V1 Travel corner


Magazin za razumijevanje prirode, baštine i povijesnog inženjeringa

Suha Ričina: Zašto je korito suho i u listopadu?
Korito Suhe Ričine u Vinodolu ostalo je suho do listopada. Otkrijte uzroke dramatičnog hidrološkog deficita i što presušeni rezervoari znače za našu budućnost.

Vinodol je bogat izvorima i vodotocima koji su, doduše, nedovoljno izdašni za formiranje većih rijeka, ali su u ne tako davnoj prošlosti omogućili i olakšali život ovdašnjem stanovništvu. Među njima se ističe Suha Ričina (ili samo Ričina), koja izvire ponad zaselaka Jargovo i Kosavin te svojim tokom dijeli Vinodolsku dolinu na dva dijela. U gornjem toku, prepoznatljivom po slapovima i ostacima nekadašnjih mlinova, svjedocima povijesnog inženjeringa i suživota čovjeka i vode, nadsvođuju je dva kamena mosta, remek-djela tradicionalne kamene arhitekture. Nakon spuštanja na razinu Solina, Ričina teče mirno sve do ušća u Novom Vinodolskom.

Presedan koji ne pamte ni najstariji stanovnici

Ono što je ove godine toliko različito od uobičajenog i što ne “pamte niti najstariji stanovnici Vinodola” jest činjenica da je korito Ričine ostalo suho sve do prvih dana listopada. Inače, rijeka bi presušila tijekom ljetnih mjeseci, obično krajem srpnja ili čak u kolovozu, a već u rujnu njezine bi vode počele šumiti donoseći raslinju toliko potrebnu vlagu i olakšanje.

Detalje o tome kako su graditelji pomoću okomitih kola i jazova iskoristili ovu rječicu za pokretanje mlinova potraži u priči koja otkriva genijalni povijesni inženjering vinodolskih vodenica na našem portalu.

Listopad je, inače, uvod u najkišovitiji dio godine, razdoblje u kojem Bribir bilježi svoj oborinski vrhunac, dok je nekakav prosjek preko 1500 mm padalina godišnje.

Međutim, ove godine korito je prošarano tek ponekom ustajalom lokvicom iznad koje se skupljaju mušice, komarci i drugi kukci.

Što se događa?

Pogled u zaleđe: Dramatičan deficit u regiji koja inače obiluje kišom

Odgovor na ovo pitanje ne treba tražiti samo u Bribiru, već visoko u našem šumovitom zaleđu jer se baš iz tih područja pune izvori u Vinodolu. Pouzdani podaci s mjernih postaja otkrivaju dramatičan deficit oborina u regiji koja inače obiluje kišom.

Mjerenje u Begovom Razdolju, doduše neslužbeno, ali izvedeno na profesionalnoj opremi i s profesionalnom preciznošću pokazuje da je u rujnu pala tek trećina od uobičajene količine kiše. Na godišnjoj razini količina je čak dva i pol puta manja od višegodišnjeg prosjeka.

Šume koje su požutile od žeđi, a ne zbog dolaska jeseni

Ovaj ekstremni hidrološki deficit vidljiv je već neko vrijeme u šumama, ne samo u Vinodolu. Svatko tko je ovih dana prošetao prirodom ili pogledao prema brdima primijetio je da je lišće ove godine iznimno brzo, gotovo “preko noći”, požutjelo i posmeđilo.

Nije riječ o uobičajenom, laganom dolasku jeseni, već o obrambenom mehanizmu kojima se stabla brane od toplinskog stresa i ekstremne suše. Zbog toga su stabla prerano odbacila i isušila lišće kako bi sačuvala ono malo vlage u korijenu. Šume su požutile od vrućine i žeđi, a ne zbog dolaska jeseni.

Površinski simptomi i skrivena opasnost u krškom podzemlju

Međutim, presušeno korito Suhe Ričine i sprženo lišće samo su površinski simptomi onoga što se događa duboko u utrobi zemlje. Prava opasnost leži dublje. Ona se ogleda u tome što su podzemne vode dovedene do kritičnih granica. Kako bismo shvatili razmjer ove opasnosti, moramo zaviriti u priču o skrivenim hidrološkim labirintima u krškom podzemlju koja otkriva kako se pune izvori.

Ono što mnogi zaboravljaju jest činjenica da se voda ne može proizvesti. Ako presuše ovi nevidljivi podzemni rezervoari, ne prijeti nam samo redukcija, već opća žeđ. U vremenima kada turistički pritisak i potrošnja vode stalno rastu, prizor suhe Ričine u listopadu više nije samo ekološka crtica ili lokalna zanimljivost. To je jasan i glasan alarm koji nas upozorava da trošimo zalihe vode brže nego što ih priroda stiže obnoviti.

🐾 Pustolovine s dlakavim suputnikom

Dok budete čitali ove priče, u nekima od njih sigurno ćete prepoznati i njuškicu naše vjerne tornjakice Cher, koja je prehodala svaki pedalj ovih staza! Njezine najbolje avanture i mudrosti saželi smo u hit knjizi “To nije pas, to je Cher!”, čijom kupnjom izravno podržavate rad našeg portala.

🛒 Kupnjom knjige izravno pomažete da ovaj portal ostane živ i besplatan za sve čitatelje. Naručite svoj primjerak s posvetom ovdje To nije pas, to je Cher!.

Ako ti je ova priča bila zanimljiva, prijavi se na naš besplatni tjedni newsletter!

Foto: Goran Zaborac

Pogledaj i ovo

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!


Moglo bi te zanimati

Kroz Golubinjak – galerija fotografija
Foto priča Gorski kotar Planine Priroda

Kroz Golubinjak – galerija fotografija

Na površini od 50-ak hektara isprepliću se stoljetna stabla jele i smreke, prošarane bukvom i okomitim stijenama i liticama, strmi…
Više
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Gorski kotar Planine Priroda Priroda i Baština

“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak

Uređena staza, označena putokazima, penje se prema ulazu u Ledenu spilju. Odmah od ulaza, tlo se dosta strmo spušta, te…
Više
T1 – znak mira na četiri kotača
Legendarni automobili Retro

T1 – znak mira na četiri kotača

Smatra se jednim od prvih aerodinamičnih kombija, a ime Bulli (kombinacija riječi za autobus i kamion) postalo je njegov neslužbeni…
Više
Crkva sv. Duha iznad Baške bila je središte istoimene bratovštine
Baština Foto priča Kvarner V1 Takeoff: U dvije minute

Crkva sv. Duha iznad Baške bila je središte istoimene bratovštine

Ostaci crkve sv. Duha govore da je to bila građevina duga 9 metara, široka 5,20 metara. Imala je apsidu široku…
Više
Biljka čije ime obećava zdravlje
Dalmacija Kvarner Priroda V1 Takeoff: U dvije minute Vinodol

Biljka čije ime obećava zdravlje

Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje.
Više
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Baština Gorski kotar Priroda Priroda i Baština

Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica

Japlenški vrh u svome imenu čuva uspomenu na vrijeme kad su se zidovi krečili vapnom ili japnom kako se kaže…
Više
“Tisuću Malih Briga”
Legendarni automobili Retro

“Tisuću Malih Briga”

Iako su inicijali "MB" označavali grad Mlada Boleslav, narod mu je zbog čestih kvarova rane serije dao nadimak "Tisuću malih…
Više
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Baština Dalmacija Kvarner V1 Takeoff: U dvije minute

Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske

Izgrađen je 1968. kao prvi most u Jugoslaviji koji je povezao jedan otok s kopnom. Prije njega, postojao je most…
Više
Anića kuk – mitska stijena hrvatskog alpinizma
Dalmacija Foto priča Planine Priroda

Anića kuk – mitska stijena hrvatskog alpinizma

Prvi slobodni uspon u stijeni Anića kuk na "Brid klina" izveli su slovenski penjači Srečo Rehberger i Tadej Slabe tek…
Više
“Ja sam Dalmacija” – rečenica koja je obilježila jednu karijeru, jedan grad i jednu epohu
Dalmacija V1 Takeoff: U dvije minute

“Ja sam Dalmacija” – rečenica koja je obilježila jednu karijeru, jedan grad i jednu epohu

Rečenica "Ja sam Dalmacija" posljednja je koju je izrekla na sceni koja joj je obilježila život i kojoj je dala…
Više
1 … 5 6 7 8 9 … 14


Naša izdanja: knjige

Naslovnica knjige To nije pas, to je Cher!
Više

Naša izdanja: eknjige

1745944369
Više
Put u planine
Više
1745857638
Kupi