Kako se određuje datum Uskrsa?

Foto: Goran Zaborac

Vežite se, polijećemo…

…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Nekad je u travnju, nekad krajem ožujka, nekad se poklapa s pravoslavnim, a nekad je od njega udaljen tjednima. Kako se točno određuje datum Uskrsa?

Uskrs je za kršćane najveći blagdan. U njemu je sadržana sama bit vjere. Pa ipak, kod pitanja kako se točno određuje datum Uskrsa u kalendaru, mnogi ostanu zbunjeni.

Na ovo pitanje odgovor je jednostavan. Uskrs će biti prve nedjelje nakon prvog punog mjeseca koji slijedi nakon proljetne ravnodnevnice, odnosno 21. ožujka. (Vidjeli smo, doduše, u tekstu o Ivanu Goranu Kovačiću – ovdje – da se proljetna ravnodnevnica, odnosno prvi dan proljeća pomaknuo za jedan dan, pa češće pada na 20. ožujak.) Tako je odlučeno na Prvom nicejskom saboru 325. godine.

Drugo je pitanje: zašto baš tada? Da bismo na to odgovorili, moramo se vratiti u pretkršćanska vremena, ali i objasniti razliku između solarne i lunarne godina.

Život starih naroda puno je više ovisio i bio orijentiran na poljoprivredu, pa onda i na godišnja doba, nego što je to danas slučaj. Mi smo došli do točke da praktički u bilo koje doba u bilo kojoj točki svijeta možemo nabavit traženu namirnicu. Tako se zimi bez problema može kupiti grožđe, paprika i drugo povrće i voće koje inače zimi ne uspijeva. Sad, kakve je kvalitete i okusa, to je druga stvar. U davna vremena nije bilo tako.

U tim uvjetima poljoprivreda je bila vezana za godišnja doba i pritom je proljeće baš ono doba kad se priroda budi iz sna i kreće u novi ciklus. Stoga su mnogi običaji i rituali starog svijeta bili vezani za proljetnu ravnodnevnicu. U početku stvaranja nove religije, kršćanstva, stav crkve je da treba novo “nasloniti” na staro. Taj stav najbolje je izražen u pismu koje je pape Grgura I. 601. godine uputio biskupu Augustinu od Canterburyja u Britaniji:

… hramove idola [poganskih bogova] kod toga naroda ne treba uništiti, nego treba uništiti idole u njima, blagosloviti vodu i njome poškropiti rečene hramove, podići oltare i postaviti relikvije. Jer, ako su hramovi dobro izgrađeni, oni će po naravi stvari promijeniti štovanje demonâ u službu istinitoga Boga; da bi narod, vidjevši da njihovi hramovi nisu razrušeni, uklonio zablude iz svojih srdaca te, prepoznajući i štujući istinitoga Boga, njemu se s vremenom, prema navici, utjecao. I jer su se navikli za žrtve demonima klati mnoga goveda, potrebno je to promijeniti u bilo kakvu svečanost, kao što je dan posvećenja ili rođendan svetih mučenika čije su relikvije ovdje smještene, neka si naprave kolibu od granja drveća kraj tih crkava koje su preuređene iz hramova i neka zdušno proslave gozbenu svečanost te odsada ne žrtvuju životinje đavlu, nego neka na slavu Božju u svojoj gladi životinje kolju i Darovatelju svega za sitost svoju hvalu daju…¹

S jedne strane Uskrs simbolizira novo rođenje, nadu i pobjedu svjetla nad tamom, dakle proljeće, a s druge je vezan za židovski blagdan Pashe koji traje od 15. do 21. (ili 22.) dana mjeseca nisana po židovskom lunarnom kalendaru, što obično pada u ožujku ili travnju. Iz toga slijedi da je Uskrs usko povezan i sa Suncem – kroz proljetnu ravnodnevnicu – i s Mjesecom, odnosno lunarnim kalendar, pa je stoga na Prvom nicejskom saboru odabran upravo ovaj način da se Uskrs smjesti u kalendar.

Znate li više o ovoj temi? Pošaljite nadopunu.

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)