Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj

Tekst: Mirta Mataija

Fotografije: Goran Zaborac

"K'o mulci bismo išli, nas pet šest, bismo se skupili i išli bi' po kućama. Ali ne ovako, da bi'mo cijeli Bakar obišli, nego u par kuća gdje smo poznavali ukućane."

Priča nam to Franjo V. koji se kao jedini pjevač i ove godine pridružio skupini pjevačica, članica ženskog zbora Sklad iz Bakra i nastavlja:

"Obično smo imali i harmonikaša. Uvijek bi netko nešto dao. Netko dar, netko novce. Druge dijelove Bakra bi obišli drugi pjevači."

Franjo V. zapravo opisuje stari običaj "pejmanja" ili "bakarskog pejmanja".

Domaćini fotografiraju čestitare

Radi se o pradavnom običaju koji je postojao u mnogim primorskim mjestima od Kvarnera do Dubrovnika i Konavala, ali i u drugim krajevima Hrvatske. Običaj je to koji se u raznim inačicama održavao u vrijeme oko Božića i Nove godine. Posebnost Bakra je u tome da se tradicionalno kuće obilaze na dan nakon Božića, odnosno na blagdan Svetog Stjepana Prvomučenika. U većini krajeva ovaj se običaj naziva kolendom, kolendrom ili kolendvom. U Bakru, prema prvom stihu pjesme koju pjevači - čestitari izvode, naziva se pejmanjem.

Kolenda kao pretkršćanski običaj

Odakle potječe običaj kolende i kako je dobio taj neobičan naziv?

Bakarsko pejmanje - bakarska inačica kolende

Prema jednom izvoru riječ kolenda potječe od latinskog glagola caleo što znači čestitanje¹. Prema drugom, izvodi se također iz latinske riječi calendae, odnosno kalende². Kalendae je u rimskom kalendaru označavao prvi dan u mjesecu kada se se plaćali onodobni porezi. Sama riječ osim pjevanja može označavati i dar koji se poklanja na "prvi dan godišta", dakle na Novu godinu.

Običaj obilaženja kuća i čestitanja u vrijeme oko Nove godine postoji u slavenskim zemljama od davnina, a korijene mu treba tražiti u pretkršćanskom razdoblju.

"Izvori su kolednih običaja pretkršćanski — riječ je o najstarijem sloju narodne kulture koji je kristijaniziran i koji se uspio održati prilagođavanjem, mijenama u povijesnom procesu.³"

Najstariji zapisi o kolendi potječu iz Bugarske i to već iz 9. stoljeća. Za razliku od našeg doba, kad se običaj nastoji sačuvati, u Bugarskoj se on smatrao ostatkom poganskih tradicija, te je bio zabranjen. Ista je stvar u Rusiji gdje postoje zapisi iz 11. stoljeća u kojima se koleda, također smatra poganskim običajem. Ovo ne treba čuditi jer neki smatraju da se i sam Božić naslanja na stariju tradiciju slavljenja zimskog solsticija, vremena kad je noć najduža, a dan najkraći. Nakon solsticija, dan postaje duži, a noć se skraćuje. Božić, tako, kao blagdan Isusovog rođenja, predstavlja simboličku pobjedu dobra, odnosno svjetla, nad zlom, odnosno tamom. U tom smislu, kolendu treba promatrati kao Božićno-Novogodišnji običaj.

U Hrvatskoj je najpoznatija kolenda iz dubrovačkog kraja. To nije slučajnost jer se prvi puta i spominje kao običaj u Dubrovačkoj Republici već krajem 13. stoljeća, točnije 1272. godine, nekoliko godina prije nastanka Vinodolskog zakonika (1288.). Tom su prilikom koledari u Knežev dvor uz prigodne pjesme, unosili drvo badnjak, te bi ga polagali na vatru. Na taj su način knezu čestitali Božić, a on bi ih za to nagradio.

Iz kojeg stoljeća potječe Bakarsko pejmanje, nije mi poznato. Sigurno je jedino da je starije od sjećanja najstarijih Bakrana.

Obilazak kuća stvara zajednicu

Ispred Gradske vijećnice - posložene po glasovima, predvođene maestrom Nadom Matošević

Tradiciju su prihvatile članice ženskog zbora Sklad. Riječ je o zboru koji je prešao granice amaterizma, te sa svojih 40-ak nastupa ove godine, a radi se redom o vrhunskim glazbenim događajima, i te kako pronio ime Bakra širom Hrvatske i inozemstva.

Predvođene maestrom Nadom Matošević, točno u dva sata popodne od bakarskog kaštela krenule su u obilazak kuća. Pozdravit će domaćice i domaćine u 60-ak bakarskih domaćinstava. Ispred svake kuće zapjevat će pjesmu:

Pejmo, pejmo, pesan pejmo
od Stipana mučenika.
Stipan padne na kolena
i pogleda na nebesa.
Nebesa se otvoriše,
anđeli se pomoliše.
Ako nan vi ča ne daste,
uzet ćemo gospodara.
Gospodara, svitlu krunu,
svitlu krunu vašeg stana.

Pjesmu će završiti riječima:

Faljen Bog i Marija

Pejma se i na Primorju - bakarskoj rivi

Ove godine, na poziv predsjednice Kulturno umjetničke udruge Sklad Bakar, u sklopu koje djeluje i ženski zbor Sklad, Dunje Vladislović pejmanju se pridružujemo Goran i ja. Ne kao pjevači, već kao snimatelji.

Da sve bude savršeno pobrinut će se maestra koja će pjevačice i Franju poredati po glasovima, te dati intonaciju i znak za početak. Tako je to kad čestitati dolaze najbolji.

U mnogim su se kućama pjesmi pridružili i domaćini. Osim toga čestitare su ponudili kolačima i pićem. Osjećaju, kažu da na taj način zajednica ostaje povezana kao što je bila u "neka bolja vremena" i da unatoč brzini kojom danas život juri, ipak nisu zaboravljeni. Naročito emotivno će pjevače dočekati domaćice koje su i same nekada ranije sudjelovale u običaju Bakarskog pejmanja, a sada zbog godina više to ne mogu. U tradiciji vide dio sebe, a u njezinom nastavku obećanje da će i njihov doprinos zajednici ostati zapisan u vremenima koje dolaze.

Na rastanku, čestitari će zahvaliti domaćinima. A kako drugačije nego pjesmom?

Užitak za prolaznike i domaćine

Zahvalimo na ten daru,
naš presvitli gospodaru.
Bog napunil vaše brenti
suha zlata i palenti

I još jednom dodati:

Faljen Bog i Marija.

Postani pretplatnik i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Mirta Mataija

Mirta Mataija rođena je u Rijeci gdje je završila osnovnu i srednju školu, te diplomirala matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu. Zvanje magistrice prirodnih znanosti iz polja matematika stekla je na Matematičkom odjelu PMF-a u Zagrebu. Bavi se snimanjem dokumentarnih filmova i književnošću. Knjige: Ljeto u Jargovu – u pripremi (dobivena potpora na natječaju Ministarstva kulture i medija za 2024.); To nije pas, to je Cher!; Grad (dobivena potpora na Natječaju za poticanje književnog stvaralaštva Grada Rijeke za 2021; Put u planine (Gorančica Novog lista za prozu za 2021.); Težnja za slobodom (pobjednički rukopis natječaja UnderGrad, Gorančica Novog lista za prozu za 2019.)

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!

Pretplati se na naš YouTube kanal.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kolenda ↩︎
Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda Miroslav Krleža sv. 3, Zagreb, 1967. ↩︎
Ivan Lozica, Došli smo Vam kolendati, Nar. umjet. 36/2, 1999, str. 67-83, https://hrcak.srce.hr/file/53321 ↩︎

Kolenda kao pretkršćanski običaj

Obilazak kuća stvara zajednicu

Još iz iste kategorije

Pogledaj i ove objave

Naša izdanja: knjige

Naša izdanja: eknjige

Odgovori Otkaži odgovor

Kontakt

Linkovi

Naša produkcija

Pratite nas