Skijaški skokovi u Delnicama: uspon i pad

Kup grada Delnica 2006.: Posljednji skijaški skokovi u Gorskom kotaru

Dok smo se sad već daleke 2006. gurali u mnoštvu od 2000 gledatelja, privučeni više znatiželjom nego stvarnim zanimanjem za sport, nismo ni slutili da će to biti posljednji skijaški skokovi ne samo u Delnicama, nego i u Hrvatskoj. Ono što je trebalo najaviti renesansu ovog sporta, zapravo je bio, pokazat će se kasnije labuđi pijev.

Tog 1. ožujka 2006. nakon punih 25 godina u Hrvatskoj je održano natjecanje u skijaškim skokovima. Radilo se o prvom, a pokazat će se i posljednjem Kupu grada Delnica.

Budući tada nije bilo aktivnih skijaša skakača iz Hrvatske, na Kupu grada Delnica nastupili su mladi natjecatelji iz susjedne Slovenije. Tom je prilikom Urban Zamernik skokom od 72,5 metara postavio novi rekord skakaonice.

Ponos Japlenškog vrha: Pogled na grad i doskok na nogometni teren

Kada je ova kultna delnička skakaonica na obroncima brda Japlenški vrh izgrađena davne 1932. godine (a kasnije, 1948. i potpuno rekonstruirana prema nacrtu Stanka Bloudeka), bila je ponos domaće sportske arhitekture. Posebna po tome što se s njezinog zaletišta pruža predivan, otvoren pogled na Delnice, imala je još jednu jedinstvenu specifičnost – njezin je doskok završavao ravno na delničkom nogometnom igralištu.

Desetljeća sportskog uzbuđenja pod Japlenškim vrhom

Nakon obnove 1948. godine, delnička je skakaonica postala središte zimskih sportova u bivšoj državi. Tijekom 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih godina ovdje su se redovito održavala republička i savezna prvenstva, memorijalni kupovi te tradicionalna noćna natjecanja pod reflektorima koja su privlačila tisuće strastvenih gledatelja. Japlenški je vrh ugošćivao najbolje skakače tog vremena, a Delnice su živjele za dane kada bi se nogometno igralište pretvorilo u snježnu arenu za spektakularne doskoke.

Od Marjana Urbančića do svjetskog rekorda Katice Šporer-Tošić

Upravo su na toj lokaciji kroz povijest ispisane nevjerojatne sportske priče. Prije Zamernika, stari rekord skakaonice držao je slovenski skakač Marjan Urbančić, koji je 1981. godine skočio 66,5 metara. Što se tiče žena, rekord drži domaća natjecateljica, Delničanka Katica Šporer-Tošić. Njezinih 28 preskočenih metara iz 1958. godine zabilježeno je u tadašnjim medijima kao neslužbeni svjetski rekord za žene.

Kad priroda uzme svoje: Propali planovi o buđenju delničkog kluba

Taj rekord, što se tiče delničke skakaonice nitko neće premašiti, kao ni onaj Urbana Zamernika. Razlog je jednostavan: nakon 2006. i održanog Kupa grada Delnica skakaonica više nije u upotrebi. Prepuštena je prirodi Japlenškog vrha, a znamo što priroda napravi od objekata koje su izgradili ljudi, samo kad joj se dade dovoljno vremena.

Danas, šetači na Japlenškom vrhu mogu vidjeti samo obrise drvene konstrukcije koja polako nestaje pod naletom mahovine i šume. Ipak, unatoč propadanju ovog sportskog objekta, ova gusta park-šuma i dalje ostaje omiljeno odredište za sve ljubitelje prirode – stoga, prije nego što krenete u potragu za ostacima skakaonice, saznajte zašto je Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica idealno mjesto za vikend-bijeg.

Jesu li skijaški skokovi zauvijek nestali s hrvatske sportske pozornice?

Nade za povratak ovog sporta nakratko su oživjele kada su u Delnicama kasnije izgrađene tri manje plastične skakaonice za uzgoj mladih talenata. Postojali su i ozbiljni planovi oko ponovnog pokretanja skijaškog kluba koji bi okupio lokalnu djecu i vratio staru slavu delničkom skijanju.

Nažalost, unatoč velikom entuzijazmu pojedinaca, ta je sportska priča ostala bez institucionalne i financijske podrške. Na kraju od svega nije bilo ništa, a skakaonice danas stoje samo kao nijemi spomenici nekim prošlim, hrabrijim vremenima.

Ako ti je ova priča bila zanimljiva, prijavi se na naš besplatni tjedni newsletter!

Foto: Goran Zaborac

Pogledaj i ovo

Snježnik: Uspon preko Grebena i tužna priča o najljepšem domu

Kako nastaju munje: Od gnjeva bogova do znanstvenih objašnjenja

Tajne vodenica: Genijalni inženjering vinodolskih mlinara

Fliš: Tko uništava vinodolske ceste?

Jazavac (Meles meles): Arhitekt divljine koji stoljećima gradi obiteljske utvrde

sakupljanje magle u pustinji atacama u čileu

Sakupljanje magle: Kako ekološka tehnologija pretvara oblake u pitku vodu i pivo

Agava: Botanički nomad s meksičkim genima

Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest

Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen

Krijesnice u Hrvatskoj: Kako svijetle i zašto nestaju iz vrtova?

Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu

Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma

Obični žućak i nema tako običan život

Nit’ je jela, nit’ je smrča – uskliknuo je 1875. Josip Pančić kad ju je konačno ugledao

Svjedočila je kako izumiru dinosauri, a ne prestaje nas impresionirati ni danas – paprat

“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak

Biljka čije ime obećava zdravlje

Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica

Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom

Kod mnogih izazivaju jezu, a poljarice su zapravo jako korisne

Izrasle na mjestu gdje je udarila munja boga Peruna, postale su hrvatski nacionalni cvijet

Jeste li ih već primijetili?

Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj

Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati

Nebeski labirinti s najljepšim pogledom na Kvarner

Tako strašna vrha…

Pepino na Curku

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)