Urednički osvrt – kolovoz 2026. Čovjek je oduvijek bio putnik, no ono što ga uistinu definira jest njegova neprekidna težnja da razumije prostore kroz koje prolazi i sile koje njima upravljaju. Kada promatramo naš zavičaj — od strmih, snježnih klanaca Gorskog kotara do suncem sprženih flišnih zaravni Vinodola — ne vidimo samo golu geografiju. Vidimo živa svjedočanstva vjekovne borbe, prilagodbe i suživota. U kolovozu vas je magazin V1 Travel Corner odveo na putovanje kroz vrijeme i prostor, istražujući kako su prirodni fenomeni i ljudska domišljatost oblikovali našu svakodnevicu.
Razumijevanje neba i zemlje
Našu ekspediciju započinjemo pogledom uvis, prema najdramatičnijem spektaklu atmosfere. Munje, te blještave fraktalne niti koje spajaju nebo i zemlju, stoljećima su u ljudima budile mješavinu svetog straha i divljenja.
Od vremena kada su grmljavinu pripisivali gnjevu Zeusa, Peruna ili plamenim kočijama Ilije Gromovnika, pa sve do sredine 18. stoljeća kada je znanost u kumulonimbusima prepoznala divovske generatore statičkog elektriciteta, čovjek je pokušavao ukrotiti strah znanjem. Fizika polarizacije naboja u olujnom oblaku danas nam je jasna, no iskonski miris ozona nakon ljetnog pljuska nad Vinodolom i dalje nosi istu, drevnu magiju privlačnosti.
➜ PROČITAJTE REPORTAŽU: Kako nastaju munje: Od gnjeva bogova do znanstvenih objašnjenja
Iz tog istog nemirnog neba spuštamo se u duboke vinodolske usjeke, gdje su naši preci naučili kako hirovitu i nestalnu narav vode pretvoriti u kruh svagdašnji. Priča o vinodolskim mlinovima nadrasta jednostavnu nostalgiju za prohujalim vremenima u stilu Lovrakove družine Pere Kvržice. Ona razotkriva fascinantan, autohtoni hidraulički inženjering.
Kada su vinodolski mlinari osmislili sustav jaza (bazena) i badnja kroz koji je voda pod visokim tlakom pokretala vertikalna drvena kola, a potom i složeni mehanički sustav palčanika i vretena za okretanje mlinskog kamena, stvorili su trijumf lokalnog znanja. Danas, dok te mlinice šute pod naletom električne energije i modernog doba, njihove zidine ostaju spomenik inženjerskom geniju malog čovjeka.
➜ PROČITAJTE REPORTAŽU: Tajne vodenica: Genijalni inženjering vinodolskih mlinara
[ KROĆENJE PRIRODNIH SILA ]
Atmosferski fenomeni (Munje)
│
▼
Lokalni hidraulički inženjering (Vodenice)
│
▼
Globalna industrijska revolucija (Parni stroj)
Trijumf stroja i cijena napretka
No, težnja za olakšavanjem ljudskog rada nije stala na lokalnim vodotocima. Šira povijesna panorama otkriva nam evoluciju tehnologije koja je, od drevnih egipatskih šadufa i neobičnih vertikalnih vjetrenjača u pustinjskom Sistanu, kulminirala izumom koji je zauvijek promijenio tok civilizacije — parnim strojem.
Usavršavanjem kondenzatora Jamesa Watta krajem 18. stoljeća, čime je potrošnja ugljena smanjena za 75%, industrija se konačno oslobodila ovisnosti o hirovima vjetra i riječnih tokova.
Strojevi su stigli u gradove, tvornice su neumorno pokrenute, a parobrodi i lokomotive smanjili su udaljenosti među kontinentima. Ipak, taj trijumf nad prirodom donio je i mračnu stranu. Fosilna goriva koja su pokrenula napredak danas nam dolaze na naplatu kroz ekološku krizu i klimatske promjene, tjerajući nas da spas ponovno tražimo u zelenoj energiji sunca i vjetra.
➜ PROČITAJTE REPORTAŽU: Povijesni inženjering: Kako su voda, vjetar i para pokretali ljudsku civilizaciju
Iz te velike globalne transformacije rodila se i potreba za savladavanjem najsurovijih terena, a simbol te nezaustavljive ljudske mobilnosti postao je kultni vojni terenac Jeep Willys MB iz 1941. godine. Dizajniran u svega nekoliko tjedana za potrebe ratišta, ovaj robusni automobil s pogonom na sva četiri kotača i legendarnim motorom “Go Devil” bio je toliko jednostavan da su ga vojnici na terenu mogli rastaviti i sastaviti u manje od sat vremena.
Lišen vrata radi brze evakuacije i sa sklopivim vjetrobranskim staklom, Willys je nadrastao svoju vojnu namjenu. Postao je izravni predak modernih SUV vozila i trajni simbol overlandera, putnika i istraživača koji traže potpunu slobodu kretanja kroz neprohodna prostranstva.
➜ PROČITAJTE REPORTAŽU: Jeep Willys MB: Nevjerojatna priča o legendi koja je promijenila povijest
Povratak planini i slobodnom duhu
Ta ista želja za kretanjem i slobodom vodila je generacije Riječana prema njihovom vlastitom snježnom utočištu — Platku. U vremenima kada je Platak bio radnički “Kitzbühel”, njegova infrastruktura nije građena radi menadžerskih bonusa, već samodoprinosima radnika iz privrednih giganata poput brodogradilišta “3. maj”. Pamte se vremena kada su Autotrolejevi autobusi jedva savladavali serpentine Lujzijane i čuveno “motanje na Kamenjaku”, a skijaši na dnu Pribeniša i Tešnja čekali da im radnici metalnim kliještima ručno “cvikaju” papirnate karte.
Platak je, zahvaljujući svom jedinstvenom mikroklimatskom džepu, nudio i danas nudio nevjerojatan luksuz: skijanje na više od 1100 metara nadmorske visine uz otvoren pogled na plavetnilo Kvarnera, otoke i Istru. Iako su danas robusnu mehaniku s betonskim utezima zamijenili digitalni čitači i moderne četverosjedežnice, duh tog zajedništva i ljubavi prema planini ostao je netaknut.
➜ PROČITAJTE REPORTAŽU: Kad je Platak bio naš Kitzbühel
[ EVOLUCIJA MOBILNOSTI I ISTRAŽIVANJA ]
Jeep Willys MB (1941.) Radnički Platak (60-e/70-e)
─────────────────────────── ─────────────────────────────
• Terenska sloboda kretanja • Radnički samodoprinosi
• Motor "Go Devil" • "Motanje na Kamenjaku"
• Temelj modernih SUV-ova • Pogled na more sa snijega
Na koncu, dok istražujemo te velike povijesne i tehnološke mijene, priroda nas uvijek iznova podsjeća da se njezina prava bit ne da potpuno ukrotiti. Najljepši dokaz tome je autohtoni, ponosni i nepokolebljivi karakter našeg planinskog psa, utjelovljen u pričama o tornjakici Cher.
Kao istinski planinski pas, Cher nije tražila gazdu nego ravnopravnog partnera, a njezina sklonost da tijekom šetnji rimskim cestama Vinodola samostalno “skrene s rute” — ignorirajući sva panična dozivanja zbog tople susjedove juhe — podsjeća nas na važnost slobode. Život u skladu s prirodom i njezinim bićima nije stalna kontrola, već neprekidno pregovaranje, učenje i, iznad svega, avantura.
➜ PROČITAJTE REPORTAŽU: Karakter tornjaka: Kako se Cher prodala za juhu
Zato vas pozivamo da u miru prelistate ove stranice. Dopustite da vas priče o munjama, starim mlinovima, parnim strojevima, neustrašivim vozilima i planinskim stazama nadahnu da s dubljim razumijevanjem i poštovanjem promatrate svijet oko sebe. Avantura istraživanja tek počinje.
Foto: Goran Zaborac
Pogledaj i ovo
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Krijesnice u Hrvatskoj: Kako svijetle i zašto nestaju iz vrtova?
Nacrtan u pijesku, izrađen od aluminija i danas je jedan od najpoželjnijih terenaca
Kvarnerska pasara: Priča o tradicionalnoj drvenoj barci
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Dubrovačka karaka: Povijest i inženjerstvo moćnog jedrenjaka
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Mali Div – prostraniji, urbaniji i svestraniji od glavnog konkurenta
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Pogled na drevnu gradinu u Driveniku
