V1 Travel corner


Magazin za razumijevanje prirode, baštine i povijesnog inženjeringa

Stari Grad…
Današnja epizoda vodi te u razvaline nekad važnog grada, smještenog iznad Novog Vinodolskog, utvrde koja je imala neprocjenjiv značaj za obranu čitavog Vinodola.

Video i fotografije: Goran Zaborac

Nad pučinom zadrhtao Mjesec,
Iz oblaka diže sjetno čelo,
Tužno gleda prema onoj strani.
Gdje pod brijegom drijema malo selo.

August Šenoa1

Ovako počinje pjesma Kugina kuća, pjesma iz ciklusa povjestica, Augusta Šenoe. Navodno je inspiraciju za nju ovaj veliki hrvatski pisac, porijeklom Nijemac, dobio kad je obilazio Stari Grad Ledenice dok je pisao roman Čuvaj se senjske ruke. Tada je još, a bilo je to u drugoj polovici 19. stoljeća, grad vjerojatno još stajao, barem djelomično, vjerojatno su se još mogle razabrati kuće ili neki od zidova, a možda je još neka od njih imala i krov.

Prema Starom Gradu

Tko se spušta automobilom iz pravca Batera i Breza prema Novom Vinodolskom, na vrhu jednog brijega primijetit će nešto nalik na tvrđavu. Obraslo i zaraslo, ovo kamenje i dalje izgleda dovoljno pravilno da se čak i iz daljine dade naslutiti da ga na vrhu brdašca nije naslagala priroda svojim mušićavim rukama, nego je rezultat ljudske namjere, odnosno gradnje.

Skrenuti s Rudolfine

Oni koji jure prema moru, zanemarit će je, ali oni drugi, radoznali krenut će jedinim putem prema ledeničkom Starom Gradu koji je čuvao Ledenice i čitav Vinodol najprije od Turaka, a zatim i Mlečana. Za doći do Gradine, treba skrenuti sa stare Rudolfine, ceste koja spaja Ogulin i Novi Vinodolski i poći prema pomalo uspavanim i nepravedno zanemarenim Ledenicama. Ovdje se cesta odvaja i vodi prema nekadašnjoj važnoj obrambenoj utvrdi.

Cesta se iz Ledenica penje i njome se može doći sve do podnožja Staroga Grada. Izvan zidina i nešto niže od njih nalazi se zanimljivo, kružno groblje. Gromača koja ga omeđuje kružnog je oblika, promjera 35 metara, onoliko savršenog koliko oblici uopće mogu biti. Nadgrobni spomenici većinom su srušeni, polegli, obrasli u travu i utonuli u zemlju. Natpisi koji se još razabiru govore o davnim, zaboravljenim životima.

Usred groblja razabiru se temelji nekadašnje crkvice sv. Jurja. Nemilosrdno vrijeme pomelo je tragove, pa od crkve nije ostao niti kamen na kamenu.

Tako prolazi slava...

Ledenice se spominju već 1288. kada su predstavnici mjesta sudjelovali u izradi Vinodolskog zakonika, jednog od najstarijih pravnih dokumenata u Evropi. Međutim, samo mjesto, strateški važno, već je u kasnoj antici imalo ulogu u zaštiti rimske ceste koja je iz Tarsatice (Trsat, Rijeka) preko Turresa (Crikvenice) vodila do Senja. Zanimljivo je da je mjesto Turres na antičkim kartama označavalo točku jednako udaljenu od Rijeke i od Senja, a upravo u Crikvenici danas stoji putokaz koji pokazuje 37 kilometara do oba ova grada.

Frankopani i senjski kapetani - vlasnici i upravitelji Ledenica

Vinodolski zakonik zbirka je običajnog prava. Neki smatraju da je nastao kao težnja slobodnih seljaka koji su nastanjivali Vinodol da zadrže svoje privilegije nakon što je to čitavo područje pripalo krčkim knezovima Frankopanima. Koliko im je to uspjelo, odnosno koliko su slobode sačuvali, teško je reći. Vjerojatno je i tada, kao i danas, onaj koji je imao moć imao i privilegiju tumačiti zakone.

Kako bilo, Frankopani su postali vlasnici i vladari Ledenica i to su ostali do kraja 15. stoljeća kada upravu nad Gradinom preuzimaju senjski kapetani koji je uključuju u sastav Vojne krajine.

Autor video reportaže Goran Zaborac na vrhu ledeničke gradine

Važne bitke

Ledenice su bile važne u obrani čitavog Kvarnera i Istre. To je bila jedna od niza utvrda podignutih od Senja do Trsata. Utvrde su građene tako da su susjedne gradine bile jedna drugoj vidljive. Paljenjem vatre signalizirala bi se opasnost, tako da bi posade u svim utvrdama bile spremne za obranu.

Važnost ove utvrde može se najbolje razumjeti ako se s nje pogleda na obližnji Krk. Krk je, naime, bio pod Mletačkom vlašću od 1486. godine kada ga je Mlecima oporučno ostavio Ivan VII Frankopan2, pa sve do propasti Mletačke Republike 1797. godine. Stoga je uski morski kanal između kopna i Krka predstavljao granicu prema ratobornim susjedima.

Zadnja krvava bitka odigrala se u početkom 17. stoljeća, točnije 1614. godine kada su Mleci spalili i razorili Novi Vinodolski, tvrđavu Lopar na samoj obali, te otočić San Marino ispred Novog Vinodolskog. No, Ledenice nisu osvojene. Taj je napad isprovocirao početak Mletačko-Uskočkog rata.3

Pobjeda često znači i poraz, tako da su Ledenice nakon kraja spomenutog rata, te oslobađanjem Like i protjerivanjem Turaka dalje na istok, počele gubiti na važnosti. Već u 17. i početkom 18. stoljeća ostaju na brijegu napuštene. Život se spustio u dolinu, u polje, a tvrđava koja je još do nedavno značila sigurnost i zaštitu, prepuštena je vremenu i propadanju.

Sic transit gloria mundi.

Ovako to izgleda danas

Tko traži s jedne strane nepatvoreni dodir starine, a s druge mir i priliku da u sebi osjeti i doživi trajanje, taj će se sigurno prije ili kasnije naći u Starom Gradu Ledenice. Ulazna vrata srušila su se jedne olujne noći 1988. godine. Iste noći urušio se i svod crkve sv. Stjepana. Uzrok su vrijeme i nestručna obnova početkom 20. stoljeća kada je na kamene zidove zalivena betonska ploča bez armature. Kako se tada srušila, tako stoji do danas. Nitko nije pomaknuo niti jedan jedini kamen kako bi se otkrio mozaik koji je krasio pod crkve.

Ostaci crkve sv. Stjepana na ulazu u Stari Grad Ledenice

Možda je tako i bolje. Stari Grad polako guta priroda. Ostaje tek poneki zid nekog davnog doma, izlizani kamen i tlocrt koji su izradili arheolozi4. Sve je ostalo prepušteno mašti posjetitelja koji su spremni osluhnuti tišinu.

A što je na kraju bilo s kugom?

Kuga je zaista pogodila Ledenice. Doduše, dosta godina prije nego što je August Šenoa šetao napuštenim gradom. Nemilosrdna kakva je bila, pokosila je ovu srednjevjekovnu utvrdu, zatvorenu u sebe, sredinom 15. stoljeća. Nije poznato jesu li je kao u romanu Alberta Camuse najavili štakori koji su počeli izvirati iz svakog otvora i preplavili čak i najčišće ulaze. Ili je pod drhtavom mjesečinom prevarila neku brižnu majku čiji je jedinac mirno snivao, ne sluteći opasnost5.

Nakon što je epidemija minula, vjerojatno desetkujući stanovništvo, većina se preselila u polje i tamo izgradila ono što danas nazivamo Ledenicama. U gradini su ostali samo vojnici, a i oni su je početkom 18. stoljeća, čim je nestala opasnost od Turaka i Mlečana, napustili.

  1. https://www.knjizevnost.hr/kugina-kuca-august-senoa/ ↩︎
  2. Frankapan, Ivan VII ml. Krčki ↩︎
  3. https://www.enciklopedija.hr/clanak/ledenice ↩︎
  4. https://blaga.hr/posjet-ledenicama-frankopanskom-starom-gradu-koji-lezi-na-brijegu-iznad-novog-vinodolskog/33793/ ↩︎
  5. https://tz-novi-vinodolski.hr/istrazite-i-dozivite/kultura-i-povijest/gradina-ledenice/ ↩︎

Još iz iste kategorije

Agava: Botanički nomad s meksičkim genima
Priroda i Baština

Agava: Botanički nomad s meksičkim genima

Saznajte kako je agava od astečke igle i meksičke pustinje postala simbol Mediterana, član obitelji šparoga i vrhunski majstor prirodnog...
Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest
Priroda i Baština

Matić poljana (Gorski kotar): Predivna priroda i legendarna povijest

Ono što upada u oči su šumom obrasli brežuljci koji okružuju Poljanu, pa je logično postaviti si pitanje kako to...
Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen
Priroda i Baština

Gorski ljiljan: cvijet koji je Prometeju ukrao plamen

Kao što mu ime sugerira, raste u gorskim područjima. Može ga se naći uz planinarske staze, na planinskim livadama i...
Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?
Priroda i Baština

Što su tunere i kako je tradicionalni tunolov hranio Bakarski zaljev?

Saznajte što su tunere, kakvu su povijesnu ulogu odigrale u životu Bakra, Bakarca i čitavog Kvarnera, te zašto je sve...
Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu
Priroda i Baština

Leptir prugasto jedarce: Graciozni letač koji skriva nevjerojatnu obranu

Otkrijte sve o leptiru prugasto jedarce. Saznajte kako se gusjenica brani neugodnim mirisom i zašto je ovaj kukac inspirirao film...
Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Priroda i Baština

Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma

Dom je sagrađen na idealnom mjestu. Tik ispod vrha, na travnatoj livadi, s pogledom otvorenim prema Kvarneru, Učki, Gorskom kotaru...
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Priroda i Baština

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio

Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog razvoja - nevidljivost
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Priroda i Baština

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio

O oružju kojim bi se potopio suparnički brod, a da se pritom ne ugrozi svoj, sigurno su stoljećima razmišljali i...
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Priroda i Baština

“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak

Uređena staza, označena putokazima, penje se prema ulazu u Ledenu spilju. Odmah od ulaza, tlo se dosta strmo spušta, te...
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Priroda i Baština

Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica

Japlenški vrh u svome imenu čuva uspomenu na vrijeme kad su se zidovi krečili vapnom ili japnom kako se kaže...
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio

Procijenjeno je da za izgradnju fregata potrebno 500 hrastovih trupaca. Za svaki slučaj, odlučeno je da ih se u brodogradilište...
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina

Dok s vidikovca uz Frankopansku tvrđavu u Kraljevici gledamo ograđeni dio mora i obale na kojoj malo brodogradilište ima koncesiju,...
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)

Na stranu sad to što je vlast odlučila obeštetiti nekadašnje plemstvo na način da je seljacima nametnula poreze. Na stranu...
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)

Dolazak Zrinskih nije bio vez posljedica za stanovnike Bribira. Umjesto da se drže Vinodolskog zakona, Zrinski su uveli vlastite urbare koji...
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)

Dočim su Frankopani došli u posjed Bribira, podignuli su oko njega zidine, te sagradili kulu nad ulaznim vratima u grad....
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)

Bribir je staro hrvatsko mjesto koje se već početkom 13. stoljeća spominje u onodobnim državnim ispravama. Andrija, sin kralja Bele...
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Priroda i Baština

Bubanj, muzika – složno udaraj!

Ono što su zvončari za područje Kastavštine, to je u Vinodolu "muzika". Ledenice, Grižane, Novi Vinodolski, Povile, Bribir, svako se...
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Priroda i Baština

Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?

Skoknimo sad na trenutak, ne u pradavna vremena kad je ovaj običaj vjerijatno nastao, nego "samo" dvjestotinjak godina unatrag, u...
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Priroda i Baština

Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj

Zanimljivo je da je u vrijeme kad su kartografi proizvoljno označavali izvor rijeke Kupe, istraživač David Livingstone već otkrio i...
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Priroda i Baština

Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto

Ti doživljaji ostaju neizbrisivi. Poput šetnje po snijegu koji u rano jutro svjetluca i škripi pod nogama. Ili spavanja u...

Pregledaj sve objave

Jaguar E-Type

Jaguar E-Type: Najljepši automobil u povijesti

Goran Zaborac srp 28, 2026 3 min read

Saznajte zašto je Jaguar E-Type proglašen najljepšim automobilom u povijesti. Otkrijte njegove performanse, slavne vozače i nevjerojatnu cijenu.

Put u planine: Klek 1. dio: Helikopter

Put u planine: Klek 1. dio: Helikopter

Mirta Mataija srp 27, 2026 6 min read

Otkrijte kako planina Klek spaja matematiku, legende o vješticama i Regoča. Pročitajte toplu putopisnu crticu o brzinskom bijegu u carstvo mitova.

pas tornjak Cher - kao štene odmara

Kad tornjak kaže “dosadno mi je” na vrhu Bjelolasice

Mirta Mataija srp 22, 2026 5 min read

Upoznajte pasminu tornjak kroz oči njezinih vlasnika. Pročitajte kako nas je naš križani tornjak Cher odveo na nezaboravan izlet na Bjelolasicu i Matić poljanu.

sakupljanje magle u pustinji atacama u čileu

Sakupljanje magle: Kako ekološka tehnologija pretvara oblake u pitku vodu i pivo

Mirta Mataija srp 21, 2026 5 min read

Sakupljanje magle stvarna je i učinkovita ekološka tehnologija. Saznajte kako fiksne mreže pretvaraju maglu u pitku vodu na Zavižanu i u pustinji Atacama.

Zavižan

Put u planine: Zavižan 3. dio: Vrhovi i nevrijeme

Mirta Mataija srp 21, 2026 5 min read

Pročitajte ulomak iz romana “Put u planine”. Otkrijte tajne meteorološke postaje Zavižan, priču o sakupljaču magle i snazi nevremena na Velebitu.


Naša izdanja: knjige

Naslovnica knjige To nije pas, to je Cher!
Više

Naša izdanja: eknjige

1745944369
Više
1745857512
Više
1745857638
Kupi

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)