Tekst: Mirta Mataija
Fotografije: Goran Zaborac
Stoljetna vladavina Frankopana došla je svome kraju - naslijedili su ih Zrinski
U prethodna dva dijela vidjeli smo kako je Vinodol, a time i Bribir darovnicom ugarskoga kralja Andrije 1223. došao u ruke Frankopana, te kako je to imalo za posljedicu sastavljanje Vinodolskog zakonika koji je trebao zaštititi do tada slobodne seljake od pretjerane samovolje novih gospodara. Međutim, svjedoci smo i danas da zakoni vrijede do onog trenutka do kojeg ih se jača strana pristaje pridržavati. Dok su se Frankopani uglavnom pridržavali zakona, novi vladari Zrinski to nisu činili.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Zrinski su u posjed Bribira došli raznim ugovorima i brakovima s obitelji Frankopana. Ključan su dva trenutka. Prvi je udaja Katarine Frankopan, kćeri posljednjeg muškog predstavnika Frankopana Stjepana za Nikolu Šubića Zrinskog. Da, to je onaj junak opjevan u operi Ivana Zajca.
Stjepan nije imao muškog nasljednika, pa je glavninu svojih posjeda oporučno ostavio svojim unucima, sinovima Katarine i Nikole: Jurju, Krsti i Nikoli. Kako bi to realizirali Stjepan i Nikola su sklopili 1544. ugovor kojim su se proglasili "braćom". Time su pravno omogućili da posjedi ostanu unutar kruga dvije najjače hrvatske obitelji, umjesto da odu u ruke stranog plemstva ili bečkog dvora.
Zrinski uvode nova pravila
Dolazak Zrinskih nije bio vez posljedica za stanovnike Bribira. Umjesto da se drže Vinodolskog zakona, Zrinski su uveli vlastite urbare koji su bili mnogo stroži od starog zakona. Urbari su, inače, tijekom čitavog razdoblja feudalizma bili temeljni pravni dokumenti u kojima se točno propisivale obaveze, nameti i radni sati koje su kmetovi bili dužni davati svojem gospodaru u zamjenu za korištenje zemljišta.
Naročito je značajan onajurbar iz 1660. godine kojim su kmetovima nametnuli veće radne obaveze - odnosno tlaku i novčana davanja.Osim toga, Zrinski su uveli monopol na kupoprodaju vina i soli koje su od tada bribirski seljaci morali kupovati isključivo od gospodara po cijenama koje on sam odredi. Ukinuto je čak i ono malo samouprave koju su uživali zahvaljujući Vinodolskom zakoniku, pa su tako nakon dugih stoljeća stanovnici Bribira postali kmetovi u pravom smislu riječi.
Ovakva je situacija vodila do čestih pobuna na koje su Zrinski reagirali bez milosti. Tako je Petar Zrinski - onaj koji će stradati u Bečkom Novom Mestu - poslao je vojsku, odnosno plaćenike, da uguše jedan od najvećih ustanaka, koji je trajao od 1653. do 1655 godine. Vođe pobune su pohvatane, a neki su pogubljeni ili teško kažnjeni kako bi se zastrašio ostatak stanovništva.
Propast obitelji Zrinskih i Frankopana
Stoga ne treba čuditi da seljaci nisu pružali podršku Petru Zrinskom kada je ovaj sa šogorom Franom Krstom Frankopanom krenuo kovati urotu protiv Beča.
Zanimljivo je da je baš Bribir, uz Bakar i Kraljevicu, bio mjesto na kojem su se urotnici sastajali. Zbog blizine mora, Bribir je bio strateški važan za održavanje tajnih kanala komunikacije s potencijalnim saveznicima poput francuskog kralja Luja XIV. ili mletačkih agenata, preko kojih su urotnici tražili vojnu i financijsku pomoć koju - kako znamo - nisu dobili.
Međutim, kada je urota 1670. godine propala, a Petar Zrinski otišao u Beč na pregovore - gdje je uhapšen i godinu dana kasnije pogubljen - carska vojska ušla je u grad. Opljačkala je dragocjenosti iz kaštela i stavila ga pod upravu Dvorske komore. Treba li nas čuditi da Bribirci nisu pružali nikakav otpor?
Tako je 1671. završilo razdoblje vladavine velikaških obitelji nad Bribirom. Ali to nije značilo da su njegovi stanovnici povratili slobodu koju su imali do 1223. Slobodu će dobiti tek ukidanjem kmetstva 1848. godine. Do tada, u Bribiru će se izmjenjivati razne uprave. Od Dvorske komore, preko Povlaštene istočnoevropske kompanije, do Mađara. Pa čak će ga osvojiti i nakratko se u njemu zadržati i Napoleonova vojska početkom 19. stoljeća. o kratko razdoblje kada je Bribir bio u sastavu Ilirskih provincija donijelo je olakšanje feudalnih odnosa, budući je u Francuskoj čitav feudalni sustav ukinut tijekom Francuske revolucije. Točnije, u noći s 4. na 5. kolovoza 1789. godine kada je Narodna skupština u Parizu donijela dekrete kojima su ukinute sve plemićke povlastice, osobna ovisnost seljaka i svi feudalni nameti.
Nažalost, nakon poraza Napoleonove vojske, kad je Habsburška monarhija povratila vlast nad teritorijem Ilirskih provincija, vraćeni su i feudalni odnosi. Oni će potrajati sve dok ih 25. travnja 1848. nije ukinuo Ban Josip Jelačić. Tada je Bribir i figurativno i doslovno prodisao jer je jedan od prvih poteza bio rušenje stoljetnih zidina što su opasavale grad. Od svega je ostala samo kula kroz koju ćemo vas provesti u sljedećem nastavku.
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Još iz iste kategorije
Agava: Botanički nomad s meksičkim genima
Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest
Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
