Biljka čije ime obećava zdravlje

Foto: Goran Zaborac

Vežite se, polijećemo...

...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva...

Tko god da se tijekom prvih dana svibnja zaputio u šetnju izvan asfaltiranih cesta, pa možda zašao na kakav kamenjar ili krš, pazeći pritom na zmije, morao je u zraku osjetiti slatkasto opor, jak miris kadulje. Upravo je početak svibnja u primorskim krajevima doba cvatnje ove ljekovite biljke. Staze i putevi, krševiti obronci tada se okite plavo-ljubičastim cvjetovima oko kojih se skupljaju pčele i drugi kukci objavljujući tako početak proljeća.

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje. Biljka neuglednih pepeljasto zelenih, dlakavih listova izrazito ugodnog mirisa smatrana je čudesno ljekovitom od najdrevnijih vremena. U Egiptu su je koristili kao balzam ili kao macerat za njegu kože: Stari Rimljani smatrali su je svetom biljkom, a jedna arapska poslovica kaže: "zašto da umre čovjek kome kadulja raste u vrtu?".

Prije izuma modernih hladnjaka, listovi kadulje koristili su se za očuvanje mesa jer njezina eterična ulja prirodno sprječavaju kvarenje i razvoj bakterija. Također, kadulja je bila glavno sredstvo za dezinfekciju prostora tijekom epidemija kuge.

Cvjetovi su dvousni. To znači da cvijet ima dvije usne. Gornja je zakrivljenija i uža, a donja je šira i služi kao sletište za pčele i bumbare. Upravo je med kadulje prepoznat kao jedan od najkvalitetnijih na svijetu. Zbog visoke koncentracije ljekovitih, eteričnih ulja koristan je za ublažavanje respiratornih tegoba. Pčelari ih također

Poput listova i cvjetovi su puni nektara, te imaju slatkast okus s karakterističnom aromom kadulje. Stoga su nezaobilazan začin u mediteranskoj kuhinji.

Pogledaj i ovo

sakupljanje magle u pustinji atacama u čileu

Sakupljanje magle: Kako ekološka tehnologija pretvara oblake u pitku vodu i pivo

Agava: Botanički nomad s meksičkim genima

Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest

Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen

Krijesnice u Hrvatskoj: Kako svijetle i zašto nestaju iz vrtova?

Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu

Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma

Obični žućak i nema tako običan život

Nit’ je jela, nit’ je smrča – uskliknuo je 1875. Josip Pančić kad ju je konačno ugledao

Svjedočila je kako izumiru dinosauri, a ne prestaje nas impresionirati ni danas – paprat

“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak

Biljka čije ime obećava zdravlje

Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica

Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom

Kod mnogih izazivaju jezu, a poljarice su zapravo jako korisne

Izrasle na mjestu gdje je udarila munja boga Peruna, postale su hrvatski nacionalni cvijet

Jeste li ih već primijetili?

Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj

Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati

Nebeski labirinti s najljepšim pogledom na Kvarner

Tako strašna vrha…

Pepino na Curku

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)