

priroda