Tekst: Mirta Mataija
Video i fotografije: Goran Zaborac
Noć je već bila pala na krovove kuća, a ljudi ispred crkve nisu se razilazili. Tišinu kasnog ljeta prekinule su čestitke, komentari i pohvale na račun pjevačica ženskog zbora Sklad iz Bakra. Ove su, pak u teškim, svilenim suknjama vješto klizile kroz gomilu u kojoj im je svatko htio stisnuti ruku i na trenutak biti prijatelj. Upravo je završio njihov nastup u Župnoj crkvi Blažene Djevice Marije u Njivicama.
Završio je maestralno, kao što je i trajao. Nakon izvedbe Mozartove Krunidbene mise, te nekoliko solističkih brojeva, za kraj su publiku počastile izvedbom djela koje se može staviti uz bok Zboru židovskog roblja iz Verdijevog Nabucca. Radi se o Zboru Hrvatica iz opere Porin Vatroslava Lisinskog. Riječ je o djelu koje ženski zbor Sklad tako dobro izvodi da nepogrešivo kod publike izazivaju oduševljenje koje onda traje dugo nakon što koncert završi. To je, uostalom, i svrha umjetnosti - oplemeniti ljude.
Nema malih mjesta, ima samo malih ambicija
Postani pretplatnik i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Goran i ja držali smo se malo izvan gomile, čekajući na svoj trenutak da čestitamo članicama zbora kad se gužva malo raziđe.
"Je li bilo dobro?" upitala je Dunja Vladislović naslućujući odgovor prema izrazu moga lica i činjenici da sam na trenutak postala malo lakša.
Zašto pišem post o ženskom zboru Sklad? Da se pohvalim poznanstvom i suradnjom koju imamo s njima ili da prenesem neku drugu poruku? Otkrit ću na kraju. Zapravo, nadam se da će to svatko otkriti sam čitajući tekst.
Kad je Bakar bio najveći grad
Dunja Vladislović, predsjednica Kulturno umjetničke udruge Sklad pod čijim okriljem djeluje ženski zbor najzaslužnija je za sve što se oko zbora događa u proteklih petnaestak godina. 2014. postala je predsjednica Udruge koja je bila na izdisaju i vodeći se načelom: "nema malih sredina, ima samo malih ambicija" sa suradnicima odlučila udahnuti novi dašak života jednoj od najstarijih kulturno umjetničkih udruga u Hrvatskoj, osnovanoj u Bakru davne 1877. godine.
Ženski zbor Sklad s maestrom Nadom Matošević nakon nastupa u Milanu
Situacija se u međuvremenu malko promijenila. Bakar, je, naime početkom 19. stoljeća sa svojih 7805 stanovnika bio najveći grad u Hrvatskoj. Veći od Rijeke (6655) i Zagreba (2973!). Ne samo da je bio najveći, već je vjerojatno bio i jedan od najbogatijih. Svjedoče tome velebne kuće nekadašnjih pomorskih kapetana s obiteljskim grbovima na pročeljima i velikim prozorima otvorenim prema moru. A gdje je novac, tu je i težnja da se njeguje i sačuva najbolji dio baštine. I ne samo da se sačuva, već da se održi živom i da se u njoj i uživa.
Tako je barem, vjerujem, bilo u ta neka prošla vremena.
Zvjezdana prašina - nastup u Bakru
Danas Bakar ima nešto manje stanovnika nego što je imao tada, a Rijeka i Zagreb, pa i mnogi drugi gradovi davno su ga prešišali. Svejedno se u Bakru i danas na svakom koraku mogu osjetiti odjeci nekadašnje važnosti koju je imao grad. Gradom štoviše kruži izreka da postoje tri razine taštine: obična, vela i bakarska taština. Bakarska taština je ponos na Bakar i na ljude koji su ga stvarali. Pa ipak, kada je Dunja Vladislović preuzela KUU Sklad, tek rijetki su dijelili njezinu viziju, još rjeđi ambiciju.
Nastup u Sacileu u Italiji u sklopu projekta Hrvatska glazbena razglednica
Amateri? Možeš mislit!
Stvari su se stubokom promijenile 2021. godine kad na mjesto umjetničke voditeljice zbora dolazi javnosti dobro poznata dirigentica Nada Matoševič. Jedna od prvih žena u dominantno muškom svijetu, intendantica HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci u dva mandata, šefica opere, maestra koje je od sumornog orkestra riječke kazališne kuće napravila respektabilni orkestar, potpisnica brojnih ideja koje i danas iskorištavaju kazališni djelatnici, prihvatila se vjerojatno najzahtjevnijeg zadatka u svojoj karijeri: vođenja amaterskog zbora.
Dobro je poznato da za one koji priznaju samo rad, disciplinu i rezultate, nema opravdanja i izlika. Neumorna Nada Matošević u zbor je donijela profesionalnu radnu etiku, redovite probe, te je zajedno s Dunjom Vladislović organizirala vokalne radionice s proslavljenom opernom divom, nacionalnom prvakinjom opere Olgom Šober... Prema riječima same Olge, iskustvo rada sa zborom Sklad bilo joj je jedinstveno jer nikad prije nije održavala vokalne radionice za pjevače amatere. Međutim, kad ih je prvi put čula, odlučila je prekršiti svoje pravilo i otkriti pjevačicama ženskog zbora Sklad neke tajne i tehnike pjevanja.
Nakon nastupa u Milanu
Čuvarice baštine, glazbene baštine
Uza sve to zbor je bez većih problema u svoj repertoar mogao uvrstiti neke od najvrjednijih skladbi hrvatske glazbene baštine. To su djela skladatelja poput Ivana Zajca, Ivana Matetića Ronjgova, Stevana Mokranjca, Emila Cossetta, Borisa Papandopula i već spomenutog Vatroslava Lisinskog. Izvodeći ih u Italiji, Mađarskoj, Sloveniji i diljem Hrvatske, pronose ono najljepše što je hrvatska kultura iznjedrila u smislu glazbene baštine koja je, prema riječima maestre Nade Matošević i te kako bogata.
Tako su ove godine, povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva kao posebne glazbene gošće nastupile na svečanosti koju je za diplomatske predstavnike iz 60-ak zemalja priredio glavni konzul Republike Hrvatske u Milanu. Nakon toga nastupile su u sljedeća dva dana u Ivrei i u Honeu. Nastavak je to njihovog projekta Hrvatske glazbene razglednice putem koje povezuju publiku i zborove iz susjednih zemalja, pridonoseći razumijevanju, suradnji i uvažavanju, stvarajući mostove tamo gdje bi netko drugi možda radije podigao zid.
Do zvijezda i zvjezdane prašine
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Te je večeri, 26.10.2025. Dom kulture Matija Mažić u Bakru bio dupkom pun. U polumraku se tražila stolica više, a kad su se sve stolice ispunile, novopridošli su odlučili ostati i stajati dok traje program. Na pozornici je bio zbor Sklad, ispod pozornice orkestar koji je vodila Nada Matošević. Osim nje na klavijaturama, orkestar su činili Mihalj Ivković na harmonici, Anita Primorac na udaraljkama, Marijan Orešković na gitari i Edi Šiljak na violini. Zboru se se u izvedbama pridružili solisti: Karolina, Olga i Bojan Šober, te Slavko Sekulić i Mensur Puhovac. Bojan Šober vodio je program i publiku poveo kroz čaroliju filma, dok su muzičari, solisti i zbor izveli neke od najljepših, kultnih filmskih tema.
Bila je to večer kakve trebaju biti večeri. Večeri koje oplemenjuju i uzdižu, poslije kojih je čovjek malo bolji nego što je bio prije. Da bi se to moglo isporučiti na sceni, potreban je rad. Ne zabava, nego rad.
Kako je pjevati u Skladu?
Kako je pjevati u Skladu? Na ovo pitanje sve će redom članice zbora odgovoriti: zahtjevno, traži puno odricanja, ali neprocjenjivo.
Zbor Sklad s maestrom Nadom Matošević i Bojanom Šoberom nakon spektakla Zvjezdana prašina u Domu kulture u Bakru
I baš se tu nalazi odgovor na pitanje koje sam postavila na početku teksta: zašto pišem o Skladu. U vremenu koje nameće zabavu kao ultimativan razlog postojanja, brze rezultate kao imperativ, ovaj kolektiv vraća razum i ponavlja istinu koju vrijeme ne može promijeniti. Za rast su potrebni rad, disciplina i usmjerenost na zajednički cilj. Možda se čini čudnim, ali jedino rast pruža dugoročno zadovoljstvo. Stara je istina da ono što ne raste, smanjuje se, ono što ne ide naprijed ide natrag. Zato je ženski zbor Sklad, ne samo vrhunski zbor, nego i podsjetnik i poticaj.
Spot za skladbu Ave Maria Ivana pl. Zajca snimljen u Guvernerovoj palači u Riječi.
Još iz iste kategorije
Snježnik: Uspon preko Grebena i tužna priča o najljepšem domu
Povijesni inženjering: Kako su voda, vjetar i para pokretali ljudsku civilizaciju
Kako nastaju munje: Od gnjeva bogova do znanstvenih objašnjenja
Tajne vodenica: Genijalni inženjering vinodolskih mlinara
Fliš: Tko uništava vinodolske ceste?
Jazavac (Meles meles): Arhitekt divljine koji stoljećima gradi obiteljske utvrde
Agava: Botanički nomad s meksičkim genima
Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest
Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
