Područje Vinodola naseljeno je još od antičkih vremena. Stanovnici, kao i uprave koje su se izmjenjivale od tada do danas, gradile su puteve, ceste i staze. Neke od njih još i danas su u upotrebi, barem za rekreacijske svrhe, dok je druge prekrilo raslinje i zaborav. Među biserima davne gradnje, ostali su kameni mostovi preko rijeka, rječica i vodotokova kojima Vinodol obiluje. Takve smo pronašli na gornjem toku Suhe Ričine u Bribiru. Osim mostova, uz Suhu Ričinu postojale su barem dvije vodenice. Njih je vrijeme, međutim, gotovo izbrisalo.
Tri puta prema mostovima
Morate biti prijavljeni da biste vidjeli ovaj sadržaj.
Prijavi se
Još niste pretplaćeni?
Pretplati seGdje prestaje asfalt
Kad se prođe zadnja kuća u selu, prestaje asfalt i počinje bijeli put. Taj put je vjerojatno dio prastare rimske ceste koja je vodila iz Selca prema Bribiru. Osim ruševnih gromača koje obrubljuju put, drugih tragova koji bi ukazivali na starost ceste nema. A i te gromače, vjerojatno, ne potječu iz rimskog doba, nego su puno mlađe.
Cesta je s obje strane omeđena zapuštenim livadama, toliko obraslim u šikaru da su gotovo neprohodne, a u svakom slučaju se pogled ne probija dalje od nekoliko metara. Prerovane flekice govore o noćnim aktivnostima divljih svinja. Ponekad se na putu zateknu i srne koje, pa čak i zečevi. Šikara je dom i zaklon mnogim pticama pjevicama, tako da put krasi njihova pjesma. Dom su ovdje našle i vjeverice, a udaljeni odmjereni udarci po deblu, otkrivaju prisutnost malenih djetlića.
Prvi most
Tik prije nego će izbiti na prvi kameni most, cesta se sužava i postaje više nalik na put nego na cestu kojom su prolazila kola. Od čitave širine ostaje samo puteljak s obje strane obrubljen elegantnim, bijelim cvjetovima ivančica. Kameni je most pravo remek djelo drevne gradnje. U blagom se luku nadvio nad korito rječice čiji tok bude bujan u proljeće, a redovito presuši tijekom ljetnih mjeseci. Odmah iznad mosta, na lijevoj obali nalaze se ostaci mlina.
Kako doći do mostova preko Suhe Ričine?
Do mostova se može doći trima putevima.
Jedna je mogućnost iz Jargova kako je opisano u tekstu.
Drugi put vodi od Solina uzvodno. Krene se asfaltiranom cestom koja iz Bribira ide "popreko" prema Jargovu. Cesta se odvaja s glavne ceste odmah kad se prođe centar Bribira, u smjeru Crikvenice i prolazi pored rukometnog igrališta i uz groblje. U dnu ceste odvaja se puteljak koji vodi lijevom obalom Suhe Ričine uzvodno. Ovo je jako lijepi prilaz na kojem se nalaze slapovi i jezerce,ali treba biti oprezan jer zna biti i neprohodan zbog guste makije i graje, pa je potrebno dosta obilaženja i prelaženja preko palih stabala i odlomljenih grana.
Treći put vodi nizvodno. Dosta ga je teško uočiti. U jednom oštrom zavoju, netom nakon zaseoka Kosavin, u smjeru Crikvenice, treba sići s glavne ceste kroz Vinodol. Valja prekoračiti zaštitnu ogradu i probiti se nekoliko metara kroz kupinu i graju. Nakon toga put je "pitomiji" i čišći.
Ova malenica vjerojatno je radila sve do nedavno jer se u Bribiru još pričaju anegdote o zadnjoj mlinarici, škrbnoj Juditi i njezinom rastrošnom mužu. Koliko je to davno ili nedavno bilo, ne može se reći, naročito zbog izgleda nekadašnjeg mlina - kojeg je gotovo progutala šuma.
Uzvodno je još jedan most
Cesta dalje vodi uzvodno, ali ubrzo postaje gotovo neprohodna što zbog grota koje je isprala voda, a što zbog raslinja koje je sve gušće. Međutim, uz samo korito vodi dobo ugažen puteljak duž kojeg je teko nekoliko manjih prepreka preko kojih se mora vješto prijeći ili ih preskočiti. Odjednom, tamo gdje šuma već postaje bajkovita, nad rječicom se natkrilio još jedan most. Vitak i visok, širok tek za čovjeka i magarca, stoji i ječi kao poruka iz davnina: napravili smo ga jer smo mogli. Za prijeći ga treba imati malo hrabrosti jer je zaista uzak. U dubini bujan se tok pjeni, vijuga i zavrće oko ogromnih kamenih gromada.
Što posjetiti u blizini?
- Crkvicu sv. Jurja
- Kotor
- Razvaline gradine u Ledenicama
Na drugoj obali nalaze se ostaci još jedne vodenice. Od ove je, pak ostao samo ugao nekadašnje zgrade i dva mlinska kamena. Dovoljno za čaroliju.
Pošalji nam fotografiju svog čarobnom mjesta!
Još iz ove kategorije
Agava: Botanički nomad s meksičkim genima
Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest
Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Pogledaj i ove objave
Jaguar E-Type: Najljepši automobil u povijesti
Saznajte zašto je Jaguar E-Type proglašen najljepšim automobilom u povijesti. Otkrijte njegove performanse, slavne vozače i nevjerojatnu cijenu.
Put u planine: Klek 1. dio: Helikopter
Otkrijte kako planina Klek spaja matematiku, legende o vješticama i Regoča. Pročitajte toplu putopisnu crticu o brzinskom bijegu u carstvo mitova.
Kad tornjak kaže “dosadno mi je” na vrhu Bjelolasice
Upoznajte pasminu tornjak kroz oči njezinih vlasnika. Pročitajte kako nas je naš križani tornjak Cher odveo na nezaboravan izlet na Bjelolasicu i Matić poljanu.
Sakupljanje magle: Kako ekološka tehnologija pretvara oblake u pitku vodu i pivo
Sakupljanje magle stvarna je i učinkovita ekološka tehnologija. Saznajte kako fiksne mreže pretvaraju maglu u pitku vodu na Zavižanu i u pustinji Atacama.
Put u planine: Zavižan 3. dio: Vrhovi i nevrijeme
Pročitajte ulomak iz romana “Put u planine”. Otkrijte tajne meteorološke postaje Zavižan, priču o sakupljaču magle i snazi nevremena na Velebitu.
