V1 Travel corner


Magazin za razumijevanje prirode, baštine i povijesnog inženjeringa

Suha Ričina: Zašto je korito suho i u listopadu?
Korito Suhe Ričine u Vinodolu ostalo je suho do listopada. Otkrijte uzroke dramatičnog hidrološkog deficita i što presušeni rezervoari znače za našu budućnost.

Vinodol je bogat izvorima i vodotocima koji su, doduše, nedovoljno izdašni za formiranje većih rijeka, ali su u ne tako davnoj prošlosti omogućili i olakšali život ovdašnjem stanovništvu. Među njima se ističe Suha Ričina (ili samo Ričina), koja izvire ponad zaselaka Jargovo i Kosavin te svojim tokom dijeli Vinodolsku dolinu na dva dijela. U gornjem toku, prepoznatljivom po slapovima i ostacima nekadašnjih mlinova, svjedocima povijesnog inženjeringa i suživota čovjeka i vode, nadsvođuju je dva kamena mosta, remek-djela tradicionalne kamene arhitekture. Nakon spuštanja na razinu Solina, Ričina teče mirno sve do ušća u Novom Vinodolskom.

Presedan koji ne pamte ni najstariji stanovnici

Ono što je ove godine toliko različito od uobičajenog i što ne “pamte niti najstariji stanovnici Vinodola” jest činjenica da je korito Ričine ostalo suho sve do prvih dana listopada. Inače, rijeka bi presušila tijekom ljetnih mjeseci, obično krajem srpnja ili čak u kolovozu, a već u rujnu njezine bi vode počele šumiti donoseći raslinju toliko potrebnu vlagu i olakšanje.

Detalje o tome kako su graditelji pomoću okomitih kola i jazova iskoristili ovu rječicu za pokretanje mlinova potraži u priči koja otkriva genijalni povijesni inženjering vinodolskih vodenica na našem portalu.

Listopad je, inače, uvod u najkišovitiji dio godine, razdoblje u kojem Bribir bilježi svoj oborinski vrhunac, dok je nekakav prosjek preko 1500 mm padalina godišnje.

Međutim, ove godine korito je prošarano tek ponekom ustajalom lokvicom iznad koje se skupljaju mušice, komarci i drugi kukci.

Što se događa?

Pogled u zaleđe: Dramatičan deficit u regiji koja inače obiluje kišom

Odgovor na ovo pitanje ne treba tražiti samo u Bribiru, već visoko u našem šumovitom zaleđu jer se baš iz tih područja pune izvori u Vinodolu. Pouzdani podaci s mjernih postaja otkrivaju dramatičan deficit oborina u regiji koja inače obiluje kišom.

Mjerenje u Begovom Razdolju, doduše neslužbeno, ali izvedeno na profesionalnoj opremi i s profesionalnom preciznošću pokazuje da je u rujnu pala tek trećina od uobičajene količine kiše. Na godišnjoj razini količina je čak dva i pol puta manja od višegodišnjeg prosjeka.

Šume koje su požutile od žeđi, a ne zbog dolaska jeseni

Ovaj ekstremni hidrološki deficit vidljiv je već neko vrijeme u šumama, ne samo u Vinodolu. Svatko tko je ovih dana prošetao prirodom ili pogledao prema brdima primijetio je da je lišće ove godine iznimno brzo, gotovo “preko noći”, požutjelo i posmeđilo.

Nije riječ o uobičajenom, laganom dolasku jeseni, već o obrambenom mehanizmu kojima se stabla brane od toplinskog stresa i ekstremne suše. Zbog toga su stabla prerano odbacila i isušila lišće kako bi sačuvala ono malo vlage u korijenu. Šume su požutile od vrućine i žeđi, a ne zbog dolaska jeseni.

Površinski simptomi i skrivena opasnost u krškom podzemlju

Međutim, presušeno korito Suhe Ričine i sprženo lišće samo su površinski simptomi onoga što se događa duboko u utrobi zemlje. Prava opasnost leži dublje. Ona se ogleda u tome što su podzemne vode dovedene do kritičnih granica. Kako bismo shvatili razmjer ove opasnosti, moramo zaviriti u priču o skrivenim hidrološkim labirintima u krškom podzemlju koja otkriva kako se pune izvori.

Ono što mnogi zaboravljaju jest činjenica da se voda ne može proizvesti. Ako presuše ovi nevidljivi podzemni rezervoari, ne prijeti nam samo redukcija, već opća žeđ. U vremenima kada turistički pritisak i potrošnja vode stalno rastu, prizor suhe Ričine u listopadu više nije samo ekološka crtica ili lokalna zanimljivost. To je jasan i glasan alarm koji nas upozorava da trošimo zalihe vode brže nego što ih priroda stiže obnoviti.

🐾 Pustolovine s dlakavim suputnikom

Dok budete čitali ove priče, u nekima od njih sigurno ćete prepoznati i njuškicu naše vjerne tornjakice Cher, koja je prehodala svaki pedalj ovih staza! Njezine najbolje avanture i mudrosti saželi smo u hit knjizi “To nije pas, to je Cher!”, čijom kupnjom izravno podržavate rad našeg portala.

🛒 Kupnjom knjige izravno pomažete da ovaj portal ostane živ i besplatan za sve čitatelje. Naručite svoj primjerak s posvetom ovdje To nije pas, to je Cher!.

Ako ti je ova priča bila zanimljiva, prijavi se na naš besplatni tjedni newsletter!

Foto: Goran Zaborac

Pogledaj i ovo

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!


Moglo bi te zanimati

Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom
Dalmacija Priroda V1 Takeoff: U dvije minute

Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom

Muzej je otvoren 1924., ali je zgrada u kojoj je bio smješten bila premalena, zbog velike količine građe koju je…
Više
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Povijesni inženjering V1 Takeoff: U dvije minute

Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili

Dakako, danas znamo da je to bio najgori ikada zabilježeni incident koji je uključivao nuklearnu elektranu. Općenito, ovo je bila…
Više
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Legendarni automobili Retro

Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”

Rani modeli bili su prepoznatljivi po vratima koja su se otvarala "unazad" (prema vjetru), što je olakšavalo ulazak, ali je…
Više
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Baština Kvarner Povijesni inženjering Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio

Procijenjeno je da za izgradnju fregata potrebno 500 hrastovih trupaca. Za svaki slučaj, odlučeno je da ih se u brodogradilište…
Više
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Baština Kvarner Povijesni inženjering Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina

Dok s vidikovca uz Frankopansku tvrđavu u Kraljevici gledamo ograđeni dio mora i obale na kojoj malo brodogradilište ima koncesiju,…
Više
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Baština Kvarner Povijesni inženjering Rijeka V1 Takeoff: U dvije minute

Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana

U novinama s početka 1970.-ih može se naći oglas za let do New Yorka. Iako to nije bila stalna linija,…
Više
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
Baština Povijesni inženjering V1 Takeoff: U dvije minute

Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?

Ideju određivanja zemljopisne dužine pomoću razlike u lokalnom i vremenu na meridijanu iznio je još u 16. stoljeću nizozemski matematičar…
Više
Letjeli smo iz Dubrovnika na Krk. Pogled iz aviona je spektakularan
Dalmacija Dubrovnik Foto priča Kvarner Priroda

Letjeli smo iz Dubrovnika na Krk. Pogled iz aviona je spektakularan

Gradovi, gradići, mostovi i ceste, sve do novog čuda tehnike i gradnje – Pelješkog mosta koji najavljuje biser, po mnogočemu…
Više
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
V1 Takeoff: U dvije minute

Što znači V1 – u nazivu našeg portala?

Kad brzina dosegne određenu, unaprijed izračunatu vrijednost, pilot koji ne leti – Pilot Non Flying (PNF) izgovara: "V1". To je…
Više
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
Baština Kvarner Rijeka V1 Takeoff: U dvije minute

Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?

Nesretna okolnost bila je ta da brod nije udario pramcem u santu leda, već mu je ona ostrugala bok. Pritom…
Više
1 … 6 7 8 9 10 … 14


Naša izdanja: knjige

Naslovnica knjige To nije pas, to je Cher!
Više

Naša izdanja: eknjige

1745944369
Više
Put u planine
Više
1745857638
Kupi