Foto: Goran Zaborac
Vežite se, polijećemo…
…otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva…
Tko god da se tijekom prvih dana svibnja zaputio u šetnju izvan asfaltiranih cesta, pa možda zašao na kakav kamenjar ili krš, pazeći pritom na zmije, morao je u zraku osjetiti slatkasto opor, jak miris kadulje. Upravo je početak svibnja u primorskim krajevima doba cvatnje ove ljekovite biljke. Staze i putevi, krševiti obronci tada se okite plavo-ljubičastim cvjetovima oko kojih se skupljaju pčele i drugi kukci objavljujući tako početak proljeća.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis znači upravo to: zdravlje. Biljka neuglednih pepeljasto zelenih, dlakavih listova izrazito ugodnog mirisa smatrana je čudesno ljekovitom od najdrevnijih vremena. U Egiptu su je koristili kao balzam ili kao macerat za njegu kože: Stari Rimljani smatrali su je svetom biljkom, a jedna arapska poslovica kaže: “zašto da umre čovjek kome kadulja raste u vrtu?”.
Prije izuma modernih hladnjaka, listovi kadulje koristili su se za očuvanje mesa jer njezina eterična ulja prirodno sprječavaju kvarenje i razvoj bakterija. Također, kadulja je bila glavno sredstvo za dezinfekciju prostora tijekom epidemija kuge.
Cvjetovi su dvousni. To znači da cvijet ima dvije usne. Gornja je zakrivljenija i uža, a donja je šira i služi kao sletište za pčele i bumbare. Upravo je med kadulje prepoznat kao jedan od najkvalitetnijih na svijetu. Zbog visoke koncentracije ljekovitih, eteričnih ulja koristan je za ublažavanje respiratornih tegoba. Pčelari ih također
Poput listova i cvjetovi su puni nektara, te imaju slatkast okus s karakterističnom aromom kadulje. Stoga su nezaobilazan začin u mediteranskoj kuhinji.
Pogledaj i ovo
Mirta Mataija










