Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva…
U mračnoj noći bez mjesečine, 2. studenog 1707. flota viceadmirala Sir Cloudesleya Shovella plovila je prema Engleskoj nakon sudjelovanja u bitci kod Toulona. Odjednom, zapovjedni brod HMS Association naletio je na hridine u blizini otočja Scilly na jugozapadu Engleske. Potonuo je za svega nekoliko minuta. Nitko od posade nije se uspio spasiti, uključujući viceadmirala Shovella. Da bi tragedija bila veća, osim zapovjednog broda, te su noći potonuli HMS Eagle, HSM Romney i HSM Firebrand. Svi su oni bili – kao što im oznaka HSM govori – brodovi njegovog veličanstva (His Majesty’s Ship).
U najvećoj pomorskoj katastrofi u Engleskoj poginulo je preko dvije tisuće mornara.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Kao glavni uzrok tragedije navedena je nemogućnost određivanja točnog položaja broda na moru. Naime, od davnina su pomorci bez većih problema mogli odrediti svoj položaj u odnosu na smjer sjever-jug, odnosno zemljopisnu širinu na kojoj se nalaze. Sasvim drugačija stvar je bila s određivanjem zemljopisne dužine.
Zbog ove tragedije britanska kraljica Ana osnovala je 1714. Odbor za zemljopisnu dužinu. Iste godine donesen je i Zakon o zemljopisnoj dužini, a britanska vlada odlučila je onoga tko riješi problem određivanja zemljopisne dužine nagrditi s 20.000,00 funti (danas bi to bilo preko 3 milijuna eura).
Jedan od načina rješavanja problema vodio je preko dovoljo preciznog sata kojim bi bilo moguće na brod ponijeti vrijeme “od kuće”, odnosno vrijeme na nultom meridijanu Greenwichu. Taj problem nakon dugogodišnjih pokušaja i pogrešaka riješio je John Harrison. 1772. uspio je konstruirati i napraviti kronometar H5 koji je tijekom deset tjedana na moru izgubio samo trećinu sekunde dnevno. To je bilo dovoljno precizno za upotrebu u pomorstvu.
No kako to funkcionira u praksi? Ideja je sljedeća. Sunce, Mjesec i zvijezde prividno se i neprekdino gibaju nebeskim svodom. Ako bi se moglo izmjeriti točan položaj određenog nebeskog tijela, te taj položaj usporediti s položajem u kojem bi se tijelo vidjelo na Greenwichu, pa k tome uzeti u obzir i točno vrijeme na Greenwichu, onda bi se, obzirom na lokalno vrijeme moglo odrediti položaj u smjeru istok-zapad. Tu ideju iznio je još u 16. stoljeću nizozemski matematičar i astronom Rainer Gemma Frisius. Međutim, trebalo je pričekati 200 godina do konstrukcije dovoljno preciznog sata.
Dakle, treba nam precizni sat – to je riješio Harrison, imamo H5. Tablice u kojima će pisati položaj određenog promatranog nebeskog tijela u određeni sat – najčešće su se tablice radile za Sunce i Mjesec. Uređaj kojim ćemo izmjeriti položaj nebeskog tijela, točnije njegov kut prema horizontu.
Postupak je sljedeći.
1. Pomoću sekstanta izmeri se kut određenog nebeskog tijela (na promjer Sunca) iznad horizonta. U tom se trenutku zabilježitočno vrijeme mjerenja uskađeno s vremenom na Greenwichu – GMT. Za to koristimo kronometar.
2. Na temelju Nautičkog almanaha – tablica – odredi se Greenwich satni kut – GHA i deklinacija – DEC promatranog nebeskog tijela za izmjereno vrijeme GMT. Pomoću izmjerene visine i deklinacije tada se izračuna lokalno prividno vrijeme – LAT za lokaciju na kojoj se nalazi brod.
3. Razlika između GMT i LAT pretvori se u stupnjeve po pravilu da svaki sat odgovara 15°, odnosno svaki stupanj odgovara razlici od četiri minute. Ako je LAT ispred GMT-a, tada se brod nalazi istočno od Greenwicha, a ako je iza, nalazi se zapadno.
Ova jednostavna metoda, naravno zahvaljujući konstrukciji kronometra H5 omogućila je daleko sigurniju plovidbu. U upotrebi se zadržala sve do relativno nedavno kad su u orbitu oko zemlje lansirani sateliti koji omogućavaju određivanje položaja u zraku, na zemlji i na moru. Radi se o GPS sustavu kojim je opremljen svaki pametni mobitel. Ipak, metoda određivanja zemljopisne dužine pomoću nebeskih tijela i točnog sata ostala je na brodovima kao rezervna metoda za slučaj da zakaže moderna tehnologija.
Pogledaj i ovo
Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Tko je Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik 2026. proglasio njegovom godinom?
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
T1 – znak mira na četiri kotača
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Satovi – 1. dio
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Biljka čije ime obećava zdravlje
Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije
“Tisuću Malih Briga”
“Ja sam Dalmacija” – rečenica koja je obilježila jednu karijeru, jedan grad i jednu epohu
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Zaboravljeni mostovi
