Područje Vinodola naseljeno je još od antičkih vremena. Stanovnici, kao i uprave koje su se izmjenjivale od tada do danas, gradile su puteve, ceste i staze. Neke od njih još i danas su u upotrebi, barem za rekreacijske svrhe, dok je druge prekrilo raslinje i zaborav. Među biserima davne gradnje, ostali su kameni mostovi preko rijeka, rječica i vodotokova kojima Vinodol obiluje. Takve smo pronašli na gornjem toku Suhe Ričine u Bribiru. Osim mostova, uz Suhu Ričinu postojale su barem dvije vodenice. Njih je vrijeme, međutim, gotovo izbrisalo.
Tri puta prema mostovima
Morate biti prijavljeni da biste vidjeli ovaj sadržaj.
Prijavi se
Još niste pretplaćeni?
Pretplati seGdje prestaje asfalt
Kad se prođe zadnja kuća u selu, prestaje asfalt i počinje bijeli put. Taj put je vjerojatno dio prastare rimske ceste koja je vodila iz Selca prema Bribiru. Osim ruševnih gromača koje obrubljuju put, drugih tragova koji bi ukazivali na starost ceste nema. A i te gromače, vjerojatno, ne potječu iz rimskog doba, nego su puno mlađe.
Cesta je s obje strane omeđena zapuštenim livadama, toliko obraslim u šikaru da su gotovo neprohodne, a u svakom slučaju se pogled ne probija dalje od nekoliko metara. Prerovane flekice govore o noćnim aktivnostima divljih svinja. Ponekad se na putu zateknu i srne koje, pa čak i zečevi. Šikara je dom i zaklon mnogim pticama pjevicama, tako da put krasi njihova pjesma. Dom su ovdje našle i vjeverice, a udaljeni odmjereni udarci po deblu, otkrivaju prisutnost malenih djetlića.
Prvi most
Tik prije nego će izbiti na prvi kameni most, cesta se sužava i postaje više nalik na put nego na cestu kojom su prolazila kola. Od čitave širine ostaje samo puteljak s obje strane obrubljen elegantnim, bijelim cvjetovima ivančica. Kameni je most pravo remek djelo drevne gradnje. U blagom se luku nadvio nad korito rječice čiji tok bude bujan u proljeće, a redovito presuši tijekom ljetnih mjeseci. Odmah iznad mosta, na lijevoj obali nalaze se ostaci mlina.
Kako doći do mostova preko Suhe Ričine?
Do mostova se može doći trima putevima.
Jedna je mogućnost iz Jargova kako je opisano u tekstu.
Drugi put vodi od Solina uzvodno. Krene se asfaltiranom cestom koja iz Bribira ide “popreko” prema Jargovu. Cesta se odvaja s glavne ceste odmah kad se prođe centar Bribira, u smjeru Crikvenice i prolazi pored rukometnog igrališta i uz groblje. U dnu ceste odvaja se puteljak koji vodi lijevom obalom Suhe Ričine uzvodno. Ovo je jako lijepi prilaz na kojem se nalaze slapovi i jezerce,ali treba biti oprezan jer zna biti i neprohodan zbog guste makije i graje, pa je potrebno dosta obilaženja i prelaženja preko palih stabala i odlomljenih grana.
Treći put vodi nizvodno. Dosta ga je teško uočiti. U jednom oštrom zavoju, netom nakon zaseoka Kosavin, u smjeru Crikvenice, treba sići s glavne ceste kroz Vinodol. Valja prekoračiti zaštitnu ogradu i probiti se nekoliko metara kroz kupinu i graju. Nakon toga put je “pitomiji” i čišći.
Ova malenica vjerojatno je radila sve do nedavno jer se u Bribiru još pričaju anegdote o zadnjoj mlinarici, škrbnoj Juditi i njezinom rastrošnom mužu. Koliko je to davno ili nedavno bilo, ne može se reći, naročito zbog izgleda nekadašnjeg mlina – kojeg je gotovo progutala šuma.
Uzvodno je još jedan most
Cesta dalje vodi uzvodno, ali ubrzo postaje gotovo neprohodna što zbog grota koje je isprala voda, a što zbog raslinja koje je sve gušće. Međutim, uz samo korito vodi dobo ugažen puteljak duž kojeg je teko nekoliko manjih prepreka preko kojih se mora vješto prijeći ili ih preskočiti. Odjednom, tamo gdje šuma već postaje bajkovita, nad rječicom se natkrilio još jedan most. Vitak i visok, širok tek za čovjeka i magarca, stoji i ječi kao poruka iz davnina: napravili smo ga jer smo mogli. Za prijeći ga treba imati malo hrabrosti jer je zaista uzak. U dubini bujan se tok pjeni, vijuga i zavrće oko ogromnih kamenih gromada.
Što posjetiti u blizini?
- Crkvicu sv. Jurja
- Kotor
- Razvaline gradine u Ledenicama
Na drugoj obali nalaze se ostaci još jedne vodenice. Od ove je, pak ostao samo ugao nekadašnje zgrade i dva mlinska kamena. Dovoljno za čaroliju.
Pošalji nam fotografiju svog čarobnom mjesta!
Još iz ove kategorije
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život
Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Najviše naselje u Hrvatskoj
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Pogledaj i ove objave
Put u planine: Risnjak – Snježnik 4. dio: Snježnik
Sjedila sam tako na vrhu u onoj istoj crvenoj majici u kojoj sam ujutro krenula, a Cher mi se u međuvremenu pridružila i baš kao pravi najbolji prijatelj još jednom tog dana prevladala svoje strahove i popela se za mnom…
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
O oružju kojim bi se potopio suparnički brod, a da se pritom ne ugrozi svoj, sigurno su stoljećima razmišljali i snivali mornari, izumitelji i inženjeri. Međutim, nitko u tim razmišljanjima…
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
U njima su se vozili predsjednici, premijeri, estradne zvijezde i obični smrtnici, postala je omiljeno vozilo hitne pomoći i hitnih službi u Francuskoj pa je to još jedna u nizu…
Humanitarna projekcija dokumentarnog filma Dom za zauvijek za riječki azil
U organizaciji produkcijske kuće V1 Travel Corner i Festivala Opatija 25. svibnja 2026. u 18: 00 sati u Centru Gervais bit će održana humanitarna projekcija dokumentarnog filma „Dom za zauvijek“…
Na snimanju filma Dom za zauvijek
Snimanje je bilo s jedne strane užitak, a s druge prilično naporno jer smo morali pratiti ritam volonterki koji uopće nije lagan.
