Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote
Dok prolazite pored staklenih vitrina na najvišem katu Guvernerove palače u kojoj se nalazi Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, na posebnom mjestu, na crvenoj podlozi nalazi se jedan pojas za spašavanje. Kako se približavate vitrini i pročitate da je to pojas za spašavanje s Titanica, odjednom vas prožme čudan osjećaj. Osjećaj da gledate u djelić legende koja i dan danas fascinira i okuplja ljude, a s druge strane - kad se zagledate dobro u pojas - čini vam se da je prostoriju ispunila tišina. Ne obična tišina, nego teška, mučna i smrtna tišina koja je prekrila sjeverni Atlantik, te mirne, hladne noći 15. travnja, oko 600km jugoistočno od Newfoundlanda, kada je utihnuo i zadnji krik, zadnji poziv u pomoć, a more se smirilo nad vrtlogom što je progutao najveći brod do tada izrađen, brod za koji se smatralo da je nepotopiv.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Titanic je 14. travnja 1912. isplovio iz Southamptona prema New Yorku na svoje prvo prekooceansko putovanje. Preko dvije tisuće ukrcanih putnika i članova posade krenulo je prema Novom svijetu, u potrazi za boljim životom ili novim poslovnim prilikama. Ako je netko od njih i sanjao da će ući u legendu, ali vjerojatno nije ni slutio da će se to dogoditi već iste noći i to na tako tragičan način.
Titanic je smatran nepotopivim prvenstveno zbog tada napredne tehnike gradnje. To je značilo da je imao dvostruko dno, te čak 16 vodonepropusnih komora. Istraživači tragedije Titacina tvrde da je kapetan bio toliko uvjeren u njegovu nepotopivost da je bogatim putnicima rekao kako bi brod ostao plutati čak i kad bi ga neka sila podijelila na tri dijela.
RMS Titanic isplovljava iz luke Southampton na prvo i posljednje putovanje
http://www.uwants.com/viewthread.php?tid=3817223&extra=page%3D1
Kako je onda ipak potonuo?
Titanic jest imao 16 vodonepropusnih komora. Međutim, pregrade između njih nisu sezale do ruba donjih paluba, već je između njih bilo mjesta. To je učinjeno kako bi se omogućilo kretanje u potpalublju gdje su - sjećate se iz filma - bili smješteni putnici treće klase. Da su pregrade bile podignute do ruba palube broda, komunikacija ispod ne bi bila moguća, već bi se za prelazak iz odjeljka u odjeljak moralo izlaziti na palubu. To se inženjerima činilo neprikladnim, pa su pregrade podigli samo do ruba vodene linije.
Nesretna okolnost bila je ta da brod nije udario pramcem u santu leda, već mu je ona ostrugala bok. Pritom se na boku otvorila rupa u dužini od 90 (prema nekim izvorima 60) metara. Oštećeno je pet vodonepropusnih komora kroz koje je voda počela prodirati u utrobu broda. Da su probijene četiri komore, brod bi nastavio ploviti ili plutati. Međutim, ovako, količina vode bila je toliko velika da se zbog njezine težine brod nagnuo u stranu, te počeo propuštati sve veće i veće količine vode. Ona se počela prelijevati preko pregrada - koje su sezale samo do visine gaza pri normalnoj plovidbi. Tako se vodom ispunila i šesta vodonepropusna komora što je još više nagnulo brod. Time je započeo slijed događaja koji se više nije mogao zaustaviti i sudbna broda bila je zapečaćena. Potonuće je bilo neizbježno, ostalo je samo pitanje koliko vremena imaju putnici i posada da napuste brod.
Kako se pojas za spasavanje našao u riječkom Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja?
U mračnoj noći, obasjanom jedinom svjetlošću zvijezda, Titanic je slao pozive upomoć. Međutim, radio telegrafija se tada na brodovima nije smatrala obaveznom, te su njihov poziv čuli jedino na RMS Carpathiji udaljenoj oko 58 nautičkih milja. Na puno bližem brodu SS California, udaljenom samo 10 nautičkih milja, nije bilo nikoga da primi poziv u pomoć s Titanica.
Nacrt broda Titanic - uzdužni presjek
By Anonymous - Engineering journal: 'The White Star liner Titanic', vol.91., Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=18425338
Inače, kratica RMS označava Royal Mail Ship, odnosno kraljevski poštanski brod. To je bila prestižna titula koju je dodjeljivala britanska kraljevska pošta (British Royal Mail) onim trgovačkim brodovima koji su imali ugovor za prijevoz pošte preko oceana. To su bili brodovi koji su se smatrali dovoljno sigurnima i brzima da prevezu poštu. Zanimljivo je da je i Titanic imao istu tu oznaku, te da je osim putnika u New York nosio 3500 vreća pošte s ukupno više od 7 milijuna pošiljaka. Pet poštanskih službenika na Titanicu poginulo je u pokušaju spašavanja pošte iz poplavljenog potpalublja.
Jedini brod koji i danas koristi tu oznaku je RMS Queen Mary 2.
Carpathia je do mjesta potonuća Titanica stigla u 4:30 u noći. Titanic je već potonuo, a nekoliko čamaca za spašvanje plutalo je ledenim oceanom. Posada Carpathie izvukla ih je iz mora. Jedan od spašenih putnika svoj pojas za spašavanje dao je Josipu Caru, pomorcu iz Crikvenice, ukrcanom na Carpathiju. Kao da je slutio da u rukama ima nešto vrijedno, Josip je zadržao prsluk i donio ga doma u Crikvenicu. Po osnivanju Gradskog muzeja Sušak, 30 godina prošlog stoljeća, njegova obitelj predala ga je Muzeju. Otuda je raznim spajanjima i preustrojima završio u podrumu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja gdje su ga pronašli radnici Muzeja zajedno s najpoznatijim hrvatskim istraživačem Titanica Slobodanom Novkovićem. Glavna savjetnica za kostimografiju filma Titanic Jamesa Camerona, Deborah Lynn Scott, potvrdila je da je upravo riječki prsluk najbolje očuvani primjerak na svijetu. Za svoj izvanredan rad na filmu, Scott je dobila Oscara za najbolju kostimografiju.
Žrtva Titanica ipak nije bila uzaludna. Sljedeće godine, dakle 1913., u Londonu je održana prva Međunarodna konferencija za zaštitu života na moru. Na njoj su između ostalog donesene odluke da broj čamaca za spašavanje mora biti veći ili jednak broj u putnika na brodu - što na Titanicu nije bio slučaj. Također je određeno je da svi putnički i veći teretni brodovi moraju imati radio-stanicu koja radi 24 sata dnevno, što znači da u posadi moraju biti barem tri radiotelegrafista koji bi se izmjenjivali na dužnosti.
U međuvremenu Titanic nas ne prestaje fascinirati, te se o njemu i dalje pričaju priče, održavaju redovite godišnje konferencije i razgledavaju predmeti spašeni s broda, sada smješteni u svjetskim muzejima. Prsluk s Titanica u Rijeci jedan je od njih.
Pogledaj i ovo
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
Zaboravljeni mostovi
Viška bitka i povijest otoka Visa: Gibraltar Jadrana
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Toyota Prius: Kako radi legendarni hibrid
Toyota Corolla: Kako je nastao najprodavaniji auto na svijetu
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
TAM 80 T35: Legendarni „Tamić“ koji se vozio B kategorijom
T1 – znak mira na četiri kotača
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Povijest Porschea 911: Kako je zrakom hlađena legenda postala kultni sportski automobil?
Povijesni inženjering: Kako su voda, vjetar i para pokretali ljudsku civilizaciju
Opel Kadett C: Povijest, Specifikacije i Kultni Oldtimer Status
Od balkanskog „ružnog pačeta“ do holivudske zvijezde: Kako je Yugo osvojio Ameriku
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
NSU Prinz: Legendarni mališan koji se sklapao u Sarajevu i stvorio moderni Audi
Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Nacrtan u pijesku, izrađen od aluminija i danas je jedan od najpoželjnijih terenaca
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Mjerenje vremena i pomorstvo: Kako je kronometar spasio oceansku plovidbu
Mercedes-Benz Pagoda: Bezvremenska ikona stila koju su obožavale svjetske zvijezde
Mehanički satovi: Spoj riječke povijesti, precizne mehanike i umjetnost
Mazda MX-5 Miata: Povijesni inženjering iza kultnog retro roadstera
Marin Getaldić: Betina špilja i tajna gorućih zrcala
Mali Div – prostraniji, urbaniji i svestraniji od glavnog konkurenta
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Lancia Delta: Od obiteljskog kompakta do apsolutnog vladara reli staza
Kultni Wartburg 353: Povijest i tajne simbola Istočne Njemačke
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Jeep Willys MB: Nevjerojatna priča o legendi koja je promijenila povijest
Jaguar E-Type: Najljepši automobil u povijesti
Glisiranje ili udobna plovidba – oblik trupa određuje performanse brodice
Ford Mustang 1964: Povijest i zanimljivosti o legendi
Ford Model T: Legendarni automobil koji je motorizirao svijet
Fićo: Automobil koji je obilježio mnoga djetinjstva i mladosti
Dug samo 3,05 metara postao je legenda koju obožavamo i danas
Dubrovačka karaka: Povijest i inženjerstvo moćnog jedrenjaka
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Citroën 2CV Spaček: Legendarni automobil koji je prevozio jaja preko oranice bez loma
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
BMW Isetta: Nevjerojatna priča o mikro-automobilu koji je spasio bavarskog giganta
Audi Quattro: Kako je kultna auto ikona zauvijek promijenila reli i cestovnu vožnju
Alfa Romeo Giulia (Tip 105): Ikona koja je spojila utrke i obitelj
“Tisuću Malih Briga”
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Krijesnice u Hrvatskoj: Kako svijetle i zašto nestaju iz vrtova?
Nacrtan u pijesku, izrađen od aluminija i danas je jedan od najpoželjnijih terenaca
Kvarnerska pasara: Priča o tradicionalnoj drvenoj barci
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Dubrovačka karaka: Povijest i inženjerstvo moćnog jedrenjaka
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Mali Div – prostraniji, urbaniji i svestraniji od glavnog konkurenta
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Pogled na drevnu gradinu u Driveniku
