Kroz objektiv i povijest: Kako su munje oblikovale našu baštinu
Od davnina ljudi pokušavaju shvatiti i objasniti munje. Njihova veličanstvena, ali i ubojita moć, te sposobnost da u trenu obasjaju nebo, pretvarajući noć u dan, inspiracija je umjetnicima i znanstvenicima. Munje nalazimo u književnosti, znanosti, umjetnosti, ali i religijama u svim vremenima i dijelovima svijeta.
Želite li u miru listati magazin
V1 Travel Corner?
Pretplatite se na naš besplatni tjedni newsletter. To je pažljivo birano uredničko pismo koje donosi najzanimljivije priče o prirodi, povijesnom inženjeringu i skrivenoj baštini koje smo objavili tog tjedna. Ostavite svoju e-mail adresu i primajte magazin izravno u svoj sandučić.
Kako i ne bi, kad se pojave u trenu kraćem od treptaja, spoje nebo i zemlju, te odu uz glasnu grmljavinu. Munje koje su obasjale noć potakle su Gorana Zaborca da ih uhvati u objektiv svoje kamere.
Pogledajte kako je, gledano iz Jargova, izgledalo nebo iznad Novog Vinodolskog tijekom oluje.
Ognjene strijele nad Vinodolom: Kada munje pretvore noć u dan
Dok promatramo ove impresivne kadrove nad Vinodolom, ne možemo se ne zapitati o dubljem značenju ovog fenomena kroz povijest civilizacije. Više o tome kako su oluje oblikovale ljudsku maštu, od drevnih slavenskih mitova do revolucionarnih izuma Nikole Tesle i holivudskih ekrana, pročitajte u našem detaljnom vodiču kroz povijest, mitove i znanost o munjama.
Ovaj vizualni spektakl ujedno je i podsjetnik na nevjerojatnu fiziku atmosfere koja u trenu oslobađa energiju mjerljivu s nuklearnim reaktorima.
Neuhvatljivi inženjering neba: Zašto su munje i danas zagonetka znanosti
Drevni narodi u ovakvim su bljeskovima prepoznavali izravan gnjev ili blagoslov bogova, dok moderni inženjeri u njima i dalje traže neuhvatljivi sveti gral održive energije.
Fotografiranje ovakvih fenomena zahtijeva ne samo strpljenje i tehničko umijeće, već i duboko poštovanje prema nepredvidivim silama koje oblikuju naš planet. Svaki uhvaćeni kadar nad vinodolskim krajem tako postaje trajni dokument jednog kratkotrajnog, ali monumentalnog arhitektonskog djela same prirode.
Upravo ta sinergija povijesne baštine i sirove atmosferske moći čini ove prizore bezvremenskima za svakog istraživača prirodnih zakonitosti.
Fotografije je snimio Goran Zaborac.
Pogledaj i ovo
Goran Zaborac rođen je u Delnicama 1963. gdje je završio osnovnu i srednju školu. Suosnivač je, direktor i jedini vlasnik tvrtke V1 Travel Corner j.d.o.o. za audiovizualnu djelatnost.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova, bilo kao autor, bilo kao snimatelj i montažer. Dokumentarni filmovi na kojima je radio kao autor uključuju: Dom za zauvijek (2023) – LFF program Regional; Goranski risovi: priča o 138. brigadi HV (2018) – film su financirali: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Primorsko-goranska županija, gradovi Čabar, Delnice i Vrbovsko, te općine Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad; Lijep dan vam želim (2016); Revolucija (2015), Freethought film festival, Orlando, Florida – službena konkurencija; Docs without borders – posebno priznanje; 12 Month film festival, Cluj, Rumunjska – prva nagrada za dokumentarni film: Dance (2006) treća nagrada na Reviji hrvatskog filmskog i video stvaralaštva; Prijateljica moje sestre (2006) Rychnovská osmička – službena konkurencija; Lubenice (2002) prva nagrada na festivalu More u Rijeci
Kao dron snimatelj i organizator snimanja u Gorskom kotaru radio je na filmu: Sestre (2018) redatelj Zdenko Jurilj, Sarajevo Film Festival 2018. – natjecanje dokumentarnog filma, Mediteran Film Festival Široki Brijeg 2018., Tuzla Film Festival 2018., Dani hrvatskog filma 2019.
Mirta Mataija – 13. svibnja 2026.
Japlenški vrh u svome imenu čuva uspomenu na vrijeme kad su se zidovi krečili vapnom ili japnom kako se kaže…
Više
Goran Zaborac – 11. svibnja 2026.
Iako su inicijali "MB" označavali grad Mlada Boleslav, narod mu je zbog čestih kvarova rane serije dao nadimak "Tisuću malih…
Više
Mirta Mataija – 9. svibnja 2026.
Izgrađen je 1968. kao prvi most u Jugoslaviji koji je povezao jedan otok s kopnom. Prije njega, postojao je most…
Više
V1 Travel Corner – 7. svibnja 2026.
Prvi slobodni uspon u stijeni Anića kuk na "Brid klina" izveli su slovenski penjači Srečo Rehberger i Tadej Slabe tek…
Više
Mirta Mataija – 6. svibnja 2026.
Rečenica "Ja sam Dalmacija" posljednja je koju je izrekla na sceni koja joj je obilježila život i kojoj je dala…
Više
Mirta Mataija – 5. svibnja 2026.
Muzej je otvoren 1924., ali je zgrada u kojoj je bio smješten bila premalena, zbog velike količine građe koju je…
Više
Mirta Mataija – 30. travnja 2026.
Dakako, danas znamo da je to bio najgori ikada zabilježeni incident koji je uključivao nuklearnu elektranu. Općenito, ovo je bila…
Više
Goran Zaborac – 29. travnja 2026.
Rani modeli bili su prepoznatljivi po vratima koja su se otvarala "unazad" (prema vjetru), što je olakšavalo ulazak, ali je…
Više
Mirta Mataija – 28. travnja 2026.
Procijenjeno je da za izgradnju fregata potrebno 500 hrastovih trupaca. Za svaki slučaj, odlučeno je da ih se u brodogradilište…
Više
Mirta Mataija – 27. travnja 2026.
Dok s vidikovca uz Frankopansku tvrđavu u Kraljevici gledamo ograđeni dio mora i obale na kojoj malo brodogradilište ima koncesiju,…
Više