Tekst: Mirta Mataija
Video i fotografije: Goran Zaborac
Prošli smo zadnju kuću u zaseoku bez imena, prošli smo pored konja i semafora, prekriženu ploču s natpisom Krmpote polje, te na nadrealnom mjestu naišli na znak “P” koji je označavao mjesto uređeno i predviđeno za parkiranje. Kažem nadrealno jer se nalazio usred surovog krajolika, oblikovanog burom, ledom i žegom u kojem je kamenje raslo zajedno s travom i zakržljalim borovima. U kućama kraj kojih smo se provezli nije bilo znakova života. Izgledale su zatvorene iako ne i zapuštene, ostavljene, ali ne zaboravljene. Dovoljno održavane da se drže, ali nedovoljno željene da se u njima živi. Razumljivo. Zaselak u kojemu se nalaze nema niti tablu s natpisom imena. Lijepo bi bilo ovdje provesti vikend pomislila sam, ali ne dulje od toga.
Postani pretplatnik i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Kad smo izašli iz auta, zrak je bio puno hladniji nego dolje, na moru odakle smo krenuli. Puhao je dosta jak vjetar i Goran je prokomentirao da neće moći dignuti drona. Ja sam, pak obukla jaknu i grnula ruke duboko u džepove. Sunce je već bilo na silaznoj putanji i nebo se počelo crvenjeti. Požurili smo prema mjestu na koje smo krenuli, prema Nebeskim labirintima.
Labirinti oduvijek i posvuda
Kad čovjek pogleda unatrag, koliko god mu seže pogled i na sve strane svijeta, posvuda, vidjet će labirinte. Čini se da su ih gradili svi. Od Egipta i Grčke, Indije, Irske i Meksika… Pronalazimo ih kao crteže u spiljama, njihove ostatke u iskopinama, u krajolicima kao trodimenzionalne varijante, na podovima gotičkih katedrala i u školama misterija. Najstariji su vjerojatno stariji od šest tisuća godina. Šest tisuća godina.
Labirinti na koje smo se mi uputili ipak su puno mlađi. Izgradila ih je Ingrid Karačić Butorac, gradeći ih kamen po kamen devet mjeseci.
Ganešov labirint s predivnim pogledom na Kvarner
Labirint na Kreti
Jedan od najpoznatijih labirinata, onaj na Kreti, izgradio je genijalni graditelj Dedal. Konstruirao ga je tako da iz njega navodno nije bilo moguće pronaći izlaz. Iako zvuči mistično, matematički nije točno jer iz svakog labirinta može se naći izlaz. Jednostavno se stavi jedna ruka na zid labirinta i prođe ga se bez dizanja ruke sa zida. Taj put odvest će putnika ili izvan labirinta ili na mjesto s kojeg je krenuo u labirintu. U ovom slučaju treba promijeniti ruku i ponovo krenuti kroz labirint. Tako će izaći.
Ali vratimo se na Kretu, u Knosos i labirint središtu kojeg je živjelo čudovište Minotaur – pola čovjek, pola bik. Prema mitu, Minotaur je bio nezakonito dijete supruge kretskog kralja Minosa, Pasifaje i svetog bijelog bika. Da ga ne ubije, kralj Minos, dao je sagraditi labirint i u njegovom središtu “pospremiti” Minotaura, daleko od očiju javnosti i svijeta. Stanovnici Atene kretskom su kralju morali plaćati danak u krvi, odnosno svake godine slati devet mladića i devet djevojaka koje bi ovaj onda predao Minotauru. Junak Tezej hrabro je ušao u labirint s namjerom da ubije Minotaura. Kako bi pronašao put natrag, Ariadna mu je dala nit kojom je označio put kojim je došao. Ova je priča prepuna simbolike i metafizičkih poruka.
Ganešov labirint
Simbolika labirinta
Na primjer ta Ariadnina nit, na nju se može gledati kao na vezu koju imamo s Izvorom, bez obzira što tko pod tim izvorom mislio i podrazumijevao. Ta nam je veza uvijek dostupna i na kako čovjek zašao duboko u nutrinu, u tamu svoje ličnosti, uvijek postoji ta nit koja će mu pokazati put natrag. Ako je slijedi, naravno.
Čak i ako se odmaknemo od mistike i metafizike, naići ćemo na Ariadinu nit. Tako se zove, naime, tanko uže koje speleoronioci koriste kako bi uvijek pronašli izlaz iz podvodnih spilja. Za ovu vrstu aktivnosti upotreba Ariadnine niti obavezna je, ma kako objekt u koji se zaranja izgledao jednostavnim. Preporučena dužina je 70 metara.
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Drugi poznati labirint nalazi se u katedrali u Chartresu. Na tragu drevnih znanja, ovaj je labirint služio i kao duhovno putovanje vjernicima koji nisu mogli poći u Svetu zemlju. Put do središta labirinta simbolički je označavao put u Jeruzalem. Konačno, cilj puta u Jeruzalem nije bio fizičke naravi promjene mjesta na kojem se čovjek nalazi, već duhovne – susret sa samim sobom i božanskom iskrom koju svatko nosi u sebi.
Nebeski labirinti iznad Krmpota
Do Nebeskih labirinata dolazi se skretanjem s magistrale iznad mjesta Klenovica. Ako se ide iz smjera Rijeke prema Senju, skreće se lijevo, prema Krmpotama. Cesta je u tom dijelu široka, makar prepuna serpentina i naglo se dobiva na visini. Negdje pred kraj mjesta Krmpote polje, cesta se bez neke najave i vidljivog razloga sužava i postaje jednotračna. Na njoj se susreću divlji konji koji slobodno šeću i lijeno se uklanjaju vozilima s puta. Pri vrhu uspona na lijevo se odvaja asfaltirani put, označen putokazom “Nebeski labirinti”.
Pišem put, a ne cesta jer je asfalt dovoljan jedva za prolazak jednog automobila, a mjesta za mimoilaženja su rijetka. Put je većinom omeđen ogradama tamošnjih kuća ili oštrim kamenjem posijanim proplancima poput zakašnjelog, jesenjeg cvijeća.
Pogled s Nebeskih labirinata prema moru
Od označenog parkirališta nakon nekoliko minuta hoda stiže se do prva tri labirinta smještena u vrtači. Put vodi dalje, sve do Ganešovog labirinta na kraju kompleksa. Zapravo, mislim da je jako sličan onome u katedrali u Chartresu. Koja sama po sebi pobuđuje znatiželju u pokušaju da je se dešifrira. Nekad su uz put stajale ploče s inspirativnim porukama. Jedna od njih podučavala nas je i podsjećala da velika srca vole, a mala traže da budu voljena. Uz svaki labirint stajala je također ploča s njegovim imenom i energijama koje privlači.
Labirint – put u središte sebe
Nažalost, vrijeme ih je pomelo; podlegli su surovoj klimi. Drveni stalci koji su nekada nosili ploče, sada leže u travi, a natpisi na pločama su izblijedjeli. Ostaje nam samo da pod zlatnim zrakama sunca na zalazu, uz predivan pogled na čitav Kvarner i Učku prođemo u tišini svojih misli Ganešov labirint i susretnemo se s vlastitim čudovištem, vlastitim Minotaurom koji spava i čuči u svakome od nas.
Pogledaj video “Nebeski labirinti” i pretplati se na naš YouTube kanal.
Još iz iste kategorije
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život
Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Najviše naselje u Hrvatskoj
