V1 Travel corner


Magazin za razumijevanje prirode, baštine i povijesnog inženjeringa

Bribirski navlački: Tradicionalna vunena obuća
Otkrijte priču o bribirskim navlačcima, specifičnoj vunenoj obući iz Bribira. Saznajte kako su se izrađivali i kako je sačuvana ova vrijedna baština.

Koliko imate cipela u ormaru? Jeste li od onih koji imaju jedne, pa ih nose dok se ne raspadnu i eventualno još jedne, dvoje za kišu? Ili od onih koji će uvijek odvojiti nekoliko desetaka ili čak stotina eura za novi par. Ili ćete radije pročitati priču koju skriva skromna, tradicionalna obuća Bribira - bribirski navlački.

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Kratka povijest obuće: Od prvih cipela do modernih tenisica

Iako su prve cipele stare vjerojatno preko 4000 godina, cipele kakve danas znamo - dakle cipele koje su oblikom prilagođene desnoj i lijevoj nozi, počele su se izrađivati sredinom 19. stoljeća, točnije oko 1850. godine. Krajem 19. stoljeća napravljene su prve tenisice, bez kojih je danas život većine nas nezamisliv. Možda je iz današnje perspektive teško zamisliti, ali tek sredinom 20. stoljeća Christian Dior dizajnirao je prve štikle.

A mi ćemo se vratiti baš u to vrijeme, u sredinu 20 stoljeća, ali ne u Pariz i ne na modne piste. Ne u svijet glamura, nego u Bribir.

U to doba na krajnjem istoku Hrvatske, u Vukovaru, radi tvornica obuće Borovo. Osnovana 1931. kao tvornica Bata, nakon rata je nacionalizirana i preimenovana u Borovo. Doduše, proći će još dvadesetak godina prije nego što "izbace" svoje legendarne modele Borosane i Startasice. Sredinom 20. stoljeća uglavnom izrađuju radne cipele od gume, platna i kože.

Što su bribirski navlački i kako su nastali?

U Bribiru se u to vrijeme izrađuju zadnji primjerci obuće koja je bila specifična baš za ovaj kraj, koja ga je održavala u životu i omogućavala da se kreće. To su bili bribirski navlački, specifična obuća karakteristična baš za Bribir i Vinodol. Izrađivali su se od ovčje vune koju je prvo trebalo pripremiti za pletenje.

Nakon šišanja ovaca, vuna se prala, čistila od nečistoća i mastila. Tako obrađeno ovčje runo se rasčešljavalo posebnim metalnim četkama kako bi se vlakna izravnala. Potom bi se vuna prela, pomoću preslice i vretena ispredala se vunena nit.

Postupak izrade: Od ovčje vune do vodonepropusnog potplata

Od ovako pripremljene vune pleli su se navlački. Prsti i pete pleli su se "u duplo" da bi bili čvršći. Potplati su se krojili i izrađivali od gume ili nekog drugog izdržljivog materijala koji je bio dostupan. Zbog načina pripreme vune i pletenja, navlački su bili gotovo vodonepropusni.

Ova je obuća bila idealna za Vinodol. Lako se obuvala, dobro je pristajala uz nogu, a bila je dovoljno čvrsta za hod po bribirskom kršu.

Katica Dunato i očuvanje vinodolske baštine od zaborava

Navlački su najčešće bili jednobojni, obično sivi ili crni. I baš takvi gotovo su nestali, iščezli iz upotrebe i sjećanja zajedno sa ženama koje su ih nosile i izrađivale. Da to ipak ne bude tako, pobrinula se Katica Dunato koja je putem "obrnutog inženjeringa" otkrila kako se izrađuju i kako se pletu, te za neka buduća vremena to znanje sačuvala u brošuri Bribirski navlačak.

A vi, da se vratimo na pitanje s početka priče, koliko pari cipela imate?

Naslovna fotografija: preuzeta iz brošure Bribirski navlačak (Držislav Tadić)

Pogledaj i ovo

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!


Moglo bi te zanimati

Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Retro

Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”

Rani modeli bili su prepoznatljivi po vratima koja su se otvarala "unazad" (prema vjetru), što je olakšavalo ulazak, ali je...
Više
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio

Procijenjeno je da za izgradnju fregata potrebno 500 hrastovih trupaca. Za svaki slučaj, odlučeno je da ih se u brodogradilište...
Više
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina

Dok s vidikovca uz Frankopansku tvrđavu u Kraljevici gledamo ograđeni dio mora i obale na kojoj malo brodogradilište ima koncesiju,...
Više
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
V1 Takeoff: U dvije minute

Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana

U novinama s početka 1970.-ih može se naći oglas za let do New Yorka. Iako to nije bila stalna linija,...
Više
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
V1 Takeoff: U dvije minute

Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?

Ideju određivanja zemljopisne dužine pomoću razlike u lokalnom i vremenu na meridijanu iznio je još u 16. stoljeću nizozemski matematičar...
Više
Letjeli smo iz Dubrovnika na Krk. Pogled iz aviona je spektakularan
Foto priča

Letjeli smo iz Dubrovnika na Krk. Pogled iz aviona je spektakularan

Gradovi, gradići, mostovi i ceste, sve do novog čuda tehnike i gradnje - Pelješkog mosta koji najavljuje biser, po mnogočemu...
Više
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
V1 Takeoff: U dvije minute

Što znači V1 – u nazivu našeg portala?

Kad brzina dosegne određenu, unaprijed izračunatu vrijednost, pilot koji ne leti - Pilot Non Flying (PNF) izgovara: "V1". To je...
Više
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
V1 Takeoff: U dvije minute

Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?

Nesretna okolnost bila je ta da brod nije udario pramcem u santu leda, već mu je ona ostrugala bok. Pritom...
Više
Tko je ispao? Iz čije kabanice?
V1 Takeoff: U dvije minute

Tko je ispao? Iz čije kabanice?

Čini li vam se priča poznata - mali čovjek koji se ne može izboriti za pravdu? Možda su se neke...
Više
Filmovi 1950.-ih koji su punili kina i izazivali salve smijeha
Retro

Filmovi 1950.-ih koji su punili kina i izazivali salve smijeha

Pedesetih godina televizori su se stidljivo počeli probijati u domove. I to oni crno bijeli, s nekoliko gumba i tek...
Više
1 3 4 5 6 7 11


Naša izdanja: knjige

Naslovnica knjige To nije pas, to je Cher!
Više

Naša izdanja: eknjige

1745944369
Više
1745857512
Više
1745857638
Kupi