Nakon što smo u prethodnim nastavcima vidjeli kako su norveški mornari zapalili iskru i kako su u Mrkoplju i Sungeru izgrađene skakaonice, te kako je na Hansenovoj skakaonici u Skradu Josip Šporer Pepi postavio rekord, stižemo u samo srce goranske zimske priče – u Delnice. Na ovom su se prostoru skijaški skokovi transformirali iz lokalnog hobija u vrhunski inženjering i spektakl svjetske klase.
Ovo je priča o dramatičnom skoku na Vučniku koji je završio puknućem konstrukcije, te o neprežaljenom Japlenškom vrhu: remek-djelu s kojeg se letjelo ravno među stative nogometnog igrališta.
Delnički Vučnik: Kako je za dlaku izbjegnuta katastrofa
Dok su Mrkopalj i Skrad gradili svoje skaonice uz pomoć inženjera iz Ljubljane i Norveške, u Delnicama, administrativnom i društvenom srcu Gorskog kotara, sportski su entuzijasti shvatili da ne smiju zaostajati. Delnice su morale imati svoja krila, svoju skakaonicu i svoje letače. Kao lokacija za gradnju prve delničke skakaonice odabran je Vučnik.
Između 1932. i 1935. godine, pod vodstvom češkog inženjera i sportskog djelatnika Maksa Jelineka, na obroncima Vučnika izgrađena je prva velika delnička skakaonica. Jelinek je skakaonicu zamislio ambiciozno: visoko drveno zaletište trebalo je omogućiti skokove koji bi Delnice lansirali u sam vrh zimskog sporta tadašnje kraljevine. I doista, Vučnik je ubrzo postao magnet za lokalne mladiće. Na ovoj je skakaonici stasala prva generacija delničkih skakača koji su ovdje učili najvažniju lekciju: kako nadvladati strah od visine i brzine.
Ipak, drvo kao materijal u surovim goranskim zimama, gdje se izmjenjuju teški, vlažni snjegovi, mrazevi i nagla topljenja, ima svoj vijek trajanja. Do kasnih četrdesetih godina, konstrukcija na Vučniku bila je opasno načeta zubom vremena. Unatoč tome, želja za natjecanjem bila je jača od razuma. Slično kao i skakaonica u Skradu, i ova na Vučniku svoj dramatični vrhunac i konačni kraj doživjela je iste godine, u zimi 1947.
Na skakaonicu je stao domaći heroj, neustrašivi Josip Šporer. Pred stotinama gledatelja koji su sumnjičavo gledali u drvenu konstrukciju koja je neugodno škripala, Šporer se sjurio niz zaletište. Nakon silovitog odraza preletio je kritičnu točku i doskočio na 36,0 metara, te tako postavio novi rekord Vučnika. No, pri doskoku, drvena konstrukcija zaletišta opasno je popustila i napukla. Bilo je jasno da je skakaonica odradila svoje i da bi svako iduće natjecanje bilo igranje sa životima sportaša.
Vučnik je hitno zatvoren i srušen, no taj Šporerov let na rubu katastrofe nije ugasio delnički san o letovima. Naprotiv, bio je to izravan povod za rađanje nečeg daleko većeg i impresivnijeg na drugom kraju grada.
Remek-djelo Stanka Bloudeka na Japlenškom vrhu
Rušenje Vučnika ostavilo je Delnice bez skakaonice, ali ne i bez vizije. Već iduće, 1948. godine, grad se odlučuje na monumentalni korak. Nacrte za novu skakaonicu na obroncima brda Japlenški vrh preuzima nitko drugi doli Stanko Bloudek, čovjek čije ime (makar ne bez kontroverzi i neki će reći ne zasluženo) nosi “velikanka” na slovenskoj Planici.
Bloudek je u Delnicama stvorio inženjersko remek-djelo koje je imalo dvije jedinstvene specifičnosti, neviđene u cijelom skijaškom svijetu. Prva je bila vizualna: s njezina se visokog zaletišta pružao predivan, otvoren pogled na cijelu panoramu Delnica. Druga je bila konstrukcijska drskost: Bloudek je profil skakaonice postavio tako da je njezin doskok završavao ravno između stativa delničkog nogometnog igrališta.
Tijekom 1950-ih, 1960-ih i 1970-ih godina, ovdje su se održavala republička i savezna prvenstva, a posebna atrakcija bila su tradicionalna noćna natjecanja pod reflektorima. Zamislite taj prizor: tisuće strastvenih gledatelja s bakljama u rukama okružuju nogometni stadion koji je pretvoren u snježnu arenu, dok skakači u mraku, obasjani samo uskim snopovima svjetlosti, izranjaju iza drveća i doskaču na travnjak okovan ledom.
Upravo je ovdje Delničanka Katica Šporer-Tošić 1958. godine skočila 28 metara, što je tada zabilježeno kao neslužbeni ženski svjetski rekord. U muškoj konkurenciji, dugogodišnji rekorder bio je Slovenac Marjan Urbančić sa 66,5 metara iz 1981. godine.
Kratkotrajna obnova skokova prije konačnog kraja
Zub vremena, pad interesa i nedostatak novca učinili su da se skakaonica nakon 1981. napusti. No, njezina priča dobiva neočekivan, romantični epilog u sad već dalekoj zimi 2006. godine. Nakon punih 25 godina zaborava, skakaonica je privremeno rekonstruirana i povećana, a održan je prvi – i pokazat će se posljednji – Kup grada Delnica. Pred nevjerojatnim mnoštvom od 2000 znatiželjnih gledatelja, mladi slovenski natjecatelj Urban Zamernik poletio je s Japlenškog vrha i skokom od 72,5 metara postavio apsolutni rekord skakaonice. Ono što je trebalo najaviti renesansu, bio je zapravo labuđi pijev. Bila je to posljednja zima u kojoj je Gorski kotar, ali i cijela Hrvatska, vidio skijaške skokove.
Nijemi spomenici u zelenom krasu
Danas, stotinu i dvadeset godina nakon što su domaći pioniri Jakov Kezele i Josip Šnajdar daleke 1904. godine u Delnicama izveli prve improvizirane skokove preko drvenih panjeva, goranske su padine tihe. Nade za povratak ovog sporta nakratko su oživjele kada su u Delnicama kasnije izgrađene tri manje plastične skakaonice za mlade talente, no bez institucionalne i financijske podrške, ta je priča brzo ugasila svoj plamen.
Šetači koji danas pohode gustu i predivnu park-šumu Japlenškog vrha, ili oni koji zalutaju do Sevskih Njiva pod Skradskim vrhom i proplanaka Pod Vrhim u Mrkoplju, mogu nazrijeti samo obrise drvenih i betonskih konstrukcija. One polako, ali neumitno nestaju pod naletom mahovine, paprati i mlade šume.
No, to nije samo hrpa natrulog drva, rđavog željeza i betona. To su materijalni spomenici jednom hrabrijem, vizionarskom vremenu u kojem su se spojili norveški mornari, inženjerski genij Ivana Rožmana i Stanka Bloudeka te neustrašivo srce goranskih mladića. Te skakaonice svjedoče o vremenu kada Gorski kotar nije bio samo mjesto kroz koje se prolazi na putu prema moru, već regija u kojoj su ljudi – doslovno i metaforički – znali kako poletjeti.
Ako ti je ova priča bila zanimljiva, prijavi se na naš besplatni tjedni newsletter!
Foto: Goran Zaborac
Pogledaj i ovo
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Moglo bi te zanimati
Audi Quattro: Kako je kultna auto ikona zauvijek promijenila reli i cestovnu vožnju
Tajne vodenica: Genijalni inženjering vinodolskih mlinara
Ford Model T: Legendarni automobil koji je motorizirao svijet
Mazda MX-5 Miata: Povijesni inženjering iza kultnog retro roadstera
Fliš: Tko uništava vinodolske ceste?
Jeep Willys MB: Nevjerojatna priča o legendi koja je promijenila povijest
Jazavac (Meles meles): Arhitekt divljine koji stoljećima gradi obiteljske utvrde
Jaguar E-Type: Najljepši automobil u povijesti
Sakupljanje magle: Kako ekološka tehnologija pretvara oblake u pitku vodu i pivo
