Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Ako ste od one posebne vrste ljudi, od ranoranilaca, pa još imate sreće da živite negdje na rubu između urbanog i ruralnog, sigurno ste primijetili da je u rano jutro pjesma ptica postala glasnija. Zapravo, prije svitanja ona postaje toliko glasna da se čini da tka zvučni veo kojim se priroda tako rado ogrne u proljeće.
Nisu ptice pjevice jedine vjesnice proljeća. Između natrulog lišća i suhih grančica, nerijetko prkoseći zadnjim udarima zime i mraza koji na vlatima trave crta bijele brkove, proviruju glavice prvog proljetnog cvijeća: elegantne visibabe, mirišljave ljubičice, uspravne preslice, zlaćani jaglaci i bijeli kukurijek. Svi zajedno vjesnici proljeća predstavljaju čistoću, nadu i novi početak nakon dugog zimskog sna, a svaki od njih nosi svoju tajnu preživljavanja.
Tako visibabe, na primjer, mogu stvoriti svoju vlastitu toplinu kako bi otopile snijeg i niknule. Također, one predstavljaju prirodni antifriz: njihove stanice sadrže tvari (AFP - Antifreeze Proteins) koje sprječavaju smrzavanje vode unutar biljke, što im omogućuje da prežive niske temperature. Zanimljivo je da postoji preko 2500 vrsta visibaba kao i njihovi strastveni kolekcionari koji se nazivaju galantofili prema latinskom nazivu za visibabu Galanthus (gala - mlijeko i anthus - cvijet, doslovno mliječni cvijet). Rijetke vrste lukovica dosežu cijene i po nekoliko stotina eura.
Uz visibabe, najpoznatiji i najradije viđen cvijet u proljetnim šumama je ljubičica (Viola odorata) poznata ne samo po skromnosti, već i predivnom mirisu. Miris ljubičice je specifičan jer sadrži spojeve zvane iononi koji privremeno "isključe" naše receptore za miris. Zato nam se čini da ljubičica zamiriše intenzivno, a onda miris odjednom nestane, pa se opet vrati. Simbol skromnosti i poniznosti, ljubičice su bile omiljeni cvijet Napoleona Bonapartea (osobine koje on zasigurno sam nije imao). Stari Grci smatrali su ljubičicu simbolom Atene, a povezivali su je i s božicom ljepote, Afroditom. Vjerojatno ne bez razloga, jer se i danas cvjetovi ljubičice koriste u pripremama razih vodica i tonika. Iako je njezin cvijet jestiv, te se koristi za razne dekoracije, ipak ih radije ostavite tamo gdje ih vidite - u šumama i na livadama, pa čak i u vrtovima, neka mirisom i ljepotom donose radost prolaznicima.
S druge strane, kukurijek (Helleborus) koji nerijetko raste iz krpica zaostalog snijega po šumskim obroncima, krije mračne tajne. Dugo je smatran biljkom vještica zbog narkotičkih svojstava. Stari Grci koristili su ga u opsadi gradova kako bi otrovali vodu opkoljenih gradova. Naime, cijela biljka je iznimno otrovna. Unatoč tome, nema nikoga tko bi ostao ravnodušan na njegove raskošne cvjetne glave, velike i bijele, širom otvorene i spuštene prema tlu kako bi zaštitio pelud od kiše i snijega. Kukurijek simbolizira otpornost i odlučnost, on fascinira svojom snagom da procvjeta usred mraza.
Još jedan cvijet neizostavan je vjesnik proljeća. To je šafran (Crocus). Poznat i kao najskuplji začin koji se dobije ručnim branjem i sušenjem vrška tučka cvijeta šafrana. Svaki cvijet ima samo tri tučka. Stoga za je za 1 kg začina potrebno ubrati 80.000 do 200.000 cvjetova, pa je razumljivo zašto je tako skupocjen. U antičko doba koristio se i za bojanje odjeće u zlatnu, žutu i narančastu boju. Zbog iznimno visoke cijene proizvodnje, odjeća bojana šafranom bila je rezervirana za kraljevske obitelji, plemstvo i bogate slojeve društva. Ako se netko odvaži i odluči skupiti tučke šafrana za svoj vlastiti začin, mora biti na oprezu jer postoji mogućnost zamjene za izrazito otvoran mrazovac Iako su im cvjetovi slični, mrazovac ima šest prašnika, a šafran tri. Kao i kod ljubičica, najbolje ih je pustiti da rastu, uglavnom u velikim skupinama, pretvarajući običan komadić tla u predivan cvjetni sag.
Svi nabrojani vjesnici proljeća, kao i oni koji nisu stali u ovaj kratki pregled, u Hrvatskoj su zaštićeni. Zato ih je najbolje promatrati, mirisati - ljubičice - i ostaviti u njihovom prirodnom okolišu, u šumama i na proplancima.
Moglo bi te zanimati
Viška bitka i povijest otoka Visa: Gibraltar Jadrana
Najviše naselje u Hrvatskoj
Mehanički satovi: Spoj riječke povijesti, precizne mehanike i umjetnost
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio
Sklad – put do zvjezdane prašine
Mjerenje vremena i pomorstvo: Kako je kronometar spasio oceansku plovidbu
Nebeski labirinti s najljepšim pogledom na Kvarner
Lopar – tajanstvena utvrda na obali mora koja je jednostavno “nestala”
