Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma

Početak gradnje 1932. godine: Kako je nastao Schlosserov dom na Risnjaku?

GRADNJA PLANINARSKE KUĆE H. P. D-a NA RISNJAKU. Ove se godine ima podići nova planinarska kuća tik pod vrhom Risnjaka (1528), ove najviše i najljepše planine u Gorskom Kotaru. Gradnja je započeta prošle jeseni, te su izvedene potrebne predradnje, t. j. izgrađena je cisterna, uređen i izgrađen put do gradilišta, ispaljena vapnenica, posječeno građevno drvo, dopremljen pijesak i građevni materijal na gradilište, a preko zime je u Gornjem Jelenju u društvenoj kući izrađen drveni materijal (vrata, prozori, krovne daščice (šindra) i dr.). Početkom svibnja počinju se kopati temelji i podizati zidovi, te bi se kuća imala dogotoviti u drugoj polovici ljeta i pod jesen otvoriti.¹

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Tako je na 157 stranici, 5. broja Hrvatskog planinara 1932. godine najavljen početak gradnje planinarskog doma na najvišoj i najljepšoj planini u Gorskom kotaru - Risnjaku. Sad, ovo najljepšoj može biti stvar subjektivne procjene, ali danas se najvišom planinom Gorskog kotara smatra Bjelolasica koja Risnjak nadmašuje za šest metara. Dakle, u vrijeme gradnje ili nisu postojala dovoljno precizna mjerenja ili se vrh Bjelolasice Kula nije smatrao dijelom Gorskog kotara.

Odmah po otvorenju dom je dobio ime koje i danas nosi, Planinarski dom „Dr. Josip Schlosser Klekovski“.

Tko je bio dr. Josip Schlosser Klekovski?

Dr. Josip Schlosser u svoje je doba bio slavan hrvatski liječnik i prirodoslovac. Iako češkog porijekla, jedan je od najznačajnijih botaničara i istraživača Risnjaka. 1874., kada je osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, izabran je za njegovog prvog predsjednika. Tom je izboru, osim ugleda koji je Schlosser imao kao znanstvenik, pridonijelo i njegovo dobro poznavanje planina, osobito Risnjaka.

Koliko je bio zaljubljen u planine govori činjenica da je 1876. od austrijskog cara Franje Josipa I. dobio titulu viteza. Pritom je naziv Klekovski sam odabrao, prema planini Klek, a ne - kao što bi netko mogao pomisliti - prema klekovini koje na Risnjaku ima u izobilju.

O njegovoj slavi i ugledu među planinarima svjedoči Dragutin Hirc u legendarnoj knjizi Gorski kotar. Tu opisuje trenutak kad se Josip Schlosser uspeo na Risnjak u svojoj 71. godini. Planinari koji su već bili na livadi na kojoj će kasnije "niknuti" njegov dom, dočekali su ga povicima "živio" i "slava". Uistinu, danas je teško i zamisliti koliko su poštovanje mladi ljudi imali prema njemu. Jer danas se čini da sve počinje od nas i da ničega prije nije bilo.

Financijske poteškoće

Barem ne ničeg vrijednog.

Ni tada, te 1932. godine, kad je Risnjak kao i cijeli Gorski kotar bio u sastavu Kraljevine Jugoslavije, gradnja nije prošla bez financijskih poteškoća.

Gradnja je proračunana na D 250.00 do 270.000 (zajedno s nutarnjim uređenjem). Kako je za dovršenje gradnje još potrebno namaknuti oko Din 140.000, H. P. D. središnjica pozvala je u oči Božića sve svoje podružnice (44), da joj priskoče u pomoć, jer je ova planinarska kuća za sve članove H. P. D-a, pa treba da se i zajedničkim silama izgradi; a napose one podružnice, koje same ne grade, a imadu uložene gotovine, neka joj ovu stave na raspolaganje, što im je i dužnost prema slovu i duhu društvenih pravila, po kojima se »sav imutak (plan.) društva ima upotrebljavati u društvene svrhe«, a među ovima u prvom su redu gradnje planinarskih kuća i skloništa.

Ujedno se H. P. D. obratilo molbom za potporu nekim gradskim i seoskim općinama, napose u Gorskom Kotaru i Hrvatskom Primorju².

Magloviti suton na Risnjaku

Schlosserov dom ima idealnu lokaciju ispod vrha Risnjaka

Kad se danas popnemo na Risnjak, vidimo da je dom sagrađen na idealnom mjestu. Tik ispod vrha, na travnatoj livadi, s pogledom otvorenim prema Kvarneru, Učki, Gorskom kotaru i Velebitu. Tadašnje Ministarstvo šuma i ruda dalo je u koncesiju na 90 godina teren površine 500 kvadrata za gradnju doma. Ovako je opravdano odabir baš tog terena:

Cijeli je dan izvrženo suncu i zaštićeno od sjevera, djelomično od sjevero-istoka, zapada i juga, a od najvišeg vrha udaljeno kojih 10 minuta. Kuća ima biti ljeti stalno otvorena i opskrbljena, pa će služiti i kao visoko gorsko ljetovalište³.

Međutim, povijest je pokazala da je ugovor nadživio državu u kojoj je sklopljen. Naime, samo devet godina nakon izgradnje doma koji je trebao visoko gorsko ljetovalište i posjetitelje usmjeriti na najljepšu planinu Gorskog kotara, počeo je Drugi svjetski rat. Rat koji će po strahotama i žrtvama premašiti sve dotadašnje sukobe koji su prohujali ovim krajevima, a nije ih bilo malo.

Ratna razaranja, obnova 1957. i današnje stanje doma

Nakon rata, dom će biti potpuno razrušen, a Kraljevina Jugoslavija prestat će postojati. Zamijenit će je Federativna Narodna Republika Jugoslavija,. Novi dom, ovaj kakav je danas izgrađen je 1957. godine, a zadnji put je obnovljen 1988.

Zadnjih desetak godina, dok čeka na novu obnovu, ubrzano propada otkad je zatvoren i u njemu nema domara. Vjerujem da će se ipak naći i novca i volje i energije da se obnovi kako bi ova najdivnija planina Gorskog Kotara, koja je i dosad od svih planina u tom planinskom raju najviše bila posjećivana, dobiti davno željenu i doličnu planinarsku kuću, koja će dostojno reprezentirati hrvatsko planinarstvo i ujedno služiti kao jaka poluga za razvoj planinarstva i turizma ne samo u Gorskom Kotaru, nego i u susjednom Hrvatskom Primorju⁴.

Napomena: u svibnju 2026. objavljeno je da je počela je temeljita obnova Schlosserovog doma. Obnova bi mu trebala vratiti nekadašnji izgled i sjaj.

Naslovna fotografija: Goran Zaborac

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)