Tekst: Mirta Mataija
Fotografije: Goran Zaborac
Od Frankopana – Martina – do Matije Korvina i natrag do Frankopana – Bernardina
Nikolin sin Martin, 1468. zapisao je trsatskim Franjevcima od godišnjih dohodaka grada Bribira 60 libara solida i 10 pudova vina1. Tako su Bribirci, ni krivi ni dužni, postali “hranitelji” trsatskog svetišta.
Iznos od 60 libara solida je vjerojatno bio velik. Koliki točno, nije mi poznato. Jedan pud vina odgovara količini od otprilike 30 litara.
Martin Frankopan, budući da nije imao potomaka, svoje je posjede ostavio kralju Matiji Korvinu. Tako su Frankopani, nakon 250 godina vladavine, ostali bez Bribira. S tim se nije mirio Bernardin Frankopan. Iskoristio je razdoblje nakon smrti Matije Korvina (1490.) i previranja oko prijestolja kako bi povratio obiteljska imanja. Novi kralj Vladislav II. Jagelović potvrdio je Bernardinu posjede u Vinodolu, pa tako i Bribir, a sve kako bi osigurao njegovu vjernost u borbama protiv Turaka. Tako je Bribir ponovno postao čvrsto frankopansko uporište.
Ppotez kralja Vladislava II Jagelevića bio je mudar. Vidjelo se to ubrzo jer je turska opasnost bila pred vratima.
Bribirski kaštel podignut 1302. stoljećima kasnije obranio je grad od Turaka
Dočim su Frankopani došli u posjed Bribira, podignuli su oko njega zidine, te sagradili kulu nad ulaznim vratima u grad. Na kamenom luku iznad ulaza u kulu nalazi se natpis ANNO DNI MCCCII, a na nadvratnici E.D. i G.P. Iako je natpis nejasan, pretpostavlja se da se odnosi na godinu gradnje, te na Dujma Frankopana koji je u to vrijeme vladao Bribirom.
Stari bribirski grad, koji je nešto u trošnom, a nešto u dobrom stanju, bijaše sa jugozapadne strane opasan dvostrukim zidom. Kad si unišao u dugo, a uzko dvorište, zagledaš veliku, četverouglastu kulu nad vratima koje uklesana su slova: C. D. G. P. i g. 1305., kad je grad bribirski podignut. U toj kuli ima šest tamnica, koje i danas težka i gvoždjem obita vrata zatvaraju. U jednom dielu grada bijaše prije smještena pučka škola, dočim je sada tu obćinski ured2.
Metalna vrata su se noću zatvarala, pred njima je danonoćno bila straža, a pored vrata postavljeni su i topovi. Sve se to poduzelo kao mjera zaštite od nadiruće turske opasnosti.
Najsnažniji napadi turske vojske zbili su se tijekom 16. stoljeća. Zidine i kula pružali su dobar zaklon, tako da grad nikada nije osvojen. Međutim, Turski upadi, te pljačkanje i spaljivanje okolnih mjesta koje ih je pratilo, ubrzali su propadanje gospodarstva u Vinodolu. Upravo je to bio jedan od motiva Zrinskih i Frankopana za otpor bečkom dvoru, za koji su smatrali da im nije pružao dovoljnu vojnu pomoć.
Posljedice te neuspjele urote iz 1671. dobro su nam poznate.
Od moćne obitelji koja je godinama držala Bribir, ostale su priče, legende o blagu zakopanom u vrletnim pećinama iznad grada, te kaštel. Kaštel se držao do 1848. godine kad je većim dijelom porušen. Do dana današnjeg od silnog grada stoji samo kvadratna kula Turan i mali dio zidova neposredno uz nju.
Što je Dragutin Hirc zapisao o Bribiru
Ovaj kratak prikaz završit ću onako kako sam i počela, slikom iz knjige Dragutina Hirca.
Bribirština proizvadja osobito mnogo voća, naročito smokava, od kojih ima vlahinja, bilica, cvitulja i hrustavaka. I bribirsko je groždje plemenito, naročito plavac, žumić, koj daje najbolje butilje, kamenina, ošljevina, ruža i slavina. Ovo je groždje velikih jagoda i plifko, t. j. puno mesa i zato dobro kao stolno groždje. Bribirka napuni košare ili brente sa voćem, oprti. mule, uzme žukvu u ruke, pa ti polagno koraca na tržište. Bribirske ćeš mule sa voćem naći u Novom, Senju, Otočcu , Bagu, na Rieci. Prodav voće, oprte mule solju, brašnom i drugim potreboćama i kreću opet kući 3.
Vjerujem da bi se slavni putopisac i profesor Hirc, osnivač Družbe hrvatskog zmaja, nemalo iznenadio kad bi danas mogao svrnuti pogled na Bribir. Dok bi smokve još našao, vjerojatno se ne bi mogao načuditi što se dogodilo s grožđem. Gdje su nestali vinogradi? I zašto nitko ne obnavlja gromače?
U sljedećem dijelu posjetit ćemo unutrašnjost kule Turan.
Postani pretplatnik i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Mirta Mataija





















