Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje.
Foto: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva…
Tko god da se tijekom prvih dana svibnja zaputio u šetnju izvan asfaltiranih cesta, pa možda zašao na kakav kamenjar ili krš, pazeći pritom na zmije, morao je u zraku osjetiti slatkasto opor, jak miris kadulje. Upravo je početak svibnja u primorskim krajevima doba cvatnje ove ljekovite biljke. Staze i putevi, krševiti obronci tada se okite plavo-ljubičastim cvjetovima oko kojih se skupljaju pčele i drugi kukci objavljujući tako početak proljeća.
Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje. Biljka neuglednih pepeljasto zelenih, dlakavih listova izrazito ugodnog mirisa smatrana je čudesno ljekovitom od najdrevnijih vremena. U Egiptu su je koristili kao balzam ili kao macerat za njegu kože: Stari Rimljani smatrali su je svetom biljkom, a jedna arapska poslovica kaže: “zašto da umre čovjek kome kadulja raste u vrtu?”.
Prije izuma modernih hladnjaka, listovi kadulje koristili su se za očuvanje mesa jer njezina eterična ulja prirodno sprječavaju kvarenje i razvoj bakterija. Također, kadulja je bila glavno sredstvo za dezinfekciju prostora tijekom epidemija kuge.
Cvjetovi su dvousni. To znači da cvijet ima dvije usne. Gornja je zakrivljenija i uža, a donja je šira i služi kao sletište za pčele i bumbare. Upravo je med kadulje prepoznat kao jedan od najkvalitetnijih na svijetu. Zbog visoke koncentracije ljekovitih, eteričnih ulja koristan je za ublažavanje respiratornih tegoba. Pčelari ih također
Poput listova i cvjetovi su puni nektara, te imaju slatkast okus s karakterističnom aromom kadulje. Stoga su nezaobilazan začin u mediteranskoj kuhinji.
Pogledaj i ovo
Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću.
Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)
Mirta Mataija – 29. svibnja 2026.
O oružju kojim bi se potopio suparnički brod, a da se pritom ne ugrozi svoj, sigurno su stoljećima razmišljali i…
Više
Goran Zaborac – 26. svibnja 2026.
U njima su se vozili predsjednici, premijeri, estradne zvijezde i obični smrtnici, postala je omiljeno vozilo hitne pomoći i hitnih…
Više
V1 Travel Corner – 24. svibnja 2026.
U organizaciji produkcijske kuće V1 Travel Corner i Festivala Opatija 25. svibnja 2026. u 18: 00 sati u Centru Gervais…
Više
V1 Travel Corner – 24. svibnja 2026.
Snimanje je bilo s jedne strane užitak, a s druge prilično naporno jer smo morali pratiti ritam volonterki koji uopće…
Više
Mirta Mataija – 21. svibnja 2026.
To je predivan kompleks koji čini deset labirinata. Devet je vezanih za nebeska tijela, a deseti je Ganešov labirint.
Više
Mirta Mataija – 20. svibnja 2026.
Ako tražimo najstarije biljke, prve među prvima, one koje su prekrivale površinu Zemlje dok još ljudska vrsta nije bila niti…
Više
Goran Zaborac – 19. svibnja 2026.
Na površini od 50-ak hektara isprepliću se stoljetna stabla jele i smreke, prošarane bukvom i okomitim stijenama i liticama, strmi…
Više
Mirta Mataija – 19. svibnja 2026.
Uređena staza, označena putokazima, penje se prema ulazu u Ledenu spilju. Odmah od ulaza, tlo se dosta strmo spušta, te…
Više
Goran Zaborac – 18. svibnja 2026.
Smatra se jednim od prvih aerodinamičnih kombija, a ime Bulli (kombinacija riječi za autobus i kamion) postalo je njegov neslužbeni…
Više
Mirta Mataija – 15. svibnja 2026.
Ostaci crkve sv. Duha govore da je to bila građevina duga 9 metara, široka 5,20 metara. Imala je apsidu široku…
Više