Kroz objektiv i povijest: Kako su munje oblikovale našu baštinu
Od davnina ljudi pokušavaju shvatiti i objasniti munje. Njihova veličanstvena, ali i ubojita moć, te sposobnost da u trenu obasjaju nebo, pretvarajući noć u dan, inspiracija je umjetnicima i znanstvenicima. Munje nalazimo u književnosti, znanosti, umjetnosti, ali i religijama u svim vremenima i dijelovima svijeta.
Želite li u miru listati magazin
V1 Travel Corner?
Pretplatite se na naš besplatni tjedni newsletter. To je pažljivo birano uredničko pismo koje donosi najzanimljivije priče o prirodi, povijesnom inženjeringu i skrivenoj baštini koje smo objavili tog tjedna. Ostavite svoju e-mail adresu i primajte magazin izravno u svoj sandučić.
Kako i ne bi, kad se pojave u trenu kraćem od treptaja, spoje nebo i zemlju, te odu uz glasnu grmljavinu. Munje koje su obasjale noć potakle su Gorana Zaborca da ih uhvati u objektiv svoje kamere.
Pogledajte kako je, gledano iz Jargova, izgledalo nebo iznad Novog Vinodolskog tijekom oluje.
Ognjene strijele nad Vinodolom: Kada munje pretvore noć u dan
Dok promatramo ove impresivne kadrove nad Vinodolom, ne možemo se ne zapitati o dubljem značenju ovog fenomena kroz povijest civilizacije. Više o tome kako su oluje oblikovale ljudsku maštu, od drevnih slavenskih mitova do revolucionarnih izuma Nikole Tesle i holivudskih ekrana, pročitajte u našem detaljnom vodiču kroz povijest, mitove i znanost o munjama.
Ovaj vizualni spektakl ujedno je i podsjetnik na nevjerojatnu fiziku atmosfere koja u trenu oslobađa energiju mjerljivu s nuklearnim reaktorima.
Neuhvatljivi inženjering neba: Zašto su munje i danas zagonetka znanosti
Drevni narodi u ovakvim su bljeskovima prepoznavali izravan gnjev ili blagoslov bogova, dok moderni inženjeri u njima i dalje traže neuhvatljivi sveti gral održive energije.
Fotografiranje ovakvih fenomena zahtijeva ne samo strpljenje i tehničko umijeće, već i duboko poštovanje prema nepredvidivim silama koje oblikuju naš planet. Svaki uhvaćeni kadar nad vinodolskim krajem tako postaje trajni dokument jednog kratkotrajnog, ali monumentalnog arhitektonskog djela same prirode.
Upravo ta sinergija povijesne baštine i sirove atmosferske moći čini ove prizore bezvremenskima za svakog istraživača prirodnih zakonitosti.
Fotografije je snimio Goran Zaborac.
Pogledaj i ovo
Goran Zaborac rođen je u Delnicama 1963. gdje je završio osnovnu i srednju školu. Suosnivač je, direktor i jedini vlasnik tvrtke V1 Travel Corner j.d.o.o. za audiovizualnu djelatnost.
Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova, bilo kao autor, bilo kao snimatelj i montažer. Dokumentarni filmovi na kojima je radio kao autor uključuju: Dom za zauvijek (2023) – LFF program Regional; Goranski risovi: priča o 138. brigadi HV (2018) – film su financirali: Ministarstvo hrvatskih branitelja, Primorsko-goranska županija, gradovi Čabar, Delnice i Vrbovsko, te općine Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora i Skrad; Lijep dan vam želim (2016); Revolucija (2015), Freethought film festival, Orlando, Florida – službena konkurencija; Docs without borders – posebno priznanje; 12 Month film festival, Cluj, Rumunjska – prva nagrada za dokumentarni film: Dance (2006) treća nagrada na Reviji hrvatskog filmskog i video stvaralaštva; Prijateljica moje sestre (2006) Rychnovská osmička – službena konkurencija; Lubenice (2002) prva nagrada na festivalu More u Rijeci
Kao dron snimatelj i organizator snimanja u Gorskom kotaru radio je na filmu: Sestre (2018) redatelj Zdenko Jurilj, Sarajevo Film Festival 2018. – natjecanje dokumentarnog filma, Mediteran Film Festival Široki Brijeg 2018., Tuzla Film Festival 2018., Dani hrvatskog filma 2019.
Mirta Mataija – 19. prosinca 2025.
Neću ulaziti u moraliziranje oko toga što zapravo čini nezaboravnim blagdane, nego ću iskoristiti reklame da nas povedu u vrijeme…
Više
Mirta Mataija – 16. prosinca 2025.
Kad sam nad sobom pogledao onu strminu, a pod sobom čuo onu buku vode, koja u stijene udaraše i zagledao…
Više
Mirta Mataija – 12. prosinca 2025.
Iako su bili u svakom smislu slabiji – imali su manje borbenih jedinica, manje ljudi, manje topova, k tome još…
Više
Mirta Mataija – 7. prosinca 2025.
Inženjer strojarstva, bivši pomorac koji se vratio u rodno Begovo Razdolje i postao čuvar sjećanja. Nitko ne zna više anegdota,…
Više
Mirta Mataija – 2. prosinca 2025.
Nema puno problema na koja su ljudi usmjerili napore iz toliko različitih područja kao što je to bilo pri razvoju…
Više
Mirta Mataija – 24. studenoga 2025.
Prizor je to koji je izronio doslovno sa dna Lokvarskog jezera kad se ovo ispraznilo zbog održavanja sustava cijevi i…
Više
Mirta Mataija – 17. studenoga 2025.
Kakvim se to metrom mjeri divota ovog kanjona? Zar metrom definiranim kao duljina puta koji u vakuumu prijeđe svjetlost za…
Više
Mirta Mataija – 14. studenoga 2025.
Tako su ove godine, povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva kao posebne glazbene gošće nastupile na svečanosti koju je za…
Više
Mirta Mataija – 11. studenoga 2025.
Krajem 15. stoljeća, kada se pomorci odvažno otiskuju na more, kad se počinje razvijati pomorska trgovina koja je uključivala plovidbu…
Više
Mirta Mataija – 7. studenoga 2025.
Kad čovjek pogleda unatrag, koliko god mu seže pogled i na sve strane svijeta, posvuda, vidjet će labirinte. Čini se…
Više