Fotografije: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva...
Dubrovačka karaka: Povijest i inženjerstvo moćnog jedrenjaka Republike
Dok su brzi čamci glisirali po mirnoj površini mora ispred Dubrovnika, vješto manevrirajući između postavljenih bova, izdižući se čitavim dnom iz mora u kojem je ostala samo elisa, tamo u pozadini klizio je jedan drveni jedrenjak. Doduše, spuštenih jedara i pogonjen motorom, ali svejedno impresivan zbog veličine, građe i oblika.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
To je veliki jedrenjak s tri jarbola, visokim pramčanim i krmenim palubama, te trbušastog trupa. To je dubrovačka karaka, brod kojem Dubrovačka Republika zasigurno duguje dio svoje moći, bogatstva i slave.
Karaka je, kao jedrenjak, nastao u mediteranskim brodogradilištima. Od 14., pa sve do 17. stoljeća bile su glavni trgovački brodovi. Međutim, vrhunac izvedbe doživjela je upravo u brodogradilištima Republike, upravo kao Dubrovačka karaka, poznate i kao karakuni.
Anatomija karake: Trbušasti trup i obrana od gusara
Trbušast, obli trup, pri omjeru dužine i širine od 3:1 omogućavao je golem skladišni prostor. Na pramcu i krmi nalazile su se visoke, utvrđene palube. One su služile za obranu od gusara i drugih neprijatelja na moru. Naime, karake su prevozile najdragocjeniji teret kojim se u to vrijeme trgovalo poput svile, srebra i začina. S druge strane trgovački putevi oduvijek su bili puni skrivenih opasnosti. Od vremenskih prilika i iznenadnih nevera - na koje se ne može utjecati, ali ih se može naučiti predvidjeti - do gusara.
Baš zbog obrane od gusara na karake su se, osim posade, ukrcavali i vojnici, a bile su naoružane i s po 40 topova. Topovi su bili raspoređeni po visokim palubama i duž bokova jedrenjaka. U svrhu obrane ukrcavalo bi se do tisuću vojnika i mornara.
Logistika prekooceanske plovidbe
Građa karake omogućavala joj je prekooceansku plovidbu. Kako su u doba jedrenjaka prelazak oceana trajao puno duže nego danas, bilo je potrebno ponijeti dovoljno hrane i pitke vode. Stoga su veće karake bile opremljene zdencima s pitkom vodom, kovačkim i stolarskim radionicama, a najveće među njima čak su imale i ograđene prostore za domaće životinje: kokoši, svinje i kuniće. Sudbina blaga bila je zapečaćena onog trenutka kad je bilo ukrcano na brod - trebalo je poslužiti za hranu posadi i vojnicima. Jedino je pitanje bilo koliko će trajati njihovo putovanje.
Karake su imale tri, rjeđe četiri jarbola. Najviši je bio srednji, odnosno glavni jarbol. Na pramčanom i srednjem jarbolu dizala su se križna, tj. kvadratna jedra. Ona su služila za hvatanje vjetra koji bi puhao u krmu. Na krmeni jarbol dizalo se latinsko, tj. trokutasto jedro koje je omogućavalo bolje manevriranje i - u teoriji - držanje smjera u vjetar.
Fizika jedrenja: Zašto su karake plovile isključivo niz vjetar
Veći brodovi namijenjeni prvenstveno prekooceanskoj plovidbi, tijekom 16. stoljeća dobili su četvrti jarbol. To je bio još jedan krmeni jarbol, tzv. kontramezana, koji je također nosio latinsko jedro kako bi se olakšalo upravljanje tako masivnim trupom
Ipak, karake su pretežno plovile niz vjetar. Za to postoji nekoliko razloga.
Prvi je sama građa broda. Kao što smo rekli karake su imale visoka drvena nadgrađa na krmi i pramcu. Ta su nadgrađa stvarala izuzetno velik otpor zraka. Kad bi i pokušali ploviti karakom u vjetar, snažni čeoni vjetar doslovno bi gurao brod unatrag ili u stranu čineći tako plovidbu u vjetar nemogućom.
Drugi razlog je širok, trbušast i relativno plitak trup bez duboke kobilice kakve imaju moderne jedrilice. Bez kobilice koja bi pružala hidrodinamički otpor pod vodom i time omogućavala držanje kursa. Bez takve kobilice, pokušaj plovidbe pod kutom u vjetar rezultirao bi bočnim zanošenjem broda, tj. vjetar bi brod više gurao bočno nego što bi se on kretao prema naprijed.
Stoga je primarna tehnika jedrenja na karaki bila niz vjetar. To je značilo čekanje na povoljan vjetar ili planiranje putovanja tako da se uhvate sezonski vjetrovi poput pasata ili monsuna. Brodovi bi plovili čak i dužim rutama, samo kako bi uhvatili povoljan vjetar.
Za pokrenuti ovako veliki brod, jedra su morala biti i velika i čvrsta. Posljedično, bila su jako teška, preteška da ih posada - ma koliko momci bili jaki - podiže direktno potežući konop. Stoga su karake bile opremljene masivnim ručnim mehaničkim vitlom.
Kako je Dubrovnik ušao u engleski jezik preko riječi "Argosy"?
Značaj dubrovačke flote potvrdila je i jedna riječ engleskom jeziku. To je riječ argosy koja označava veliku i bogatu trgovačku flotu ili pojedinačni brod koji prevozi skupocjeni teret. Korijen ove riječi je u iskrivljenom romanskom nazivu za Dubrovnik, odnosno Raguzu: Ragusa - ragusea - argosy. To svjedoči o učestalosti i važnosti ovih brodova u engleskim lukama poput Londona i Southamptona, gdje su dubrovačke karake redovito dopremale robu s Mediterana.
Karaka koju smo vidjeli da plovi mirno, ne obazirući se ili pak izazivajući superbrze brodove koji su se tog vikenda okupili u Dubrovniku, replika je stare dubrovačke karake. Može se vidjeti u luci Gruž, a služi - kao gotovo sve u Dubrovniku - za turističke svrhe.
Najvrjedniji i najstariji očuvani povijesni uzorci i prikazi dubrovačke karake iz 15. stoljeća čuvaju se u muzeju Dominikanskog samostana u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika.
U sljedećem članku vidjet ćemo kako su se dubrovački pomorci snalazili u navigaciji i zašto su među prvima na svijetu uveli škole za kapetane.
Zanimaju Vas tajne navigacije na moru? Pročitajte naš V1 Takeoff članak o tome zašto je britanska kraljica Ana obećala bogatu nagradu za precizan sat i kako je to zauvijek promijenilo pomorstvo.
U idućoj priči o Dubrovniku otkrit ćemo tko je bio Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik proglasio njegovu godinu.
Pogledaj i ovo
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
Zaboravljeni mostovi
Viška bitka i povijest otoka Visa: Gibraltar Jadrana
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
T1 – znak mira na četiri kotača
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Povijest Porschea 911: Kako je zrakom hlađena legenda postala kultni sportski automobil?
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Nacrtan u pijesku, izrađen od aluminija i danas je jedan od najpoželjnijih terenaca
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Mjerenje vremena i pomorstvo: Kako je kronometar spasio oceansku plovidbu
Mehanički satovi: Spoj riječke povijesti, precizne mehanike i umjetnost
Marin Getaldić: Betina špilja i tajna gorućih zrcala
Mali Div – prostraniji, urbaniji i svestraniji od glavnog konkurenta
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Kultni Wartburg 353: Povijest i tajne simbola Istočne Njemačke
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Jaguar E-Type: Najljepši automobil u povijesti
Glisiranje ili udobna plovidba – oblik trupa određuje performanse brodice
Dug samo 3,05 metara postao je legenda koju obožavamo i danas
Dubrovačka karaka: Povijest i inženjerstvo moćnog jedrenjaka
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije
“Tisuću Malih Briga”
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Nit’ je jela, nit’ je smrča – uskliknuo je 1875. Josip Pančić kad ju je konačno ugledao
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Humanitarna projekcija dokumentarnog filma Dom za zauvijek za riječki azil
Na snimanju filma Dom za zauvijek
Na Nebeskim labirintima
Svjedočila je kako izumiru dinosauri, a ne prestaje nas impresionirati ni danas – paprat
Kroz Golubinjak – galerija fotografija
