Tekst: Mirta Mataija
Fotografije: Goran Zaborac
"K'o mulci bismo išli, nas pet šest, bismo se skupili i išli bi' po kućama. Ali ne ovako, da bi'mo cijeli Bakar obišli, nego u par kuća gdje smo poznavali ukućane."
Priča nam to Franjo V. koji se kao jedini pjevač i ove godine pridružio skupini pjevačica, članica ženskog zbora Sklad iz Bakra i nastavlja:
"Obično smo imali i harmonikaša. Uvijek bi netko nešto dao. Netko dar, netko novce. Druge dijelove Bakra bi obišli drugi pjevači."
Franjo V. zapravo opisuje stari običaj "pejmanja" ili "bakarskog pejmanja".
Domaćini fotografiraju čestitare
Radi se o pradavnom običaju koji je postojao u mnogim primorskim mjestima od Kvarnera do Dubrovnika i Konavala, ali i u drugim krajevima Hrvatske. Običaj je to koji se u raznim inačicama održavao u vrijeme oko Božića i Nove godine. Posebnost Bakra je u tome da se tradicionalno kuće obilaze na dan nakon Božića, odnosno na blagdan Svetog Stjepana Prvomučenika. U većini krajeva ovaj se običaj naziva kolendom, kolendrom ili kolendvom. U Bakru, prema prvom stihu pjesme koju pjevači - čestitari izvode, naziva se pejmanjem.
Kolenda kao pretkršćanski običaj
Odakle potječe običaj kolende i kako je dobio taj neobičan naziv?
Bakarsko pejmanje - bakarska inačica kolende
Prema jednom izvoru riječ kolenda potječe od latinskog glagola caleo što znači čestitanje1. Prema drugom, izvodi se također iz latinske riječi calendae, odnosno kalende2. Kalendae je u rimskom kalendaru označavao prvi dan u mjesecu kada se se plaćali onodobni porezi. Sama riječ osim pjevanja može označavati i dar koji se poklanja na "prvi dan godišta", dakle na Novu godinu.
Običaj obilaženja kuća i čestitanja u vrijeme oko Nove godine postoji u slavenskim zemljama od davnina, a korijene mu treba tražiti u pretkršćanskom razdoblju.
"Izvori su kolednih običaja pretkršćanski — riječ je o najstarijem sloju narodne kulture koji je kristijaniziran i koji se uspio održati prilagođavanjem, mijenama u povijesnom procesu.3"
Najstariji zapisi o kolendi potječu iz Bugarske i to već iz 9. stoljeća. Za razliku od našeg doba, kad se običaj nastoji sačuvati, u Bugarskoj se on smatrao ostatkom poganskih tradicija, te je bio zabranjen. Ista je stvar u Rusiji gdje postoje zapisi iz 11. stoljeća u kojima se koleda, također smatra poganskim običajem. Ovo ne treba čuditi jer neki smatraju da se i sam Božić naslanja na stariju tradiciju slavljenja zimskog solsticija, vremena kad je noć najduža, a dan najkraći. Nakon solsticija, dan postaje duži, a noć se skraćuje. Božić, tako, kao blagdan Isusovog rođenja, predstavlja simboličku pobjedu dobra, odnosno svjetla, nad zlom, odnosno tamom. U tom smislu, kolendu treba promatrati kao Božićno-Novogodišnji običaj.
U Hrvatskoj je najpoznatija kolenda iz dubrovačkog kraja. To nije slučajnost jer se prvi puta i spominje kao običaj u Dubrovačkoj Republici već krajem 13. stoljeća, točnije 1272. godine, nekoliko godina prije nastanka Vinodolskog zakonika (1288.). Tom su prilikom koledari u Knežev dvor uz prigodne pjesme, unosili drvo badnjak, te bi ga polagali na vatru. Na taj su način knezu čestitali Božić, a on bi ih za to nagradio.
Iz kojeg stoljeća potječe Bakarsko pejmanje, nije mi poznato. Sigurno je jedino da je starije od sjećanja najstarijih Bakrana.
Obilazak kuća stvara zajednicu
Ispred Gradske vijećnice - posložene po glasovima, predvođene maestrom Nadom Matošević
Tradiciju su prihvatile članice ženskog zbora Sklad. Riječ je o zboru koji je prešao granice amaterizma, te sa svojih 40-ak nastupa ove godine, a radi se redom o vrhunskim glazbenim događajima, i te kako pronio ime Bakra širom Hrvatske i inozemstva.
Predvođene maestrom Nadom Matošević, točno u dva sata popodne od bakarskog kaštela krenule su u obilazak kuća. Pozdravit će domaćice i domaćine u 60-ak bakarskih domaćinstava. Ispred svake kuće zapjevat će pjesmu:
Pejmo, pejmo, pesan pejmo
od Stipana mučenika.
Stipan padne na kolena
i pogleda na nebesa.
Nebesa se otvoriše,
anđeli se pomoliše.
Ako nan vi ča ne daste,
uzet ćemo gospodara.
Gospodara, svitlu krunu,
svitlu krunu vašeg stana.
Pjesmu će završiti riječima:
Faljen Bog i Marija
Pejma se i na Primorju - bakarskoj rivi
Ove godine, na poziv predsjednice Kulturno umjetničke udruge Sklad Bakar, u sklopu koje djeluje i ženski zbor Sklad, Dunje Vladislović pejmanju se pridružujemo Goran i ja. Ne kao pjevači, već kao snimatelji.
Da sve bude savršeno pobrinut će se maestra koja će pjevačice i Franju poredati po glasovima, te dati intonaciju i znak za početak. Tako je to kad čestitati dolaze najbolji.
U mnogim su se kućama pjesmi pridružili i domaćini. Osim toga čestitare su ponudili kolačima i pićem. Osjećaju, kažu da na taj način zajednica ostaje povezana kao što je bila u "neka bolja vremena" i da unatoč brzini kojom danas život juri, ipak nisu zaboravljeni. Naročito emotivno će pjevače dočekati domaćice koje su i same nekada ranije sudjelovale u običaju Bakarskog pejmanja, a sada zbog godina više to ne mogu. U tradiciji vide dio sebe, a u njezinom nastavku obećanje da će i njihov doprinos zajednici ostati zapisan u vremenima koje dolaze.
Na rastanku, čestitari će zahvaliti domaćinima. A kako drugačije nego pjesmom?
Užitak za prolaznike i domaćine
Zahvalimo na ten daru,
naš presvitli gospodaru.
Bog napunil vaše brenti
suha zlata i palenti
I još jednom dodati:
Faljen Bog i Marija.
Postani pretplatnik i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Pretplati se na naš YouTube kanal.
- https://hr.wikipedia.org/wiki/Kolenda ↩︎
- Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda Miroslav Krleža sv. 3, Zagreb, 1967. ↩︎
- Ivan Lozica, Došli smo Vam kolendati, Nar. umjet. 36/2, 1999, str. 67-83, https://hrcak.srce.hr/file/53321 ↩︎
Još iz iste kategorije
Snježnik: Uspon preko Grebena i tužna priča o najljepšem domu
Povijesni inženjering: Kako su voda, vjetar i para pokretali ljudsku civilizaciju
Kako nastaju munje: Od gnjeva bogova do znanstvenih objašnjenja
Tajne vodenica: Genijalni inženjering vinodolskih mlinara
Fliš: Tko uništava vinodolske ceste?
Jazavac (Meles meles): Arhitekt divljine koji stoljećima gradi obiteljske utvrde
Agava: Botanički nomad s meksičkim genima
Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest
Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
