Fotografije: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva...
Kad se zaredaju ljetne temperature i sunčani dani, nužno nam pogled skreće prema moru. Tamo, na beskrajnoj plavoj površini odvija se živa aktivnost. Dok jedni jure, drugi spuštaju jedra i plutaju. Jedni režu valove, drugi "klize po površini "skaču" po njima.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Velike jahte presjeći će put malim barkama. jedriličari će napuniti jedra vjetrom, nagnuti se i uživati u tišini.
To je ono što vidimo na površini. No, zavirimo načas pod more i pogledajmo trupove raznih plovila koja "okupiraju" naše more tijekom mirnih, vrućih dana.
Kako će se brodica ili barka ponašati ovisi najviše o njezinom trupu. Prema obliku postoji nekoliko vrsta, od kojih su najrašireniji: V-trup, U-trup i trup s ravnim dnom.
U-trup ili trup s okruglim dnom čest je kod tradicionalnih brodica i jedrilica. On omogućava lako kretanje kroz vodu i stabilnost. V-trupom opremljene su brodice namijenjene jurnjavi. Uglavnom ih imaju gliseri. Ove brodice imaju oštru kobilicu koja siječe valove, te omogućava udobniju vožnju pri većim brzinama. Brodice ravnog dna uglavnom su namijenjene plovidbi po jezerima i rijekama, te u plitkim vodama.Maksimalno su stablini na mirnim vodama, ali jako neudobni na valovima.
Prema hidrodinamičkom uzgonu postoje tri vrste trupa: deplasmanski, gliserski i poludeplasmanski.
Deplasmanski trup imaju brodice koje svojom težinom istiskuju vodu. One uvijek plove kroz vodu, odnosno "u" njoj. Pružaju veliku stabilnost pri manjim brzinama. Imaju veću nosivost od brodica s gliserskim dnom. Osim velikih brodova, deplasmanski trup imaju jedrilice, jahte i tradicionalne jadranske barke poput guca, pasare i gajete. Njihov trup pruža im stabilnost, ali ne preveliku brzinu. Čak i kad bi im se ugradio jači motor, ne bi mogle postići veliku brzinu, već bi im se samo "zakopala" krma dublje u more.
Gliserski trup dizajniran je tako da pri određenoj brzini "izroni" i glisira po površini mora. Na taj način drastično se smanjuje otpor vode, tako da se mogu postići velike brzine. Osjetljiviju su na valove nego brodice s deplasmanskim trupom. Njihova nosivost također je ograničena, a motori im moraju biti jači kako bi brodicu mogli podići iz vode. Kao što mu ime kaže, ovakav trup imaju gliseri i sportske jahte.
Poludeplasmanski trup kompromis je između deplasmanskog i gliserskog trupa. Pri manjim brzinama plovi poput brodice s deplasmanskim trupom, dok se pri većim može djelomično izdići iz mora i glisirati. Na taj način pomiruje želju za brzinom i potrebe za stabilnošću. Veći krstaši i radne brodice opremljene su ovakvim trupom.
To je kratak pregled vrsta trupova kod brodica. Kad sljedeći put pogedate na more i vidite brodice koje režu valove, nasuprot onima koje se sporo valjaju i stvaraju valove, znat ćete kako izgledaju ispod površine i kakav im je trup.
U sljedećim tekstovima osvrnut ćemo se na najraširenije barke na Jadranu: pasaru, guc i gajetu.
Pogledaj i ovo
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Tko je Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik 2026. proglasio njegovom godinom?
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
T1 – znak mira na četiri kotača
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Satovi – 1. dio
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Mali Div – prostraniji, urbaniji i svestraniji od glavnog konkurenta
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Glisiranje ili udobna plovidba – oblik trupa određuje performanse brodice
Dug samo 3,05 metara postao je legenda koju obožavamo i danas
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije
“Tisuću Malih Briga”
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Ivan Krstitelj Rabljanin – tvorac dubrovačkih zvona
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Prva nogometna utakmica odigrana u Hrvatskoj
Značke koje smo skupljali
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Kamo ćemo večeras? (Disco klubovi koje smo voljeli)
Serije koje smo voljeli 1970.-ih i ’80.-ih
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
