Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara

Vežite se, polijećemo...

...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote

Položaj: 45° 18′ 54″ N , 14° 42′ 48″ E

Visina: 730 mnm

Vrijeme: 18:06

Crvenilo što se prelilo po nebu i vodi, mir crnogorične šume koju učitelj i prirodoslovac Dragutin Hirc naziva čamovinom, stupovi koji se rađaju iz vode i u njoj se ogledalu stvarajući izdužene drhtave sjene i horizontalna linija elegantne ceste. Eto, upravo to - ni manje ni više - stalo je na jednu sliku.

Veličanstveni prizor jezera Bajer. U njemu su toliki već uživali ne oduzevši mu ni milimetra od uzvišenosti, štoviše samo dodajući na nju.

Umjetno akumulacijsko jezero površine otprilike pola hektara, dubine 2 do 7 metara, temperature vode koja doseže do 23°C u ljetnim mjesecima davno je preraslo svoju primarnu funkciju zbog koje je izgrađeno: proizvodnju električe energije i postalo jedan od najprepoznatljivijih turističkih bisera ne samo Fužina, već čitavog Gorskog kotara.

Što je potaklo gradnju Jezera Bajer?

Jezero Bajer stvoreno je 1952. godine izgradnjom brane na rječici Ličanki. Primarni razlog njegove izgradnje bila je potreba za akumulacijom vode za rad Hidroelektrane Vinodol u Triblju.

Kako to funkcionira?

Najprije se voda iz Lokvarskog jezera dovodi spojnim tunelom dugim oko 3,5 km do jezera Bajer. Jezera Bajer i obližnja Lepenica povezani su sustavom cijevi pomoću kojih se voda prelijeva iz jednog u drugo jezero ovisno o potrebama. Iz Bajera voda putuje tunelom kroz planinski masiv prema rubu Vinodolske doline. Razlika u nadmorskoj visini od 658,5 metara, što je jedan od najviših padova u Hrvatskoj, daje vodi ogromnu kinetičku energiju potrebnu za pokretanje triju Peltonovih¹ turbina. Zanimljivost ovog sustava je u tome da uključuje reverzibilne hidroelektrane (RHE Lepenica i CHE Fužine). To znači da u trenucima kada u elektroenergetskom sustavu postoji višak struje, pumpe mogu vraćati vodu iz donjih retencija natrag u gornja jezera kako bi se sačuvala za ponovnu uporabu. Domišljato, zar ne!

Betonski stupovi vijadukta Bajer izranjaju iz vode jezera

Autocesta Rijeka - Zagreb

Kao da samo jezero ne predstavlja dovoljan inženjerski pothvat, u njega je svoje betonske noge umočio vijadukt Bajer. Smješten na autocesti Rijeka - Zagreb, vijadukt je dugačak 520 metara. Njegova izgradnja trajala je od 1992. do 1995., a izgradila ga je tvrtka Viadukt(!).

Ne znam postoji li koja autocesta koja se gradila duže od ove. Prve dionice su izgrađene davne 1972. i to Zagreb - Karlovac i Kikovica - Oštrovica. To su bile prvi kilometri autoputa u SFRJ. Trebali su povezati glavnu luku s glavnim gradom Hrvatske. Međutim, do njihovog spajanja proći će punih 36 godina. Završena je, u punom profilu u listopadu 2008. Autorica ovog teksta prisjeća se svakog dovršenog kilometra i svake otvorene dionice kojoj se veselila u vrijeme kad je dvaput tjedno putovala u Zagreb na poslijediplomski studij matematike.

Turistički značaj

Okruženo bujnim crnogoričnim šumama čiji se obrisi zrcale na površini vode, stvarajući prizore koji podsjećaju na alpske vizure, jezero se tijekom godina savršeno stopilo s planinskim pejzažem Gorskog kotara i danas djeluje kao njegov prirodni dio. Na neki način promijenio je sudbinu Fužina i pretvorilo ovo goransko mjesto iz industrijskog u poznato turističko odredište u koje hrle turisti i izletnici.

Jedni će doći zbog izvrsnih restorana, drugi zbog ugodne klime, a neki, opet, kako bi prošetali šest kilometara dugom stazom oko jezera. Na njoj će sresti bicikliste, trkače rekreativce, ponekog strpljivog ribolovca i - posebno dojmljivo - kočiju koju vuče predivan konj Lisac, hrvatski hladnokrvnjak, poznat po svojoj mirnoći i strpljenju s turistima. Osobine koje bi nam svima ponekad dobro došle.

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)