V1 Travel corner


Magazin za razumijevanje prirode, baštine i povijesnog inženjeringa

Schlosserov dom na Risnjaku: Povijest i sudbina planinarskog doma
Dom je sagrađen na idealnom mjestu. Tik ispod vrha, na travnatoj livadi, s pogledom otvorenim prema Kvarneru, Učki, Gorskom kotaru i Velebitu.

Početak gradnje 1932. godine: Kako je nastao Schlosserov dom na Risnjaku?

GRADNJA PLANINARSKE KUĆE H. P. D-a NA RISNJAKU. Ove se godine ima podići nova planinarska kuća tik pod vrhom Risnjaka (1528), ove najviše i najljepše planine u Gorskom Kotaru. Gradnja je započeta prošle jeseni, te su izvedene potrebne predradnje, t. j. izgrađena je cisterna, uređen i izgrađen put do gradilišta, ispaljena vapnenica, posječeno građevno drvo, dopremljen pijesak i građevni materijal na gradilište, a preko zime je u Gornjem Jelenju u društvenoj kući izrađen drveni materijal (vrata, prozori, krovne daščice (šindra) i dr.). Početkom svibnja počinju se kopati temelji i podizati zidovi, te bi se kuća imala dogotoviti u drugoj polovici ljeta i pod jesen otvoriti.1 

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Tako je na 157 stranici, 5. broja Hrvatskog planinara 1932. godine najavljen početak gradnje planinarskog doma na najvišoj i najljepšoj planini u Gorskom kotaru - Risnjaku. Sad, ovo najljepšoj može biti stvar subjektivne procjene, ali danas se najvišom planinom Gorskog kotara smatra Bjelolasica koja Risnjak nadmašuje za šest metara. Dakle, u vrijeme gradnje ili nisu postojala dovoljno precizna mjerenja ili se vrh Bjelolasice Kula nije smatrao dijelom Gorskog kotara.

Odmah po otvorenju dom je dobio ime koje i danas nosi, Planinarski dom „Dr. Josip Schlosser Klekovski“.

Tko je bio dr. Josip Schlosser Klekovski?

Dr. Josip Schlosser u svoje je doba bio slavan hrvatski liječnik i prirodoslovac. Iako češkog porijekla, jedan je od najznačajnijih botaničara i istraživača Risnjaka. 1874., kada je osnovano Hrvatsko planinarsko društvo, izabran je za njegovog prvog predsjednika. Tom je izboru, osim ugleda koji je Schlosser imao kao znanstvenik, pridonijelo i njegovo dobro poznavanje planina, osobito Risnjaka.

Koliko je bio zaljubljen u planine govori činjenica da je 1876. od austrijskog cara Franje Josipa I. dobio titulu viteza. Pritom je naziv Klekovski sam odabrao, prema planini Klek, a ne - kao što bi netko mogao pomisliti - prema klekovini koje na Risnjaku ima u izobilju.

O njegovoj slavi i ugledu među planinarima svjedoči Dragutin Hirc u legendarnoj knjizi Gorski kotar. Tu opisuje trenutak kad se Josip Schlosser uspeo na Risnjak u svojoj 71. godini. Planinari koji su već bili na livadi na kojoj će kasnije "niknuti" njegov dom, dočekali su ga povicima "živio" i "slava". Uistinu, danas je teško i zamisliti koliko su poštovanje mladi ljudi imali prema njemu. Jer danas se čini da sve počinje od nas i da ničega prije nije bilo.

Financijske poteškoće

Barem ne ničeg vrijednog.

Ni tada, te 1932. godine, kad je Risnjak kao i cijeli Gorski kotar bio u sastavu Kraljevine Jugoslavije, gradnja nije prošla bez financijskih poteškoća.

Gradnja je proračunana na D 250.00 do 270.000 (zajedno s nutarnjim uređenjem). Kako je za dovršenje gradnje još potrebno namaknuti oko Din 140.000, H. P. D. središnjica pozvala je u oči Božića sve svoje podružnice (44), da joj priskoče u pomoć, jer je ova planinarska kuća za sve članove H. P. D-a, pa treba da se i zajedničkim silama izgradi; a napose one podružnice, koje same ne grade, a imadu uložene gotovine, neka joj ovu stave na raspolaganje, što im je i dužnost prema slovu i duhu društvenih pravila, po kojima se »sav imutak (plan.) društva ima upotrebljavati u društvene svrhe«, a među ovima u prvom su redu gradnje planinarskih kuća i skloništa.

Ujedno se H. P. D. obratilo molbom za potporu nekim gradskim i seoskim općinama, napose u Gorskom Kotaru i Hrvatskom Primorju2

Magloviti suton na Risnjaku

Schlosserov dom ima idealnu lokaciju ispod vrha Risnjaka

Kad se danas popnemo na Risnjak, vidimo da je dom sagrađen na idealnom mjestu. Tik ispod vrha, na travnatoj livadi, s pogledom otvorenim prema Kvarneru, Učki, Gorskom kotaru i Velebitu. Tadašnje Ministarstvo šuma i ruda dalo je u koncesiju na 90 godina teren površine 500 kvadrata za gradnju doma. Ovako je opravdano odabir baš tog terena:

Cijeli je dan izvrženo suncu i zaštićeno od sjevera, djelomično od sjevero-istoka, zapada i juga, a od najvišeg vrha udaljeno kojih 10 minuta. Kuća ima biti ljeti stalno otvorena i opskrbljena, pa će služiti i kao visoko gorsko ljetovalište3.

Međutim, povijest je pokazala da je ugovor nadživio državu u kojoj je sklopljen. Naime, samo devet godina nakon izgradnje doma koji je trebao visoko gorsko ljetovalište i posjetitelje usmjeriti na najljepšu planinu Gorskog kotara, počeo je Drugi svjetski rat. Rat koji će po strahotama i žrtvama premašiti sve dotadašnje sukobe koji su prohujali ovim krajevima, a nije ih bilo malo.

Ratna razaranja, obnova 1957. i današnje stanje doma

Nakon rata, dom će biti potpuno razrušen, a Kraljevina Jugoslavija prestat će postojati. Zamijenit će je Federativna Narodna Republika Jugoslavija,. Novi dom, ovaj kakav je danas izgrađen je 1957. godine, a zadnji put je obnovljen 1988.

Zadnjih desetak godina, dok čeka na novu obnovu, ubrzano propada otkad je zatvoren i u njemu nema domara. Vjerujem da će se ipak naći i novca i volje i energije da se obnovi kako bi ova najdivnija planina Gorskog Kotara, koja je i dosad od svih planina u tom planinskom raju najviše bila posjećivana, dobiti davno željenu i doličnu planinarsku kuću, koja će dostojno reprezentirati hrvatsko planinarstvo i ujedno služiti kao jaka poluga za razvoj planinarstva i turizma ne samo u Gorskom Kotaru, nego i u susjednom Hrvatskom Primorju4.

Napomena: u svibnju 2026. objavljeno je da je počela je temeljita obnova Schlosserovog doma. Obnova bi mu trebala vratiti nekadašnji izgled i sjaj.

Naslovna fotografija: Goran Zaborac

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!

Pogledaj i ovo


Moglo bi te zanimati

Viška bitka i povijest otoka Visa: Gibraltar Jadrana
Priroda i Baština

Viška bitka i povijest otoka Visa: Gibraltar Jadrana

Iako su bili u svakom smislu slabiji - imali su manje borbenih jedinica, manje ljudi, manje topova, k tome još...
Više
Najviše naselje u Hrvatskoj
Priroda i Baština

Najviše naselje u Hrvatskoj

Inženjer strojarstva, bivši pomorac koji se vratio u rodno Begovo Razdolje i postao čuvar sjećanja. Nitko ne zna više anegdota,...
Više
Mehanički satovi: Spoj riječke povijesti, precizne mehanike i umjetnost
Priroda i Baština

Mehanički satovi: Spoj riječke povijesti, precizne mehanike i umjetnost

Nema puno problema na koja su ljudi usmjerili napore iz toliko različitih područja kao što je to bilo pri razvoju...
Više
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Priroda i Baština

Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste

Prizor je to koji je izronio doslovno sa dna Lokvarskog jezera kad se ovo ispraznilo zbog održavanja sustava cijevi i...
Više
Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio
Priroda i Baština

Vražji prolaz – fragmenti dana 1. dio

Kakvim se to metrom mjeri divota ovog kanjona? Zar metrom definiranim kao duljina puta koji u vakuumu prijeđe svjetlost za...
Više
Sklad – put do zvjezdane prašine
Priroda i Baština

Sklad – put do zvjezdane prašine

Tako su ove godine, povodom obilježavanja 1100 godina Hrvatskog kraljevstva kao posebne glazbene gošće nastupile na svečanosti koju je za...
Više
Mjerenje vremena i pomorstvo: Kako je kronometar spasio oceansku plovidbu
Priroda i Baština

Mjerenje vremena i pomorstvo: Kako je kronometar spasio oceansku plovidbu

Krajem 15. stoljeća, kada se pomorci odvažno otiskuju na more, kad se počinje razvijati pomorska trgovina koja je uključivala plovidbu...
Više
Nebeski labirinti s najljepšim pogledom na Kvarner
Priroda i Baština

Nebeski labirinti s najljepšim pogledom na Kvarner

Kad čovjek pogleda unatrag, koliko god mu seže pogled i na sve strane svijeta, posvuda, vidjet će labirinte. Čini se...
Više
Lopar – tajanstvena utvrda na obali mora koja je jednostavno “nestala”
Priroda i Baština

Lopar – tajanstvena utvrda na obali mora koja je jednostavno “nestala”

Iz kojega je vremena ova građevina? Ima znakova, koji upućuju na to, da je to rimska građevina, nu opet se...
Više
Mjesto koje je Giacomo Casanova smatrao ružnim (a ipak ga je posjetio dva puta)
Priroda i Baština

Mjesto koje je Giacomo Casanova smatrao ružnim (a ipak ga je posjetio dva puta)

Zaista, nije teško zalutati u spletu uskih ulica, uličica i kuća odijeljenih dvorišnim zidovima i velikim grmovima hortenzija. Ovo je...
Više
  1. Hrvatski planinar, 1932. godina broj 5, strana 157., Zagreb ↩︎
  2. ibid. ↩︎
  3. ibid. ↩︎
  4. ibid ↩︎


Naša izdanja: knjige

Naslovnica knjige To nije pas, to je Cher!
Više

Naša izdanja: eknjige

1745944369
Više
1745857512
Više
1745857638
Kupi