Fotografije: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva...
Kad se zaredaju ljetne temperature i sunčani dani, nužno nam pogled skreće prema moru. Tamo, na beskrajnoj plavoj površini odvija se živa aktivnost. Dok jedni jure, drugi spuštaju jedra i plutaju. Jedni režu valove, drugi "klize po površini "skaču" po njima.
Velike jahte presjeći će put maim barkama. jedriličari će napuniti jedra vjetrom, nagnuti se i uživati u tišini.
To je ono što vidimo na površini. No, zavirimo načas pod more i pogledajmo trupove raznih plovila koja "okupiraju" naše more tijekom mirnih, vrućih dana.
Kako će se brodica ili barka ponašati ovisi najviše o njezinom trupu. Prema obliku postoji nekoliko vrsta, od kojih su najrašireniji: V-trup, U-trup i trup s ravnim dnom.
U-trup ili trup s okruglim dnom čest je kod tradicionalnih brodica i jedrilica. On omogućava lako kretanje kroz vodu i stabilnost. V-trupom opremljene su brodice namijenjene jurnjavi. Uglavnom ih imaju gliseri. Ove brodice imaju oštru kobilicu koja siječe valove, te omogućava udobniju vožnju pri većim brzinama. Brodice ravnog dna uglavnom su namijenjene plovidbi po jezerima i rijekama, te u plitkim vodama.Maksimalno su stablini na mirnim vodama, ali jako neudobni na valovima.
Prema hidrodinamičkom uzgonu postoje tri vrste trupa: deplasmanski, gliserski i poludeplasmanski.
Deplasmanski trup imaju brodice koje svojom težinom istiskuju vodu. One uvijek plove kroz vodu, odnosno "u" njoj. Pružaju veliku stabilnost pri manjim brzinama. Imaju veću nosivost od brodica s gliserskim dnom. Osim velikih brodova, deplasmanski trup imaju jedrilice, jahte i tradicionalne jadranske barke poput guca, pasare i gajete. Njihov trup pruža im stabilnost, ali ne preveliku brzinu. Čak i kad bi im se ugradio jači motor, ne bi mogle postići veliku brzinu, već bi im se samo "zakopala" krma dublje u more.
Gliserski trup dizajniran je tako da pri određenoj brzini "izroni" i glisira po površini mora. Na taj način drastično se smanjuje otpor vode, tako da se mogu postići velike brzine. Osjetljiviju su na valove nego brodice s deplasmanskim trupom. Njihova nosivost također je ograničena, a motori im moraju biti jači kako bi brodicu mogli podići iz vode. Kao što mu ime kaže, ovakav trup imaju gliseri i sportske jahte.
Poludeplasmanski trup kompromis je između deplasmanskog i gliserskog trupa. Pri manjim brzinama plovi poput brodice s deplasmanskim trupom, dok se pri većim može djelomično izdići iz mora i glisirati. Na taj način pomiruje želju za brzinom i potrebe za stabilnošću. Veći krstaši i radne brodice opremljene su ovakvim trupom.
To je kratak pregled vrsta trupova kod brodica. Kad sljedeći put pogedate na more i vidite brodice koje režu valove, nasuprot onima koje se sporo valjaju i stvaraju valove, znat ćete kako izgledaju ispod površine i kakav im je trup.
U sljedećim tekstovima osvrnut ćemo se na najraširenije barke na Jadranu: pasaru, guc i gajetu.
Pogledaj i ovo
Ideju određivanja zemljopisne dužine pomoću razlike u lokalnom i vremenu na meridijanu iznio je još...
Znamo da je vaše vrijeme dragocjeno, baš kao i ljepote koje Hrvatska nudi. Zato smo...
Crvenilo što se prelilo po nebu i vodi, mir crnogorične šume koju učitelj i prirodoslovac...
Zavirimo natrag u Betinu spilju i zamislimo da je Marin Getaldić u njoj sam, okružen...
Nesretna okolnost bila je ta da brod nije udario pramcem u santu leda, već mu...
Smatra se jednim od prvih aerodinamičnih kombija, a ime Bulli (kombinacija riječi za autobus i...
Kad brzina dosegne određenu, unaprijed izračunatu vrijednost, pilot koji ne leti - Pilot Non...
Nema puno problema na koja su ljudi usmjerili napore iz toliko različitih područja kao što...
Krajem 15. stoljeća, kada se pomorci odvažno otiskuju na more, kad se počinje razvijati pomorska...
Iako su bili u svakom smislu slabiji - imali su manje borbenih jedinica, manje ljudi...
Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog...
O oružju kojim bi se potopio suparnički brod, a da se pritom ne ugrozi svoj...
Ime Volkswagen doslovno znači "narodni automobil", a projekt je pokrenut 1930-ih s ciljem da svaka...
U njima su se vozili predsjednici, premijeri, estradne zvijezde i obični smrtnici, postala je omiljeno...
U novinama s početka 1970.-ih može se naći oglas za let do New Yorka. Iako...
Izgrađen je 1968. kao prvi most u Jugoslaviji koji je povezao jedan otok s kopnom...
Rani modeli bili su prepoznatljivi po vratima koja su se otvarala "unazad" (prema vjetru), što...
Kako bih dobio bolju kontrolu pokreta kamere i dolly, koristio sam aluminijske pravokutne cijevi, dva...
Prizor je to koji je izronio doslovno sa dna Lokvarskog jezera kad se ovo ispraznilo...
Iako joj je prirodno stanište vrlo ograničeno, zbog njezine elegancije rado je viđena u vrtovima...
Dizajner Sir Alec Issigonis okrenuo je motor poprijeko i smjestio ga na prednji pogon kako...
Ponekad je potrebno da kamera klizi pored objekta snimanja. To je teško izvesti iz ruke...
Dakako, danas znamo da je to bio najgori ikada zabilježeni incident koji je uključivao nuklearnu...
Dok s vidikovca uz Frankopansku tvrđavu u Kraljevici gledamo ograđeni dio mora i obale na...
Procijenjeno je da za izgradnju fregata potrebno 500 hrastovih trupaca. Za svaki slučaj, odlučeno je...
Prepoznatljiv je po svom neobičnom izgledu, platnenom krovu koji se može otvoriti i izuzetno mekanom...
Iako su inicijali "MB" označavali grad Mlada Boleslav, narod mu je zbog čestih kvarova rane...
Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću.
Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)
Mirta Mataija – 17. studenoga 2025.
Kakvim se to metrom mjeri divota ovog kanjona? Zar metrom definiranim kao duljina puta koji u vakuumu prijeđe svjetlost za...
Više
Mirta Mataija – 14. studenoga 2025.
Tako su ove godine, povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva kao posebne glazbene gošće nastupile na svečanosti koju je za...
Više
Mirta Mataija – 11. studenoga 2025.
Krajem 15. stoljeća, kada se pomorci odvažno otiskuju na more, kad se počinje razvijati pomorska trgovina koja je uključivala plovidbu...
Više
Mirta Mataija – 7. studenoga 2025.
Kad čovjek pogleda unatrag, koliko god mu seže pogled i na sve strane svijeta, posvuda, vidjet će labirinte. Čini se...
Više
Mirta Mataija – 28. listopada 2025.
Iz kojega je vremena ova građevina? Ima znakova, koji upućuju na to, da je to rimska građevina, nu opet se...
Više
Mirta Mataija – 24. listopada 2025.
Zaista, nije teško zalutati u spletu uskih ulica, uličica i kuća odijeljenih dvorišnim zidovima i velikim grmovima hortenzija. Ovo je...
Više
Mirta Mataija – 17. listopada 2025.
Kapelica je sagrađena na vrhu uspona, baš na raskršću na kojem se skreće za Jargovo i sv. Mikulu ili nastavlja...
Više
Mirta Mataija – 17. listopada 2025.
Ono najvrijednije što Risnjak pruža posjetiocu nisu ni geomorfološke niti hidrološke osobine, već doživljaj i pogled na ogromne zvijezde što...
Više
Goran Zaborac – 9. listopada 2025.
Kako bih dobio bolju kontrolu pokreta kamere i dolly, koristio sam aluminijske pravokutne cijevi, dva tronošca i nekoliko vijaka. Dobio...
Više
Goran Zaborac – 9. listopada 2025.
Ponekad je potrebno da kamera klizi pored objekta snimanja. To je teško izvesti iz ruke, čak i ako se koristi...
Više