Foto: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva...
Nakon što prošetate Splitom, nakon što na Rivi popijete kavu, prolunjate Dioklecijanovim podrumima, uzdahnete od ljepote ispred tornja crkve svetog Dujma, nakon što prođete Marmontovu ulicu uzduž i poprijeko i nakon što zaželite želju i dotanete prst Grgura Ninskog, dakle, nakon što obiđete najpoznatije splitske atrakcije, uputite se na Marjan. Ili jednostavno preskočite sve ovo prije napisano i krenite ravno u park šumu, pluća grada na mjesto gdje ćete izbjeći gužvu i istodobno - s jedne od brojnih vidilica - moći "baciti" najljepši pogled na Split. Ne samo baciti, nego uživati u njemu.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Brdo ispod kojeg se smjestio drugi najveći grad u Hrvatskoj zaštićenom park šumom je proglašeno 1964. Odluka je donesena kako bi se sačuvala flora i fauna, te prirodna obilježja poluotoka na kojem se smjestio Marjan. Četrdesetak godina prije toga, 5. travnja 1926. na inicijativu profesora Umberta Giromette u Splitu na Marjanu je otvoren Prirodoslovni muzej, a u sklopu njega i Zoološki vrt.
Muzej je, doduše, otvoren dvije godine ranije, ali je zgrada u kojoj je bio smješten bila premalena, zbog velike količine građe koju je Muzej dobio i koju se htjelo izložiti, pa se odmah krenulo u preuređenje jednog restorana na I. marjanskom vrhu. Uz Muzej otvoren je i mali zoološki vrt kao ornitološki park u kojem su se mogle razgledati kako domaće, tako i egzotične životinje. Osim ornitološkog parka, izgrađen je i akvarij - prvi i jedini u tadašnjoj državi - Kraljevini Jugoslaviji.
Čovjek koji je inicirao ostvaranje Muzeja i uređenje malog zoološkog vrta bio je Umberto Girometto. Osim po osnivanju Muzeja, u Splitu je ostao zapamćen kao gimnazijski profesor prirodoslovlja, zaljubljenik u planinarstvo, speleologiju i ljepote Dalmacije. Osim Muzeja, sudjelovao je u osnivanju planinarskog društva Mosor, te sekcije za istraživanje kraških pojava, današnji Speleološki odsjek HPD-a Mosor. Kao zaljubljenik u fotografiju, utemeljio je Fotoklub Split. Inicirao je i organizirao gradnju planinarskih domova, a dom na Mosoru i danas nosi njegovo ime.
Kroz godine zoološki vrt na Marjanu prošao je kroz razne izazove i inkarnacije. U novije vrijeme, nažalost, turisti i posjetitelji na internetskim su ga platformama proglasili najgorim na svijetu. Životinje su živjele u lošim uvjetima - premalim i često prljavim kavezima, bez adekvatnog zaklona i u nehumanim uvjetima. Zbog toga je 2018. zatvoren.
Tu nije bio kraj priče.
Za divlje životinje i zvijeri poput medvjeda nije bilo moguće stvoriti odgovarajuće uvjete na tako malom prostoru, te su one premještene u druge zoološke vrtove. Umjesto velikih zvijeri, novi stanovnici zoološkog vrta postale su domaće životinje. Umjesto malih i prljavih kaveza napravljene su drvene ograde i lijepa skloništa.
Posebnost ovog zoološkog vrta je u tome da posjetitelji mogu izbliza vidjeti, dodirnuti i nahraniti magarce, koze, ovce, kokoši i druge dlakave i pernate stanare. Naravno, hranom koja je za to pripremljena od strane radnika u zoološkom vrtu. A da ima nešto posebno u susretu s "blagom" - kako su domaće životinje nazivali naši preci - može se uvjeriti svatko tko se zaputi gore, na I. marjanski vrh gdje se nalazi zoološki vrt.
Pogledaj i ovo
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
Zaboravljeni mostovi
Viška bitka i povijest otoka Visa: Gibraltar Jadrana
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
T1 – znak mira na četiri kotača
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Povijest Porschea 911: Kako je zrakom hlađena legenda postala kultni sportski automobil?
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Nacrtan u pijesku, izrađen od aluminija i danas je jedan od najpoželjnijih terenaca
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Mjerenje vremena i pomorstvo: Kako je kronometar spasio oceansku plovidbu
Mehanički satovi: Spoj riječke povijesti, precizne mehanike i umjetnost
Marin Getaldić: Betina špilja i tajna gorućih zrcala
Mali Div – prostraniji, urbaniji i svestraniji od glavnog konkurenta
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Kultni Wartburg 353: Povijest i tajne simbola Istočne Njemačke
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Jaguar E-Type: Najljepši automobil u povijesti
Glisiranje ili udobna plovidba – oblik trupa određuje performanse brodice
Dug samo 3,05 metara postao je legenda koju obožavamo i danas
Dubrovačka karaka: Povijest i inženjerstvo moćnog jedrenjaka
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije
“Tisuću Malih Briga”
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Visoka je 1428 metara, dominira Vinodolom, s nje puca pogleda na more i Alpe, a ime je dala Sportsko-rekreacijskom društvu iz – Fužina
Jeste li ih već primijetili?
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Ivan Krstitelj Rabljanin – tvorac dubrovačkih zvona
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Prva nogometna utakmica odigrana u Hrvatskoj
Značke koje smo skupljali
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
