Gdje se nalazi Matić poljana i kako doći?
Nema puno mjesta tako natopljenih poviješću, određenih i uvjetovanih događajima koji su se na njima zbili kao što je to Matić poljana. Nažalost, kao i većina takvih mjesta i ovo je obilježeno tragedijom koja se ovdje odigrala u veljači, jedne zime polovicom 40-ih godina prošloga stoljeća.
Vežite se, polijećemo...
...otkrivamo baštinu, upoznajemo kulturu, istražujemo prirodne ljepote i donosimo mrvicu inženjerstva...
Fotografije i video: Goran Zaborac
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
T
Kad krenemo iz Mrkoplja ili prema Tuku ili se pak uputimo u najviše naselje u Hrvatskoj, Begovo Razdolje , moramo nekako doći do Matić poljane. Doduše, iz Tuka put vodi ravno naprijed, a u Begovom Razdolju valja skrenuti u centru mjesta, desno na makadam. Nakon otprilike 8 kilometara ili sat, sat i pol hoda kroz šumu pred putnikom se otvara predivan pogled na poljanu utisnutu u okolne brežuljke poput oznake u glini.
Matić poljana travnata je visoravan koja se smjestila na 1030 metara nadmorske visine, duga je oko 3 kilometra i široka oko 300. Dakle, ma kako se putniku činilo da se iz Begovog Razdolja penjao prema Matić poljani, zapravo se spuštao. Nadmorska visina Begovog Razdolja, naime, iznosi od 1060 do 1070 n.v.
Geografski fenomen: Zašto na Matić poljani ne raste drveće?
Ono što upada u oči su šumom obrasli brežuljci koji okružuju poljanu. Međutim, sama poljana je gola. Stoga je logično postaviti si pitanje kako to da sama zaravan nije također obrasla u kitnjaste smreke ili pak nezgrapne bukve. Odgovor je jednostavan: Matić poljana je mrazište.
Poljana ima specifičan oblik plitkog korita u kojem se skuplja hladan zrak. Budući da je hladan zrak teži od toplog, on noću klizi s okolnih vrhova i zadržava se na dnu poljane. Zbog toga se temperature na njoj mogu spustiti ispod nule čak i u ljetnim noćima. Međutim, lako se uvjeriti da dnevne temperature znaju biti visoke, naročito zato što nigdje uokolo nema pravog hlada. A hlada nema zato što nema stabala... I tako u krug.
No, zbog hladnih noći, a tijekom zime i dana, drveće ne uspijeva pustiti korijenje i narasti. Zato na Matić poljani uspijeva samo trava, cvijeće i - ljekovito bilje.
Kad je sezona, čitava je zaravan osuta glavicama origana na dugačkim stabljikama, stolisnika i gospine trave. Čitav kraj zamiriši kada vjetar dodirne neugledne, ali mirisne cvjetove mente. Oni sretniji među nama imat će priliku uživati u žarko narančastim cvjetovima gorskog ljiljana.
Spomenik 26 smrznutih partizana i "Ledeni marš" iz 1944.
Iznad sve te ljepote ipak lebdi neki nemir, neka priča koja želi biti ispričana ponovo i ponovo. To je priča o tragediji koja se dogodila u noći s 19. na 20. veljače 1944. Druga brigada 13. primorsko-goranske divizije krenula je na marš dug 52 kilometra. Pokušavali su se probiti kroz teške planinske predjele od Jasenka prema Mrkoplju. Sama po sebi udaljenost je velika, ali u zimskim uvjetima pokazalo se da je nesavladiva.
Te noći regiju je pogodilo strašno nevrijeme s ekstremno niskim temperaturama i snažnom snježnom mećavom. Snijeg je bio toliko dubok da su ga skijaši morali gaziti kako bi napravili prolaz za ostale. Usred divlje oluje 26 boraca izgubilo je život - doslovno su se smrzli. Ostatak od oko 150 njih preživio je, ali svi su imali trajne posljedice od ozeblina kao neželjenu uspomenu na tu noć.
1969. godine na Matić poljani postavljen je spomenik u znak sjećanja na ovu tragičnu noć. Spomenik, sasvim jedinstven i snažan, izradio je arhitekt Zdenko Sila. Na Poljani, jedan iza drugoga, kao borci u koloni, postavljeni su kameni stupovi. 26 njih. 26 monolita za 26 tragično izgubljenih života.
Podsjećaju i na herojstvo i želju za opstankom, ali istovremeno čini se kao da - nijemi i nepomični - upozoravaju na apsurd rata.
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
Pogledaj i ovo
Moglo bi te zanimati
T1 – znak mira na četiri kotača
Crkva sv. Duha iznad Baške bila je središte istoimene bratovštine
Biljka čije ime obećava zdravlje
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
“Tisuću Malih Briga”
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Anića kuk – mitska stijena hrvatskog alpinizma
“Ja sam Dalmacija” – rečenica koja je obilježila jednu karijeru, jedan grad i jednu epohu
Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom
