Visoka je 1428 metara, dominira Vinodolom, s nje puca pogleda na more i Alpe, a ime je dala Sportsko-rekreacijskom društvu iz

Vežite se, polijećemo…

…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote

Ovu planinu nećete naći na popisu najviših, niti najposjećenijih. Na njoj nema planinarskog doma, niti skloništa u kojem biste mogli dočekati zoru i diviti se suncu koje izlazi iz mora. Nijedno planinarsko društvo se ne zove po njoj, pa ipak, vrijedna je svake kapi znoja koju ćete proliti dok su uspinjete na nju. To je Viševica – 1428 metara visok vrh, stožastog oblika, koji dominira Vinodolom. Ne bez razloga, smatra se jednim od najljepših vidikovaca, barem na ovom području.

Zbog svoga oblika i visine – nadvisuje sve okolne vrhove – s Viševice se pruža nesmetan pogled od 360° na Gorski kotar, čitav sjeverni Jadran.

S vrha Viševice otvoren je vidik na planinske masive Bjelolasice, Risnjaka i Snježnika, slovenskog Snežnika na sjeveru, te Velebita na jugoistoku. Na zapadu dominiraju Učka i Ćićarija, a ispod njih Kvarnerski zaljev s otocima Krkom, Cresom i Lošinjem. Izravno ispod planine vidi se prostrano Ličko polje, naselja Lič i Fužine s jezerom Bajer i vijaduktom koji ga premošćuje o čemu smo pisali ovdje.

Za izuzetno vedrih dana pogled seže sve do Julijskih te Kamničko-Savinjskih Alpa u Sloveniji. Zbog takvog rasporeda planina koje ju okružuju, za Viševicu planinari kažu da je poput ogromnog prirodnog amfiteatra.

Priroda se budi – tome svjedoče vjesnici proljeća

Za uspon na Viševicu počinje na cesti “kroz šumu” koja spaja Lič s Baterom, Ledenicama, Novim Vinodolskim i Bribirom. Gledano u smjeru iz Liča prema moru, sa ove se ceste na lijevo odvaja makadamski put koji vodi do podnožja uspona. To je šumska cesta koja je obično zatvorena rampom, pa se mora proći pješice. Zanimljiva je varijanta koja na Viševicu vodi preko grebena Strilež (1369 mnv). Uspon do Strileža traje oko 1 h 45 min. S njega se pruža pogled na Velebit i jadranske otoke.

Sa Strileža se staza spušta na sedlo (prijevoj) između dva vrha, a potom slijedi završni, nešto strmiji uspon na sami vrh Viševicu (1428 mnv). Postoje i druge varijante, bez uspona na Strilež. Lokalna planinarska društva organiziraju uspon na Viševicu, pa je za neiskusnije planinare najbolje priključiti se jednom takvom pohodu.

Zanimljivo je da iako se planina Viševica smatra dijelom Vinodola, ipak je ime dala sportsko-rekreacijskom društvu iz Gorskog kotara. Riječ je o SRD Viševica koje najznačajnije rezultate postiže u vodenim sportovima kao što su plivanje perajama i podvodna orijentacija u kojim članovi Društva redovito osvajaju medalje na međunarodnim natjecanjima.

S “morske” strane, čuva se uspomena na tvornicu vrhunskih prikolica imena Viševica – Transportna sredstva Bribir u kojoj su mnogi stanovnici Bribira našli zaposlenenje i osiguravali egzistenciju. Tvornica je bila poznata po izuzetno izdržljivim traktorskim prikolicama (nosivosti 3t i 5t) s trostranim kiperima. Osim poljoprivrednog programa, proizvodili su i specijalna vozila poput “labudica” za prijevoz teških strojeva te dvoosovinskih prikolica za duge terete (npr. bandere). Proizvodi iz Bribira bili su prepoznatljivi po robusnosti, zbog čega su i danas, desetljećima nakon prestanka proizvodnje, vrlo traženi na tržištu rabljenih strojeva.

Nažalost, dijeleći sudbinu mnogih, krajem 1990.-ih i početkom 2000.-ih tvornica zapada u teškoće i prekida s radom, te se briše iz registra poslovnih subjekata.

Vrh Viševica, vjerujem, trajat će i inspirirati duže od sjećanja naroda.

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)