Video i fotografije: Goran Zaborac
"Veliki Risnjak zanimljiviji je od Maloga; tako strašna vrha nema valjda nigdje u domovini. Najviše pećine zaokružile mu se u premjeru 2-300 m, a dva puta se tako duboko izšupljile. U utrobu ponikve padaju skoro osovno, stvarajući stiene gole, golcate strašno raztrgane i razklimane."1
Tako je slavni učitelj, botaničar, planinar i sakupljač narodnog blaga Dragutin Hirc opisao padine Risnjaka. U sličnom je tonu i nastavio:
"Grozno je u tu ponikvu pogledati, koja nam odaje borbu izmedju života i smrti i slikovito nam predočuje propast svega, što je bura onamo strovalila."2
Pogled na vrh Risnjaka i planinarski dom
Je li zaista tako strašno?
Tko danas ide na Risnjak sigurno neće biti osupnut planinom onako kako je bio Dragutin Hirc prilikom svojim uspona. Dijelom i zbog toga što je Risnjak 1953. godine proglašen Nacionalnim parkom, te danas postoje dobro obilježene, markirane i prilično ugažene staze do proplanka pod samim vrhom na kojem je smješten planinarski dom. Jedna staza ide iz Crnog Luga, točnije od Bijele Vodice gdje je smještena uprava Nacionalnog Parka Risnjak. Ta je najduža i najzahtjevnija. Druga vijuga od Gornjeg Jelenja, a automobilom se po makadamu uspon može značajno skratiti. Naime od Vilja, gdje se staza prema Risnjaku odvaja od šumske ceste, do doma uspon traje otprilike 45 minuta i prolazi kroz lijep šumovit predio u kojem raste uglavnom bukva, sve do pred kraj uspona gdje je zamjenjuje klekovina. Na prijevoju otvara se predivan pogled na vrh Risnjaka i dom što se, kao da spava u majčinom krilu, smjestio pod njim.
Još jedan put vodi iz predjela nazvanog Lazac. To je dugačka livada što se poput mirnog, zelenog jezerca, smjestila u srcu debele i guste šume. Do Lasca se može doći automobilom ili nastavljajući vožnju od Vilja ili iz pravca Gerova. Uspon traje otprilike kao i onaj iz Vilja. Ostali putevi, a ima ih, varijacije su ovih spomenutih.
Pogled s vrha Risnjaka prema Gorskom kotaru
Prvi usponi i otkrivanje Risnjaka
Ali kad je Dragutin Hirc, zaljubljenik u prirodu, bilje i domovinu, poduzimao svoje uspone na Risnjak, tada još nije bilo ovih staza, te je pri svakom usponu trebao pomoć vodiča, odnosno lugara koji je poznavao stijene i među njima znao pronaći pravi put.
"Liepo utrtim putem išli smo do podnožja bregova, nu čim dalje, tim postajaše put poredniji, jer ga izrovaše bujice. Napried idjaše Š. sa lugarom i nosiocem, dočim sam ja, sabirući sa Stošićem mekušce, zaostajao. Lugar bi nas frulicom dozivao da ne zadjemo."3
NP Risnjak
Vrh Risnjaka dosiže 1528 mnm. Nije najviši u Hrvatskoj, nije niti među deset najviših. Čak nije niti najviši vrh Primorsko Goranske županije jer ga za tričavih šest metara nadvisuje predivna Bjelolasica. Ipak, 1953. godine proglašen je nacionalnim parkom. Prije Risnjaka u tadašnjoj SR Hrvatskoj nacionalnim parkovima proglešena su Plitvička jezera 8. travnja 1949. i Paklenica 19. listopada iste godine. Zbog svojim prirodnih ljepota, ali i geomorfoloških znamenitosti Risnjak je tako 15. rujna postao treći nacionalni park.
Prvi uspon
Prema navodima Dragutima Hirca na Risnjak se prvi popeo dr. J Sedlar, bivši pristav4 peštanskog muzeja kojega je ovamo uputio ugarski palatin5 da proučava primorsko bilje! To se, prema Hircu, dogodio 1825, što znači da je ove godine trebalo obilježiti 200 godina od prvog uspona.
Pogled na planinarski dom s vrha Risnjaka
Od hrvatskih botaničara, prvi je na Risnjaku bio Ljudevit Vukotinović i to 14. srpnja 1877. Odmah iza njega, 17. srpnja na Risnjak se zaputio "Stošić ml. bivši profesor u Rieci, te je svoj prt i opisao"6.
Sam Hirc na Veliki Risnjak popeo se tri puta:
"Na Veliki Risnjak uspeo sam se tri puta, 5. kolovoza g. 1879 sa nekojim članovima hrvatskoga planinarskoga društva, 11. istoga mjeseca sa profesorom Adolfom Stošićem, iz Trsta i 30. srpnja1885 sa profesorom P."7
Što je to tako značajno na Risnjaku?
Između ostaloga Dragutin Hirc bio je oduševljen cvijećem koje je zatekao na Risnjaku. "Već na Malom Risnjaku pasle su nam se oči na zvončiki Campanula rotundifolia, nu prekrasna nam se alpinska flora tek onda svom dražešću prikazala, kad se sedlom počesmo uzpinjati. Ne mogoh odoljeti srdu, da ne uberem nekoliko buslića bjelolista8 (Edelweiss), kojim si okitismo šešire, da se na povratku znade, gdje smo bili i što vidjeli. Čim smo se više uzpinjali, tim mi je srdce više titralo, jer takova bilja nisam još nikada vidio.9"
Bjelolist, Edelweiss, odnosno runolist - zaštićen na svim nalazištima Zakonom o zaštiti prirode iz 1952.
Za vedrih dana oduševljava vidik koji se nesmetano prostire preko zelenih valičastih obronaka Gorskog kotara u smjeru Gerova i Čabra gdje se ne vidi ništa doli šuma. Na drugoj strani izdiže se vrh Snježnika. Kako pogled dalje slobodno vrluda, zapet će na zapadu za more i otoke Kvarnera zajedno s Učkom. Jugoistočno se prostiru opet zeleni, šumom obrasli brežuljci ispresijecani cestama i trasama plinovoda i naftovoda - kao podsjetnikom na visoku cijenu udobnosti suvremenog života.
Ipak, složit ćemo se, ono najvrednije što Risnjak pruža posjetiocu nisu ni geomorfološke niti hidrološke osobine, već doživljaj i pogled na ogromne zvijezde što blistaju i trepere na tamnom nebu, te se čine tako blizima kao da ih se može doseći rukom.
Pogledaj video Takao strašna vrha... i pretplati se na naš YouTube kanal.
- Dragutin Hirc, Gorski kotar, Tiskara Rijeka, Rijeka (1993) pretisak izdanja iz 1898. (str. 40) ↩︎
- ibid (str. 40) ↩︎
- ibid (str. 35) ↩︎
- pisar, službenik ↩︎
- vicekralj u Ugarskoj https://sh.wikipedia.org/wiki/Ugarski_Palatin ↩︎
- ibid (str. 42) ↩︎
- Dragutin Hirc, Gorski kotar, Tiskara Rijeka, Rijeka (1993) pretisak izdanja iz 1898. (str. 34) ↩︎
- runolist, danas zaštićen ↩︎
- Dragutin Hirc, Gorski kotar, Tiskara Rijeka, Rijeka (1993) pretisak izdanja iz 1898. (str 39) ↩︎
Još iz iste kategorije
Snježnik: Uspon preko Grebena i tužna priča o najljepšem domu
Povijesni inženjering: Kako su voda, vjetar i para pokretali ljudsku civilizaciju
Kako nastaju munje: Od gnjeva bogova do znanstvenih objašnjenja
Tajne vodenica: Genijalni inženjering vinodolskih mlinara
Fliš: Tko uništava vinodolske ceste?
Jazavac (Meles meles): Arhitekt divljine koji stoljećima gradi obiteljske utvrde
Agava: Botanički nomad s meksičkim genima
Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest
Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Pogledaj i ove objave
Goranske skakaonice 1. dio: znate li da je Gorski kotar bio centar skijaških skokova?
Otkrijte kako su skijaški skokovi osvojili Gorski kotar. Od norveških mornara u Rijeci do skakaonica u Mrkoplju i Sungeru – ovo je priča o goranskim letačima.
Volvo 240: Kako je kultna „Leteća cigla“ postala simbol sigurnosti i nepoderivosti
Kultni Volvo 240, poznatiji kao “Leteća cigla”, postao je sinonim za sigurnost, izdržljivost i ikona auto-moto povijesti.
Skijaški skokovi u Delnicama: uspon i pad
Skijaški skokovi u Delnicama – priča o usponu i padu. Kako je legendarna skakaonica na Japlenškom vrhu od ponosa sportske arhitektura postala napušteni spomenik.
Opel Kadett C: Povijest, Specifikacije i Kultni Oldtimer Status
Saznajte sve o Opel Kadettu C (1973.–1979.). Otkrijte njegove tehničke specifikacije, legendarne verzije poput GT/E i zašto ima kultni status.
Tajni labirinti krša: Kako se pune i zašto presušuju izvori Vinodola?
Vinodolska dolina skriva fascinantan podzemni rezervoar i izvor Žrnovnice, čiji utjecaj na lokalne krške fenomene istražujemo kroz kretanje voda i posljedice suša. Donosimo uvid u skriveni inženjering krša u zaleđu…
