Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva…
Riječki aerodrom je u godinama prije pandemije covid-a doživljavao stalan i stabilan rast. U tom je razdoblju postignut i rekord u broju prevezenih putnika, da bi za vrijeme pandemije uslijedio drastičan pad. Nakon toga promet se oporavljao, ali sporije nego na drugim aerodromima u Hrvatskoj. Koji je tome uzrok, ostavit ćemo stručnjacima na analizu, a mi ćemo se prisjetiti najznačajnijih trenutaka i nekih zanimljivih činjenica vezanih za aerodrom Rijeka.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Zanimljivo je da se riječki aerodrom ne nalazi blizu Rijeke, ne nalazi se čak niti na kopnu. Smješten je na Krku, najvećem otoku u Jadranu. Od centra Rijeke udaljen je 27 kilometara, a dijeli ih i Krčki most. Svi ostali aerodromi u Hrvatskoj nalaze se bliže mjestu. Aerodrom Pula je na samo 8 kilometara od grada, zagrebački na 12, dok su dubrovački i splitski aerodromi tek neznatno bliži svojim gradovima od riječkog. Nalaze se na 22, odnosno 25 kilmetara udaljenosti. ICAO klasa zračne luke Rijeka je 4C. Oznaka 4 znači da je opremljena pistom dužom od 1800 metara. Slovo u klasi označava raspon krila i širinu podvozja koje zračna luka može primiti. U riječkom slučaju, oznaka C označava raspon krila od 24-36 metara. Takva krila imaju na primjer Airbus A320 i Boeing 737. Unatoč tome, na krčki su aerodrom slijetali i veći avioni, poput Boeinga 747, Tupoljeva Tu-134A i najveći među njima Antonov An-124 “Ruslan”, s rasponom krila od 73 metra i maksimalne težine pri polijetanju od oko 400 tona.
Riječki aerodrom svečano je otvoren 2. svibnja 1970. godine. Na pistu dugu dva i pol kilometra sletio je avion DC-6B kojim je u Rijeku iz Beograda doletio ni manje ni više nego tadašnji predsjednik Josip Broz Tito. Delegaciju je dočekala predsjednica tadašnje zajednice općina Rijeka i prva gradonečalnica Rijeke Neda Andrić.
Zanimljivo je da taj avion, proizveden 1958. godine u Santa Monici koji je Tito koristio za svoje službene letove i u kojem je prevozio brojne slavne goste leti dan danas i to u floti Flying Bullsa. Ne samo da je u njihovoj floti, već kažu da je on dragulj u kruni njihove flote1.
Nakon svečanog otvorenja, na Krk su počeli slijetati avioni s redovnih linija – poput one Beograd Rijeka, ali i brojni čarter letovi koji su iz Velike Britanije i Njemačke dovozili turiste na Kvarner. U novinama s početka 1970.-ih može se naći oglas za let do New Yorka. Iako to nije bila stalna linija, bila je redovita. Uglavnom se održavala jednom tjedno tijekom ljetnih mjeseci. Njome su na Krk, osim naših iseljenika i njihove rodbine, stizali bogati gosti koji bi odsjedali u hotelskom kompleksu Haludovo.
Od stalnih prekoocenskih linija treba spomenuti onu na relaciji Rijeka-Toronto.
Interesantna je činjenica da su letovi iz smjera SAD-a i Kanade prema Rijeci bili direktni, dok su u obrnutom smjeru morali napraviti jedno slijetanje – u Irskoj, na aerodrom Shannon – radi nadopune goriva. Razlog tome je relativno kratka pista zbog koje su avioni pri polijetanju morali biti lakši kako bi postigli brzinu dovoljnu za polijetanje. To znači da su mogli ponijeti manje goriva, nedovoljno za let preko Atlantika.
Zanima te kako težina aviona utječe na polijetanje – pročitaj ovdje: Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Vjerojatno najgori trenutak u povijesti riječkog aerodroma dogodio se 23. svibnja 1971. Avion Tupoljev TU-134 zbog lošeg vremena srušio se pri slijetanju. Pritom je poginulo 78 putnika i članova posade. Među njima je bio i pjesnik Josip Pupačić.
U prosincu 2017. na riječki je aerodrom sletio jedan od najvećih putničkih aviona ikada. Radi se o Boeingu 767-300ER s 270 sjedišta. Njime su se na uzvratnu utakmicu grupne faze UEFA nogometne lige dovezli nogometaši Milana. Momčad Rijeke pobijedila je Milan u jednoj od svojih najvećih evropskih utakmica rezultatom 2:0. Malo utjehe talijanskoj momčadi vjerojatno je bio predivan prizor kojem su svjedočili dok je njihov avion slijetao na Krk. Pogled na Rijeku, otoke Krk i Cres, te Učku i predivno more koje ih sve oplakuje i spaja.
Naslovna fotografija: author: Pilot320, This file is licensed under the Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported license. url: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:RJK_12092010_terminal.JPG
Pogledaj i ovo
Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Tko je Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik 2026. proglasio njegovom godinom?
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
T1 – znak mira na četiri kotača
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Satovi – 1. dio
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Biljka čije ime obećava zdravlje
Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije
“Tisuću Malih Briga”
“Ja sam Dalmacija” – rečenica koja je obilježila jednu karijeru, jedan grad i jednu epohu
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Voćna riža poslastica koja je obilježila mnoga djetinjstva
Ivan koji je sam sebe nazvao Goranom i ispisao neke od najljepših hrvatskih stihova rođen je na današnji dan
U svijetu kulinarskih influencera i šarenih kuharica jedna se stara knjiga opire vremenu
Gromače – neprocjenjivo blago koje smo dobili u nasljeđe
Tko je Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik 2026. proglasio njegovom godinom?
Visoka je 1428 metara, dominira Vinodolom, s nje puca pogleda na more i Alpe, a ime je dala Sportsko-rekreacijskom društvu iz – Fužina
Jeste li ih već primijetili?
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
- https://www.flyingbulls.at/en/fleet/douglas-dc-6b ↩︎
