V1 Travel corner


Inspiriramo ljude – Gradimo zajednicu

X.com LinkedIn Pinterest More
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog razvoja – nevidljivost

Tekst: Mirta Mataija

Naslovna fotografija: Brdjic, Izvor: Wikimedia Commons, Licenca: CC BY-SA 4.0
url: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:The_first_modern-day_torpedo_launching_station_in_Rijeka,_2020.jpg

Promjena oblika glave torpeda

Prva torpeda imala su zašiljenu glavu. No, inženjeri su tijekom niza testiranja ustanovili da tupa, odnosno zaobljena glava, oblika polukugle, bolje održava stabilnost pri manjim brzinama, a vidjeli smo da su prva torpeda mogla postići tek skromne brzine. Voda koja udara u tupi vrh stvarala je predvidljiviji tlak, što je pomagalo tadašnjim jednostavnim hidrostatima da preciznije vode torpedo.

Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju

Tupi vrh imao je još jednu prednost – smještaj kontaktnih upaljača koji bi se aktivirali pod kojim god da kutom torpedo udari u brod.

Kako se razvijao pogon, tako se uvidjelo – opet kroz niz testiranja i ispaljivanja torpeda s lansirne rampe u Rijeci, da zaobljena glava pruža velik otpor pri kretanju kroz vodu. Šiljasta glava pruža, s druge strane, puno manji otpor. K tome, tako se sprječava pojava mjehurića – pjenušavti trag koji pri kretanju stvara torpedo. Otpor vode osim toga usporava torpedo i čini ga bučnim. Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog razvoja – nevidljivost. Tako da posada napadnustog broda uopće nije svjesna da se prema njima kreće ubojito i potencijalno fatalno oružje, sve dok ne bude prekasno.

Zato su se početkom 20. stoljeća inženjeri vratili prvobitnom obliku glave – zašiljenoj glavi.

No, kako se razvijalo oružje, tako se razvijala i zaštita od njegovog napada. Tako su se brodovi počeli opremati čeličnim mrežama protiv torpeda. Tada Whitehead razvija glavu torpeda s nazubljenim rebrima. Ti su čelični noževi pri dodiru s mrežom aktivirali eksploziv koji bi ih lansirao prema naprijed dovoljno brzo da prerežu mrežu i otvore put torpedu prema trupu broda.

Tajna naprava

Najveća tajna i najveći inženjerski pothvat u razvoju torpeda bila je tajna naprava koja je osiguravala da torpedo održava stalnu dubinu pri kretanju, tj. da ne potone, ali i da ne iskoči iz vode. Ta je naprava bila toliko dragocjena da je Whitehead, u strahu od krađe, nije čak niti patentirao1.

Tajna naprava nalazila se u središnjem dijelu elegantnog trupa torpeda. Sastojala se od dva međusobno povezana senzora: hidrostatskog diska i klatna. Hidrostatski disk bio je smješten na stijenku torpeda, reagirao je na tlak vode, a s unutarnje strane nalazila se opruga kojom se regulirala željena dubina. Ovaj dio tajne naprave sprječavao je da torpedo zaroni dublje od željene dubine na sljedeći način. Ako bi torpedo zaronio dublje od zadane granice, tlak vode bi jače pritisnuo disk. On bi preko poluga pomaknuo kormila prema gore i time bi korigirao dubinu torpeda.

Obratno, ako bi se topredo previše približio površini, tlak vode na disk bi oslabio. Opruga bi tada potisnula membranu prema van, što bi pomaknulo kormila prema dolje kako bi torpedo zaronio natrag na željenu dubinu.

Klatno je služilo kao korektor. Ako bi se torpedo previše nagnuo prema gore ili prema dolje, klatno bi se zbog inercije i gravitacije pomaknulo i time ublažilo naredbu hidrostatskog diska. Klatno je, dakle, osiguravalo da se torpedo kroz vodu kreće bez naglih oscilacija, mirno i vodoravno na točno određenoj dubini.

Kako se razvijao pogon i kako su torpeda postizala sve veću brzinu, tako se ovoj napravi dodao servo motor na stlačeni zrak jer su sile na kormilima postale prevelike da bi ih sama mehanika mogla pomicati2.

Prva upotreba i prva “žrtva” torpeda

Nakon brojnih testiranja, razvoja i prodanih licenci, torpedo je prvu upotrebu doživio u Rusko-Turskom ratu 1875. To je bio rat u kojem je Rusija željela osigurati svojoj crnomorskoj floti izlaz na more. Da bi u tome uspjela, morala je osvojiti prolaz kroz Bospor i Dardanele koje je držala Turska. Bospor je prolaz između Crnog i Mramornog mora, a Dardanele iz Mramornog u Egejsko, te dalje u Sredozemlje.

Za Rusiju je to bio ambiciozan pothvat, naročito ako se uzmu u obzir uvjeti mira nakon Krimskog rata u kojem je ruska flota doživjela poraz.

Svejedno, potaknuti buđenjem nacionalne svijesti i težnje naroda Bugarske, Srbije i Rumunjske da se oslobode stoljetne turske vladavine, Rusija je stupila u rat. Tom je prilikom admiral Stepan Osipovič Makarov prvi put uspješno u bitci upotrijebio torpedo. S torpiljarke iz klase Velikij knjaz Konstantin ispalio je torpedo koji je potopio turski oklopni brod Intibah. Prema nekim izvorima to se dogodilo 16. siječnja 1878.3, dok je prema drugim to bilo devet dana kasnije, odnosno 25. siječnja 1878.4.

Ilustracija iz engleskog humorističnog tjednika “Punch” od 9. lipnja 1877. daje naslutiti da je torpedo već tada bio u upotrebi. Na ilustraciji, naime Velika Britanija utjelovljena u liku ratnice Britannie upoznaje torpedo – prikazan kao pola čovjek-pola riba,, i Roberta Whiteheada uz riječi: “Dopustite mi da predstavim mladog gospodina koji je upravo debitirao na Dunavu…”5.

Kad se sudbina okrene protiv tebe

Kako bilo, torpedo je u masovnu upotrebu ušao tijekom prvog svjetskog rata.

Ironično, oružje koje je razvijeno da štiti hrvatsku, odnosno tada austrijsku obalu Jadrana od talijanskih osvajača, bilo je kobno za razarače iz austrijske flote.

Proizvodnja torpeda u Rijeci
Autor: Public Domain (Izvor: Muzej grada Rijeke), Izvor: Wikimedia Commons, Licenca: CC BY-SA 4.0
url: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Torpedo_production_in_Rijeka.jpg

Prilikom napada na luku Drač koju je držala Italija, od torpeda su stradali razarači Lika i Triglav izgrađeni u brodogradilištu Kraljevica. O tome smo pisali ovdje.

Prvi svjetski rat donio je, osim toga i propast jednog od najvećih carstava u Evropi – Austro-Ugarskog carstva, a time i njezine flote.

Što je bilo s riječkom tvornicom torpeda?

Nakon što je sposobni financijer Givanni Ciotta osigurao Whiteheadu i Vukiću prostor za testiranje na području Riječkog tehničkog zavoda, odnosno Stabilimento Tecnico Fiumano, ovdje se gradi lansirna stanica i vrše prva testiranja koja su, kao što smo vidjeli dovela do razvoja prototipa već 1866. godine.

1874. godine STF zapada u financijske teškoće i proglašava stečaj. Međutim 1875. Robert Whitehead osniva privatnu tvrtku Silurificio Whitehead, kupuje propali STF, te nastavlja razvoj i torpeda i lansirnih rampi.

Ime tvornice Silurificio duguje talijanskom nazivu za torpedo. Naime, u svim svjetskim jezicima u upotrebu je ušao riječki naziv torpedo, osim u talijanskom. Talijanski naziv za torpedo je siluro, što znači som.

Početkom 20. stoljeća u tvornicu ulazi britanski kapital, te ona postaje vodeći svjetski proizvođač torpeda. U to vrijeme zapošljava preko tisuću radnika. To je ujedno i zlatno doba tvornice koja je preživjela dva rata, bila obnovljena nakon što je krajem drugog svjetskog rata bila uništena gotovo do temelja i nastavila proizvoditi torpeda do 1866. Tada se okreće civilnoj proizvodnji, a u samim počecima samostalne hrvatske države zapada u teškoće i odlazi u stečaj.

Budući se nije našao novi Whitehead koji bi imao viziju, spasio je od propasti i obnovio proizvodnju, tvorničke su hale ispražnjene i napuštene. Lansirne rampe prepuštene, moru i vremenu, srušile su se. Nije pomogla niti činjenica da su u tim pogonima proizvedena prva sva oklopna vozila za Hrvatsku vojsku koja se počerkom devedesetih stvarala u vihoru rata.

Nakon prvih Riječkih ljetnih noći kada je hala služila kao koncertna dvorana, nestalo je i toga, te se sada sve skupa nalazi u ruševnom stanju, opasnom za posjetitelje.

Rijeka koja traži svoje mjesto na turističkom tržištu, možda je propustila priliku svijetu ponosno pokazati kako je i gdje nastalo oružje koje je iz temelja promijenilo način i vođenje pomorskih bitaka.

Ovdje se nalazi prvi dio članka:

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio

Pročitaj i ovo

Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom

Muzej je otvoren 1924., ali je zgrada u kojoj je bio smješten bila premalena, zbog…

Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?

Ideju određivanja zemljopisne dužine pomoću razlike u lokalnom i vremenu na meridijanu iznio je još…

V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu

Znamo da je vaše vrijeme dragocjeno, baš kao i ljepote koje Hrvatska nudi. Zato smo…

Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara

Crvenilo što se prelilo po nebu i vodi, mir crnogorične šume koju učitelj i prirodoslovac…

Tko je Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik 2026. proglasio njegovom godinom?

Zavirimo natrag u Betinu spilju i zamislimo da je Marin Getaldić u njoj sam, okružen…

Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?

Nesretna okolnost bila je ta da brod nije udario pramcem u santu leda, već mu…

T1 – znak mira na četiri kotača

Smatra se jednim od prvih aerodinamičnih kombija, a ime Bulli (kombinacija riječi za autobus i…

Što znači V1 – u nazivu našeg portala?

Kad brzina dosegne određenu, unaprijed izračunatu vrijednost, pilot koji ne leti – Pilot Non…

Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti

Nema puno problema na koja su ljudi usmjerili napore iz toliko različitih područja kao što…

Satovi – 1. dio

Krajem 15. stoljeća, kada se pomorci odvažno otiskuju na more, kad se počinje razvijati pomorska…

Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio

Iako su bili u svakom smislu slabiji – imali su manje borbenih jedinica, manje ljudi…

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio

Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog…

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio

O oružju kojim bi se potopio suparnički brod, a da se pritom ne ugrozi svoj…

Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira

Ime Volkswagen doslovno znači “narodni automobil”, a projekt je pokrenut 1930-ih s ciljem da svaka…

Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport

U njima su se vozili predsjednici, premijeri, estradne zvijezde i obični smrtnici, postala je omiljeno…

Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske

Izgrađen je 1968. kao prvi most u Jugoslaviji koji je povezao jedan otok s kopnom…

Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”

Rani modeli bili su prepoznatljivi po vratima koja su se otvarala “unazad” (prema vjetru), što…

Kako sam dolly pretvorio u slider?

Kako bih dobio bolju kontrolu pokreta kamere i dolly, koristio sam aluminijske pravokutne cijevi, dva…

Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste

Prizor je to koji je izronio doslovno sa dna Lokvarskog jezera kad se ovo ispraznilo…

Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica

Japlenški vrh u svome imenu čuva uspomenu na vrijeme kad su se zidovi krečili vapnom…

Dolly za bolji pokret kamere – DIY

Ponekad je potrebno da kamera klizi pored objekta snimanja. To je teško izvesti iz ruke…

Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili

Dakako, danas znamo da je to bio najgori ikada zabilježeni incident koji je uključivao nuklearnu…

Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina

Dok s vidikovca uz Frankopansku tvrđavu u Kraljevici gledamo ograđeni dio mora i obale na…

Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio

Procijenjeno je da za izgradnju fregata potrebno 500 hrastovih trupaca. Za svaki slučaj, odlučeno je…

Biljka čije ime obećava zdravlje

Od davnina se kadulja smatra izrazito ljekovitom biljkom. Njezino latinsko ime salvia ili salvia officinalis…

Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije

Prepoznatljiv je po svom neobičnom izgledu, platnenom krovu koji se može otvoriti i izuzetno mekanom…

“Tisuću Malih Briga”

Iako su inicijali “MB” označavali grad Mlada Boleslav, narod mu je zbog čestih kvarova rane…

“Ja sam Dalmacija” – rečenica koja je obilježila jednu karijeru, jedan grad i jednu epohu

Rečenica “Ja sam Dalmacija” posljednja je koju je izrekla na sceni koja joj je obilježila…

Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!

  1. https://www.muzej-rijeka.hr/portfolio/rijecki-torpedo ↩︎
  2. https://tehnika.lzmk.hr/torpedo/ ↩︎
  3. https://hrvatski-vojnik.hr/torpedo-proizvod-hrvatskog-uma-i-duha/ ↩︎
  4. https://spartacus-educational.com/FWWtorpedo.htm ↩︎
  5. ibid 2. ↩︎

Još iz iste kategorije

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Priroda i Baština

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio

Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog razvoja – nevidljivost
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Priroda i Baština

Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio

O oružju kojim bi se potopio suparnički brod, a da se pritom ne ugrozi svoj, sigurno su stoljećima razmišljali i…
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Priroda i Baština

“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak

Uređena staza, označena putokazima, penje se prema ulazu u Ledenu spilju. Odmah od ulaza, tlo se dosta strmo spušta, te…
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Priroda i Baština

Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica

Japlenški vrh u svome imenu čuva uspomenu na vrijeme kad su se zidovi krečili vapnom ili japnom kako se kaže…
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio

Procijenjeno je da za izgradnju fregata potrebno 500 hrastovih trupaca. Za svaki slučaj, odlučeno je da ih se u brodogradilište…
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Priroda i Baština

Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina

Dok s vidikovca uz Frankopansku tvrđavu u Kraljevici gledamo ograđeni dio mora i obale na kojoj malo brodogradilište ima koncesiju,…
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)

Na stranu sad to što je vlast odlučila obeštetiti nekadašnje plemstvo na način da je seljacima nametnula poreze. Na stranu…
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)

Dolazak Zrinskih nije bio vez posljedica za stanovnike Bribira. Umjesto da se drže Vinodolskog zakona, Zrinski su uveli vlastite urbare koji…
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)

Dočim su Frankopani došli u posjed Bribira, podignuli su oko njega zidine, te sagradili kulu nad ulaznim vratima u grad….
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Priroda i Baština

Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)

Bribir je staro hrvatsko mjesto koje se već početkom 13. stoljeća spominje u onodobnim državnim ispravama. Andrija, sin kralja Bele…
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Priroda i Baština

Bubanj, muzika – složno udaraj!

Ono što su zvončari za područje Kastavštine, to je u Vinodolu "muzika". Ledenice, Grižane, Novi Vinodolski, Povile, Bribir, svako se…
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Priroda i Baština

Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?

Skoknimo sad na trenutak, ne u pradavna vremena kad je ovaj običaj vjerijatno nastao, nego "samo" dvjestotinjak godina unatrag, u…
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Priroda i Baština

Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj

Zanimljivo je da je u vrijeme kad su kartografi proizvoljno označavali izvor rijeke Kupe, istraživač David Livingstone već otkrio i…
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Priroda i Baština

Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto

Ti doživljaji ostaju neizbrisivi. Poput šetnje po snijegu koji u rano jutro svjetluca i škripi pod nogama. Ili spavanja u…
Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život
Priroda i Baština

Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život

Pokušavajući dokučiti koliko je ljudi uopće ovdje živi, Goran i ja gledali smo dimnjake na obližnjim zgradama. Iz većine nije…
Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj
Priroda i Baština

Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj

Radi se o pradavnom običaju koji je postojao u mnogim primorskim mjestima od Kvarnera do Dubrovnika i Konavala, ali i…
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Priroda i Baština

Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila

Tri godine nakon što je posljednja falkuša potonula, na ovaj su otok ponovo mogli stranci bez da su morali tražiti…
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Priroda i Baština

Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati

Kad sam nad sobom pogledao onu strminu, a pod sobom čuo onu buku vode, koja u stijene udaraše i zagledao…
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Priroda i Baština

Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio

Iako su bili u svakom smislu slabiji – imali su manje borbenih jedinica, manje ljudi, manje topova, k tome još…
Najviše naselje u Hrvatskoj
Priroda i Baština

Najviše naselje u Hrvatskoj

Inženjer strojarstva, bivši pomorac koji se vratio u rodno Begovo Razdolje i postao čuvar sjećanja. Nitko ne zna više anegdota,…

Pogledaj i ove objave

Foto priča

Anića kuk – mitska stijena hrvatskog alpinizma

Prvi slobodni uspon u stijeni Anića kuk na "Brid klina" izveli su slovenski penjači Srečo Rehberger i Tadej Slabe tek…


Naša izdanja: knjige

Naslovnica knjige To nije pas, to je Cher!
Više

Naša izdanja: eknjige

1745944369
Više
1745857512
Više
1745857638
Kupi
X.com LinkedIn Pinterest More