Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje.
Foto: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva…
Tko god da se tijekom prvih dana svibnja zaputio u šetnju izvan asfaltiranih cesta, pa možda zašao na kakav kamenjar ili krš, pazeći pritom na zmije, morao je u zraku osjetiti slatkasto opor, jak miris kadulje. Upravo je početak svibnja u primorskim krajevima doba cvatnje ove ljekovite biljke. Staze i putevi, krševiti obronci tada se okite plavo-ljubičastim cvjetovima oko kojih se skupljaju pčele i drugi kukci objavljujući tako početak proljeća.
Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje. Biljka neuglednih pepeljasto zelenih, dlakavih listova izrazito ugodnog mirisa smatrana je čudesno ljekovitom od najdrevnijih vremena. U Egiptu su je koristili kao balzam ili kao macerat za njegu kože: Stari Rimljani smatrali su je svetom biljkom, a jedna arapska poslovica kaže: “zašto da umre čovjek kome kadulja raste u vrtu?”.
Prije izuma modernih hladnjaka, listovi kadulje koristili su se za očuvanje mesa jer njezina eterična ulja prirodno sprječavaju kvarenje i razvoj bakterija. Također, kadulja je bila glavno sredstvo za dezinfekciju prostora tijekom epidemija kuge.
Cvjetovi su dvousni. To znači da cvijet ima dvije usne. Gornja je zakrivljenija i uža, a donja je šira i služi kao sletište za pčele i bumbare. Upravo je med kadulje prepoznat kao jedan od najkvalitetnijih na svijetu. Zbog visoke koncentracije ljekovitih, eteričnih ulja koristan je za ublažavanje respiratornih tegoba. Pčelari ih također
Poput listova i cvjetovi su puni nektara, te imaju slatkast okus s karakterističnom aromom kadulje. Stoga su nezaobilazan začin u mediteranskoj kuhinji.
Pogledaj i ovo
Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću.
Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)
Mirta Mataija – 28. ožujka 2026.
Dočim su Frankopani došli u posjed Bribira, podignuli su oko njega zidine, te sagradili kulu nad ulaznim vratima u grad….
Više
Mirta Mataija – 27. ožujka 2026.
Bribir je staro hrvatsko mjesto koje se već početkom 13. stoljeća spominje u onodobnim državnim ispravama. Andrija, sin kralja Bele…
Više
V1 Travel Corner – 23. ožujka 2026.
Ako pripadate generaciji X ili ste od nje malo stariji, onda se sigurno sjećate nekih jednostavnijih, neki bi rekli boljih…
Više
Mirta Mataija – 21. ožujka 2026.
U pjesmama pisanim na goranskoj varijanti kajkavskog narječja čak i čitatelju kojemu kajkavski nije materinji, pred očima slika predivnu prirodu…
Više
Mirta Mataija – 19. ožujka 2026.
Zanimljivo je da kao najzdraviju masnoću, Mira Vučetić izdvaja maslac, a za meso kaže da ga treba konzumirati u manjim…
Više
Mirta Mataija – 17. ožujka 2026.
Kad ih danas pogledamo, može nam se učiniti da teku nesuvislo. Međutim, u vrijeme kad su nastajale nije se išlo…
Više
Mirta Mataija – 12. ožujka 2026.
Zavirimo natrag u Betinu spilju i zamislimo da je Marin Getaldić u njoj sam, okružen spravama i zadubljen u rad….
Više
Mirta Mataija – 10. ožujka 2026.
Za izuzetno vedrih dana pogled seže sve do Julijskih te Kamničko-Savinjskih Alpa u Sloveniji. Zbog takvog rasporeda planina koje ju okružuju, za Viševicu planinari…
Više
Mirta Mataija – 4. ožujka 2026.
Između natrulog lišća i suhih grančica, nerijetko prkoseći zadnjim udarima zime i mraza koji na vlatima trave crta bijele brkove,…
Više
Mirta Mataija – 26. veljače 2026.
Crvenilo što se prelilo po nebu i vodi, mir crnogorične šume koju učitelj i prirodoslovac Dragutin Hirc naziva čamovinom, stupovi…
Više