Izvor fotografija: Wikimedia Commons
Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Ovakav je plan: u rano jutro, prije izlaska sunca, na plaži Banja uzet ćemo kajak, u njega ukrcati parabolična zrcala i hidrostatsku vagu, metalne kugle i razna tijela, šestar, ravnalo i kutomjer, te pješčane satove, pa se tiho, neprimijećeni otisnuti od obale i odveslati prema obližnjoj spilji. Još ćemo ponijeti zaigranosti i radoznalost znanstvenika i imat ćemo sve čime je raspolagao Marin Getaldić kada se istim ovim putem iskradao iz Grada kako bi u samoći spilje našao mir potreban za pokuse koje je kanio raditi. U doba kad je Grad još bio Republika.
Nepoznati autor, Portret Marina Getaldića, 17. st. Izvor: Wikimedia Commons, licenca: Public Domain, URL: https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/35/Marin_Getaldi%C4%87%2Cportret_u_kne%C5%BEevoj_pala%C4%8Di.jpg/640px-Marin_Getaldi%C4%87%2Cportret_u_kne%C5%BEevoj_pala%C4%8Di.jpg
Marin Getaldić rodio se 2. listopada 1568., godinu dana nakon smrti svoga imenjaka Marina Držića, a 21 godinu prije rođenja Ivana Gundulića. Rođen u plemićkoj dubrovačkoj obitelji, djelovao je u vrijeme kad je i William Shakespeare stvarao svoja najveća djela. Pripadao je učenom krugu okupljenom oko poznate dubrovačke pjesnikinje Cvijete Zuzorić. U taj je krug vjerojatno zalazio još jedan veliki dubrovački izumitelj Faust Vrančić. Surađivao je s Gallileom, dopisivao se sa slavnim francuskim matematičarom Françoisom Vièteom (čije smo formule koristili u srednjoj školi pri rješavanju kvadratnih jednadžbi, sjećate se?), a njegov rad “O analitičkom i sintetičkom u matematici”1 (“De resolutione et compositione mathematica”) iz 1630. u kojem je koristio Vièteovu simboličku algebru za rješavanje geometrijskih problema najvjerojatnije je utjecao na Renea Decartesa i njogovo “otkriće” koordinatnog sustava.
Prijeko potreban mir za svoje pokuse nalazio je tek u spilji do koje se može doći jedino morskim putem.Zbog pokusa koje je izvodio njegovi su ga suvremenici nazivali mađioničarem i smatrali čudakom. Kako je dobio nadimak Bete, nije poznato. Ono što jest poznato je da je zbog vremena koje je provodio u spilji, ona dobila naziv Betina spilja.
Jocelyn Erskine-Kellie , Betina spilja, Izvor: Wikimedia Commons, Licenca: Creative Commons Attribution 2.0, URL: https://commons.wikimedia.org/w/index.php?search=betina+spilja&title=Special%3AMediaSearch&type=image
Pa čime se on to točno bavio?
Zavirimo natrag u Betinu spilju i zamislimo da je Marin Getaldić u njoj sam, okružen spravama i zadubljen u rad. Predmet njegove pažnje je parabolično zrcalo u koje nastoji uhvatiti raspršene sunčeve zrake, te ih sakupiti sve u jednoj točki – u žarištu. Temperatura u žarištu jako će narasti, pa će reflektirana zraka zapaliti udaljene predmete, pa čak i istopiti metal. U djelu “Neki radovi o promatranju gorućih zrcala” opisao je kako je brusio i testirao zrcala kako bi postigao savršen fokus, a time i najvišu moguću temperaturu.
Iako su matematičari i prije njega teoretski dokazali da je moguće uhvatiti energiju sunca u žarištu zrcala, Marin Getaldić je bio prvi koji je to uistinu uspio u praksi. Pomoću strojeva za brušenje i poliranje stakla i metala konstruirao je golemo parabolično zrcalo (promjera oko 60 cm) kojim je mogao taliti metal i paliti predmete na daljinu, čime je dokazao snagu koncentrirane sunčeve energije.
A što mu je trebala hidrostatska vaga i zašto ju je usavršio? Oslanjajući se na Arhimedov zakon, u Betinoj – zapravo “svojoj” – spilji radio je pokuse kojima je određivao spacifičnu težinu različitih tijela. U kapitalnom djelu Prometej dopunjen (Prometheus redivivus) iz 1603., kao rezultat samotnih sati posvećenih pokusima objavio je tablicu gustoćaza 11 tvari: zlato, živu, olovo, srebro, bakar, kositar, med, vino, vodu, vosak i ulje. Njegovi su izračuni bili nevjerojatno precizni. Na primjer, za zlato i srebro pogreška u odnosu na moderne rezultate iznosi manje od 1%, dok je kod olova pogriješio za manje od 0,1%!
Izvor: Marin Getaldić, Variorum problematum collectio (1607.), digitalna zbirka HAZU / Javna domena.
Ove će se godine, 8. travnja 2026. napuniti 400 godina od smrti Marina Getaldića. U spomen na njega, ali i kao sjećanje na slavne dane Dubrovnika, kada je Grad bio važna točka na kulturnim, znanstvenim i trgovačkim kartama Evrope, gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasio je 2026. godinu godinom Marina Getaldića.
Njegovo ime nose osnovna i srednja škola u Dubrovniku, astronomsko društvo, također u Dubrovniku, a po latiniziranoj inačici njegovog prezimena – Ghetaldus – zovu se dvije optike: Ghetaldus d.d. iz Zagreba i Ghetaldus Rijeka. Jedini autentičan portret Marina Getaldića čuva se u Kneževom dvoru u Dubrovniku, a jedino sačuvano zrcalo koje je izradio “čuva” se u Nacionalnom Pomorskom Muzeju (National Maritime Museum) u Londonu.2 U godini Marina Getaldića trebalo bi stići u Dubrovnik, ali samo na posudbu.
Dovoljno ili premalo za ovakvog genija?
Moglo bi te zanimati
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Voćna riža poslastica koja je obilježila mnoga djetinjstva
Ivan koji je sam sebe nazvao Goranom i ispisao neke od najljepših hrvatskih stihova rođen je na današnji dan
U svijetu kulinarskih influencera i šarenih kuharica jedna se stara knjiga opire vremenu
Gromače – neprocjenjivo blago koje smo dobili u nasljeđe
Tko je Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik 2026. proglasio njegovom godinom?
Visoka je 1428 metara, dominira Vinodolom, s nje puca pogleda na more i Alpe, a ime je dala Sportsko-rekreacijskom društvu iz – Fužina
Jeste li ih već primijetili?
