Vinodol je bogat izvorima i vodotocima koji su, doduše, nedovoljno izdašni za formiranje većih rijeka, ali su u ne tako davnoj prošlosti omogućili i olakšali život ovdašnjem stanovništvu. Među njima se ističe Suha Ričina (ili samo Ričina), koja izvire ponad zaselaka Jargovo i Kosavin te svojim tokom dijeli Vinodolsku dolinu na dva dijela. U gornjem toku, prepoznatljivom po slapovima i ostacima nekadašnjih mlinova, svjedocima povijesnog inženjeringa i suživota čovjeka i vode, nadsvođuju je dva kamena mosta, remek-djela tradicionalne kamene arhitekture. Nakon spuštanja na razinu Solina, Ričina teče mirno sve do ušća u Novom Vinodolskom.
Presedan koji ne pamte ni najstariji stanovnici
Ono što je ove godine toliko različito od uobičajenog i što ne “pamte niti najstariji stanovnici Vinodola” jest činjenica da je korito Ričine ostalo suho sve do prvih dana listopada. Inače, rijeka bi presušila tijekom ljetnih mjeseci, obično krajem srpnja ili čak u kolovozu, a već u rujnu njezine bi vode počele šumiti donoseći raslinju toliko potrebnu vlagu i olakšanje.
Detalje o tome kako su graditelji pomoću okomitih kola i jazova iskoristili ovu rječicu za pokretanje mlinova potraži u priči koja otkriva genijalni povijesni inženjering vinodolskih vodenica na našem portalu.
Listopad je, inače, uvod u najkišovitiji dio godine, razdoblje u kojem Bribir bilježi svoj oborinski vrhunac, dok je nekakav prosjek preko 1500 mm padalina godišnje.
Međutim, ove godine korito je prošarano tek ponekom ustajalom lokvicom iznad koje se skupljaju mušice, komarci i drugi kukci.
Što se događa?
Pogled u zaleđe: Dramatičan deficit u regiji koja inače obiluje kišom
Odgovor na ovo pitanje ne treba tražiti samo u Bribiru, već visoko u našem šumovitom zaleđu jer se baš iz tih područja pune izvori u Vinodolu. Pouzdani podaci s mjernih postaja otkrivaju dramatičan deficit oborina u regiji koja inače obiluje kišom.
Mjerenje u Begovom Razdolju, doduše neslužbeno, ali izvedeno na profesionalnoj opremi i s profesionalnom preciznošću pokazuje da je u rujnu pala tek trećina od uobičajene količine kiše. Na godišnjoj razini količina je čak dva i pol puta manja od višegodišnjeg prosjeka.
Šume koje su požutile od žeđi, a ne zbog dolaska jeseni
Ovaj ekstremni hidrološki deficit vidljiv je već neko vrijeme u šumama, ne samo u Vinodolu. Svatko tko je ovih dana prošetao prirodom ili pogledao prema brdima primijetio je da je lišće ove godine iznimno brzo, gotovo “preko noći”, požutjelo i posmeđilo.
Nije riječ o uobičajenom, laganom dolasku jeseni, već o obrambenom mehanizmu kojima se stabla brane od toplinskog stresa i ekstremne suše. Zbog toga su stabla prerano odbacila i isušila lišće kako bi sačuvala ono malo vlage u korijenu. Šume su požutile od vrućine i žeđi, a ne zbog dolaska jeseni.
Površinski simptomi i skrivena opasnost u krškom podzemlju
Međutim, presušeno korito Suhe Ričine i sprženo lišće samo su površinski simptomi onoga što se događa duboko u utrobi zemlje. Prava opasnost leži dublje. Ona se ogleda u tome što su podzemne vode dovedene do kritičnih granica. Kako bismo shvatili razmjer ove opasnosti, moramo zaviriti u priču o skrivenim hidrološkim labirintima u krškom podzemlju koja otkriva kako se pune izvori.
Ono što mnogi zaboravljaju jest činjenica da se voda ne može proizvesti. Ako presuše ovi nevidljivi podzemni rezervoari, ne prijeti nam samo redukcija, već opća žeđ. U vremenima kada turistički pritisak i potrošnja vode stalno rastu, prizor suhe Ričine u listopadu više nije samo ekološka crtica ili lokalna zanimljivost. To je jasan i glasan alarm koji nas upozorava da trošimo zalihe vode brže nego što ih priroda stiže obnoviti.
🐾 Pustolovine s dlakavim suputnikom
Dok budete čitali ove priče, u nekima od njih sigurno ćete prepoznati i njuškicu naše vjerne tornjakice Cher, koja je prehodala svaki pedalj ovih staza! Njezine najbolje avanture i mudrosti saželi smo u hit knjizi “To nije pas, to je Cher!”, čijom kupnjom izravno podržavate rad našeg portala.
🛒 Kupnjom knjige izravno pomažete da ovaj portal ostane živ i besplatan za sve čitatelje. Naručite svoj primjerak s posvetom ovdje To nije pas, to je Cher!.
Ako ti je ova priča bila zanimljiva, prijavi se na naš besplatni tjedni newsletter!
Foto: Goran Zaborac
Pogledaj i ovo
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Marin Getaldić: Betina špilja i tajna gorućih zrcala
Visoka je 1428 metara, dominira Vinodolom, s nje puca pogleda na more i Alpe, a ime je dala Sportsko-rekreacijskom društvu iz – Fužina
Jeste li ih već primijetili?
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Ivan Krstitelj Rabljanin – tvorac dubrovačkih zvona
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Prva nogometna utakmica odigrana u Hrvatskoj
Značke koje smo skupljali
Bubanj, muzika – složno udaraj!
