V1 Travel corner


Magazin za razumijevanje prirode, baštine i povijesnog inženjeringa

Suha Ričina: Zašto je korito suho i u listopadu?
Korito Suhe Ričine u Vinodolu ostalo je suho do listopada. Otkrijte uzroke dramatičnog hidrološkog deficita i što presušeni rezervoari znače za našu budućnost.

Vinodol je bogat izvorima i vodotocima koji su, doduše, nedovoljno izdašni za formiranje većih rijeka, ali su u ne tako davnoj prošlosti omogućili i olakšali život ovdašnjem stanovništvu. Među njima se ističe Suha Ričina (ili samo Ričina), koja izvire ponad zaselaka Jargovo i Kosavin te svojim tokom dijeli Vinodolsku dolinu na dva dijela. U gornjem toku, prepoznatljivom po slapovima i ostacima nekadašnjih mlinova, svjedocima povijesnog inženjeringa i suživota čovjeka i vode, nadsvođuju je dva kamena mosta, remek-djela tradicionalne kamene arhitekture. Nakon spuštanja na razinu Solina, Ričina teče mirno sve do ušća u Novom Vinodolskom.

Presedan koji ne pamte ni najstariji stanovnici

Ono što je ove godine toliko različito od uobičajenog i što ne “pamte niti najstariji stanovnici Vinodola” jest činjenica da je korito Ričine ostalo suho sve do prvih dana listopada. Inače, rijeka bi presušila tijekom ljetnih mjeseci, obično krajem srpnja ili čak u kolovozu, a već u rujnu njezine bi vode počele šumiti donoseći raslinju toliko potrebnu vlagu i olakšanje.

Detalje o tome kako su graditelji pomoću okomitih kola i jazova iskoristili ovu rječicu za pokretanje mlinova potraži u priči koja otkriva genijalni povijesni inženjering vinodolskih vodenica na našem portalu.

Listopad je, inače, uvod u najkišovitiji dio godine, razdoblje u kojem Bribir bilježi svoj oborinski vrhunac, dok je nekakav prosjek preko 1500 mm padalina godišnje.

Međutim, ove godine korito je prošarano tek ponekom ustajalom lokvicom iznad koje se skupljaju mušice, komarci i drugi kukci.

Što se događa?

Pogled u zaleđe: Dramatičan deficit u regiji koja inače obiluje kišom

Odgovor na ovo pitanje ne treba tražiti samo u Bribiru, već visoko u našem šumovitom zaleđu jer se baš iz tih područja pune izvori u Vinodolu. Pouzdani podaci s mjernih postaja otkrivaju dramatičan deficit oborina u regiji koja inače obiluje kišom.

Mjerenje u Begovom Razdolju, doduše neslužbeno, ali izvedeno na profesionalnoj opremi i s profesionalnom preciznošću pokazuje da je u rujnu pala tek trećina od uobičajene količine kiše. Na godišnjoj razini količina je čak dva i pol puta manja od višegodišnjeg prosjeka.

Šume koje su požutile od žeđi, a ne zbog dolaska jeseni

Ovaj ekstremni hidrološki deficit vidljiv je već neko vrijeme u šumama, ne samo u Vinodolu. Svatko tko je ovih dana prošetao prirodom ili pogledao prema brdima primijetio je da je lišće ove godine iznimno brzo, gotovo “preko noći”, požutjelo i posmeđilo.

Nije riječ o uobičajenom, laganom dolasku jeseni, već o obrambenom mehanizmu kojima se stabla brane od toplinskog stresa i ekstremne suše. Zbog toga su stabla prerano odbacila i isušila lišće kako bi sačuvala ono malo vlage u korijenu. Šume su požutile od vrućine i žeđi, a ne zbog dolaska jeseni.

Površinski simptomi i skrivena opasnost u krškom podzemlju

Međutim, presušeno korito Suhe Ričine i sprženo lišće samo su površinski simptomi onoga što se događa duboko u utrobi zemlje. Prava opasnost leži dublje. Ona se ogleda u tome što su podzemne vode dovedene do kritičnih granica. Kako bismo shvatili razmjer ove opasnosti, moramo zaviriti u priču o skrivenim hidrološkim labirintima u krškom podzemlju koja otkriva kako se pune izvori.

Ono što mnogi zaboravljaju jest činjenica da se voda ne može proizvesti. Ako presuše ovi nevidljivi podzemni rezervoari, ne prijeti nam samo redukcija, već opća žeđ. U vremenima kada turistički pritisak i potrošnja vode stalno rastu, prizor suhe Ričine u listopadu više nije samo ekološka crtica ili lokalna zanimljivost. To je jasan i glasan alarm koji nas upozorava da trošimo zalihe vode brže nego što ih priroda stiže obnoviti.

🐾 Pustolovine s dlakavim suputnikom

Dok budete čitali ove priče, u nekima od njih sigurno ćete prepoznati i njuškicu naše vjerne tornjakice Cher, koja je prehodala svaki pedalj ovih staza! Njezine najbolje avanture i mudrosti saželi smo u hit knjizi “To nije pas, to je Cher!”, čijom kupnjom izravno podržavate rad našeg portala.

🛒 Kupnjom knjige izravno pomažete da ovaj portal ostane živ i besplatan za sve čitatelje. Naručite svoj primjerak s posvetom ovdje To nije pas, to je Cher!.

Ako ti je ova priča bila zanimljiva, prijavi se na naš besplatni tjedni newsletter!

Foto: Goran Zaborac

Pogledaj i ovo

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!


Moglo bi te zanimati

Kamo ćemo večeras? (Disco klubovi koje smo voljeli)
Kvarner Retro Rijeka

Kamo ćemo večeras? (Disco klubovi koje smo voljeli)

Osim DJ-eva koji su puštali muziku, u disco klubovima su se održavali i koncert tada popularnih izvođača iz Jugoslavije i…
Više
Serije koje smo voljeli 1970.-ih i ’80.-ih
Retro

Serije koje smo voljeli 1970.-ih i ’80.-ih

Ne znam koliko će to razumijeti mlađe generacije koje omiljene serije, filmove i glazbu imaju na dohvat klika ili dodira…
Više
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Gorski kotar Priroda Priroda i Baština

Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj

Zanimljivo je da je u vrijeme kad su kartografi proizvoljno označavali izvor rijeke Kupe, istraživač David Livingstone već otkrio i…
Više
Muziku si mogao ponijeti sa sobom
Retro

Muziku si mogao ponijeti sa sobom

Iako su mnogi bili skeptični kako će na tržištu proći uređaj koji ne može snimati, nema zvučnika i relativno je…
Više
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Baština Gorski kotar Povijesni inženjering Priroda i Baština

Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto

Ti doživljaji ostaju neizbrisivi. Poput šetnje po snijegu koji u rano jutro svjetluca i škripi pod nogama. Ili spavanja u…
Više
Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život
Baština Gorski kotar Povijesni inženjering Priroda i Baština

Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život

Pokušavajući dokučiti koliko je ljudi uopće ovdje živi, Goran i ja gledali smo dimnjake na obližnjim zgradama. Iz većine nije…
Više
U sedam i petnaest navečer
Retro

U sedam i petnaest navečer

Dovoljno je spomenuti imena njihovih junaka, pa da se pred očima pojave slike tog vremena noseći u sebi dašak nostalgije…
Više
Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj
Baština Kvarner Priroda i Baština

Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj

Radi se o pradavnom običaju koji je postojao u mnogim primorskim mjestima od Kvarnera do Dubrovnika i Konavala, ali i…
Više
U šoping, u Trst
Retro

U šoping, u Trst

Dok se kupovalo, vrećice bi se nehajno bacale u bunker. Međutim, prije granice sve je to trebalo presložiti tako da…
Više
Komiža i gajeta falkuša: povijest ribarstva na otoku Visu
Baština Dalmacija Dubrovnik Povijesni inženjering Priroda i Baština

Komiža i gajeta falkuša: povijest ribarstva na otoku Visu

Tri godine nakon što je posljednja falkuša potonula, na ovaj su otok ponovo mogli stranci bez da su morali tražiti…
Više


Naša izdanja: knjige

Naslovnica knjige To nije pas, to je Cher!
Više

Naša izdanja: eknjige

1745944369
Više
Put u planine
Više
1745857638
Kupi