Tekst: Mirta Mataija
Naslovna fotografija: Brdjic, Izvor: Wikimedia Commons, Licenca: CC BY-SA 4.0
url: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:The_first_modern-day_torpedo_launching_station_in_Rijeka,_2020.jpg
Promjena oblika glave torpeda
Prva torpeda imala su zašiljenu glavu. No, inženjeri su tijekom niza testiranja ustanovili da tupa, odnosno zaobljena glava, oblika polukugle, bolje održava stabilnost pri manjim brzinama, a vidjeli smo da su prva torpeda mogla postići tek skromne brzine. Voda koja udara u tupi vrh stvarala je predvidljiviji tlak, što je pomagalo tadašnjim jednostavnim hidrostatima da preciznije vode torpedo.
Postani pretplatnik, čitaj bez oglasa i otključaj pristup ekskluzivnom sadržaju
Tupi vrh imao je još jednu prednost – smještaj kontaktnih upaljača koji bi se aktivirali pod kojim god da kutom torpedo udari u brod.
Kako se razvijao pogon, tako se uvidjelo – opet kroz niz testiranja i ispaljivanja torpeda s lansirne rampe u Rijeci, da zaobljena glava pruža velik otpor pri kretanju kroz vodu. Šiljasta glava pruža, s druge strane, puno manji otpor. K tome, tako se sprječava pojava mjehurića – pjenušavti trag koji pri kretanju stvara torpedo. Otpor vode osim toga usporava torpedo i čini ga bučnim. Buka u kombinaciji s mjehurićima oduzima torpedu prednost koju su inženjeri zamislili od početka njegovog razvoja – nevidljivost. Tako da posada napadnustog broda uopće nije svjesna da se prema njima kreće ubojito i potencijalno fatalno oružje, sve dok ne bude prekasno.
Zato su se početkom 20. stoljeća inženjeri vratili prvobitnom obliku glave – zašiljenoj glavi.
No, kako se razvijalo oružje, tako se razvijala i zaštita od njegovog napada. Tako su se brodovi počeli opremati čeličnim mrežama protiv torpeda. Tada Whitehead razvija glavu torpeda s nazubljenim rebrima. Ti su čelični noževi pri dodiru s mrežom aktivirali eksploziv koji bi ih lansirao prema naprijed dovoljno brzo da prerežu mrežu i otvore put torpedu prema trupu broda.
Tajna naprava
Najveća tajna i najveći inženjerski pothvat u razvoju torpeda bila je tajna naprava koja je osiguravala da torpedo održava stalnu dubinu pri kretanju, tj. da ne potone, ali i da ne iskoči iz vode. Ta je naprava bila toliko dragocjena da je Whitehead, u strahu od krađe, nije čak niti patentirao1.
Tajna naprava nalazila se u središnjem dijelu elegantnog trupa torpeda. Sastojala se od dva međusobno povezana senzora: hidrostatskog diska i klatna. Hidrostatski disk bio je smješten na stijenku torpeda, reagirao je na tlak vode, a s unutarnje strane nalazila se opruga kojom se regulirala željena dubina. Ovaj dio tajne naprave sprječavao je da torpedo zaroni dublje od željene dubine na sljedeći način. Ako bi torpedo zaronio dublje od zadane granice, tlak vode bi jače pritisnuo disk. On bi preko poluga pomaknuo kormila prema gore i time bi korigirao dubinu torpeda.
Obratno, ako bi se topredo previše približio površini, tlak vode na disk bi oslabio. Opruga bi tada potisnula membranu prema van, što bi pomaknulo kormila prema dolje kako bi torpedo zaronio natrag na željenu dubinu.
Klatno je služilo kao korektor. Ako bi se torpedo previše nagnuo prema gore ili prema dolje, klatno bi se zbog inercije i gravitacije pomaknulo i time ublažilo naredbu hidrostatskog diska. Klatno je, dakle, osiguravalo da se torpedo kroz vodu kreće bez naglih oscilacija, mirno i vodoravno na točno određenoj dubini.
Kako se razvijao pogon i kako su torpeda postizala sve veću brzinu, tako se ovoj napravi dodao servo motor na stlačeni zrak jer su sile na kormilima postale prevelike da bi ih sama mehanika mogla pomicati2.
Prva upotreba i prva “žrtva” torpeda
Nakon brojnih testiranja, razvoja i prodanih licenci, torpedo je prvu upotrebu doživio u Rusko-Turskom ratu 1875. To je bio rat u kojem je Rusija željela osigurati svojoj crnomorskoj floti izlaz na more. Da bi u tome uspjela, morala je osvojiti prolaz kroz Bospor i Dardanele koje je držala Turska. Bospor je prolaz između Crnog i Mramornog mora, a Dardanele iz Mramornog u Egejsko, te dalje u Sredozemlje.
Za Rusiju je to bio ambiciozan pothvat, naročito ako se uzmu u obzir uvjeti mira nakon Krimskog rata u kojem je ruska flota doživjela poraz.
Svejedno, potaknuti buđenjem nacionalne svijesti i težnje naroda Bugarske, Srbije i Rumunjske da se oslobode stoljetne turske vladavine, Rusija je stupila u rat. Tom je prilikom admiral Stepan Osipovič Makarov prvi put uspješno u bitci upotrijebio torpedo. S torpiljarke iz klase Velikij knjaz Konstantin ispalio je torpedo koji je potopio turski oklopni brod Intibah. Prema nekim izvorima to se dogodilo 16. siječnja 1878.3, dok je prema drugim to bilo devet dana kasnije, odnosno 25. siječnja 1878.4.
Ilustracija iz engleskog humorističnog tjednika “Punch” od 9. lipnja 1877. daje naslutiti da je torpedo već tada bio u upotrebi. Na ilustraciji, naime Velika Britanija utjelovljena u liku ratnice Britannie upoznaje torpedo – prikazan kao pola čovjek-pola riba,, i Roberta Whiteheada uz riječi: “Dopustite mi da predstavim mladog gospodina koji je upravo debitirao na Dunavu…”5.
Kad se sudbina okrene protiv tebe
Kako bilo, torpedo je u masovnu upotrebu ušao tijekom prvog svjetskog rata.
Ironično, oružje koje je razvijeno da štiti hrvatsku, odnosno tada austrijsku obalu Jadrana od talijanskih osvajača, bilo je kobno za razarače iz austrijske flote.
Autor: Public Domain (Izvor: Muzej grada Rijeke), Izvor: Wikimedia Commons, Licenca: CC BY-SA 4.0
url: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Torpedo_production_in_Rijeka.jpg
Prilikom napada na luku Drač koju je držala Italija, od torpeda su stradali razarači Lika i Triglav izgrađeni u brodogradilištu Kraljevica. O tome smo pisali ovdje.
Prvi svjetski rat donio je, osim toga i propast jednog od najvećih carstava u Evropi – Austro-Ugarskog carstva, a time i njezine flote.
Što je bilo s riječkom tvornicom torpeda?
Nakon što je sposobni financijer Givanni Ciotta osigurao Whiteheadu i Vukiću prostor za testiranje na području Riječkog tehničkog zavoda, odnosno Stabilimento Tecnico Fiumano, ovdje se gradi lansirna stanica i vrše prva testiranja koja su, kao što smo vidjeli dovela do razvoja prototipa već 1866. godine.
1874. godine STF zapada u financijske teškoće i proglašava stečaj. Međutim 1875. Robert Whitehead osniva privatnu tvrtku Silurificio Whitehead, kupuje propali STF, te nastavlja razvoj i torpeda i lansirnih rampi.
Ime tvornice Silurificio duguje talijanskom nazivu za torpedo. Naime, u svim svjetskim jezicima u upotrebu je ušao riječki naziv torpedo, osim u talijanskom. Talijanski naziv za torpedo je siluro, što znači som.
Početkom 20. stoljeća u tvornicu ulazi britanski kapital, te ona postaje vodeći svjetski proizvođač torpeda. U to vrijeme zapošljava preko tisuću radnika. To je ujedno i zlatno doba tvornice koja je preživjela dva rata, bila obnovljena nakon što je krajem drugog svjetskog rata bila uništena gotovo do temelja i nastavila proizvoditi torpeda do 1866. Tada se okreće civilnoj proizvodnji, a u samim počecima samostalne hrvatske države zapada u teškoće i odlazi u stečaj.
Budući se nije našao novi Whitehead koji bi imao viziju, spasio je od propasti i obnovio proizvodnju, tvorničke su hale ispražnjene i napuštene. Lansirne rampe prepuštene, moru i vremenu, srušile su se. Nije pomogla niti činjenica da su u tim pogonima proizvedena prva sva oklopna vozila za Hrvatsku vojsku koja se počerkom devedesetih stvarala u vihoru rata.
Nakon prvih Riječkih ljetnih noći kada je hala služila kao koncertna dvorana, nestalo je i toga, te se sada sve skupa nalazi u ruševnom stanju, opasnom za posjetitelje.
Rijeka koja traži svoje mjesto na turističkom tržištu, možda je propustila priliku svijetu ponosno pokazati kako je i gdje nastalo oružje koje je iz temelja promijenilo način i vođenje pomorskih bitaka.
Ovdje se nalazi prvi dio članka:
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Pročitaj i ovo
Zoološki vrt na Marjanu – već je sto godina mjesto susreta s divljim životinjama i blagom
Zašto je britanska kraljica Ana osnovala Društvo za zemljopisnu dužinu i obećala bogatu nagradu onome tko konstruira dovljno precizan sat?
V1 Travel Corner Takeoff: U dvije minute – Što te očekuje u našem kokpitu
Umjetno jezero savršeno uklopljeno u pejzaž Gorskog kotara
Tko je Marin Getaldić i zašto je Dubrovnik 2026. proglasio njegovom godinom?
Titanic je potonuo prije 114 godina. Zašto nas još uvijek fascinira njegova priča?
T1 – znak mira na četiri kotača
Što znači V1 – u nazivu našeg portala?
Satovi II – Spoj znanosti, precizne mehanike i umjetnosti
Satovi – 1. dio
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
Nastala u rigidnom sustavu, postala je simbol slobode, ljubavi i mira
Najbolji automobil svih vremena – prema ocjeni njemačkog časopisa Auto Motor und Sport
Na riječki aerodrom slijetali su avioni na redovitoj liniji iz Toronta, a primio je i Boeing 767-300 ER s nogometašima Milana
Most koji je u najtežim trenucima povezao sjever i jug Hrvatske
Legendarni Fiat 600 – izravni predak popularnog “fiće”
Kako sam dolly pretvorio u slider?
Jezero koje je progutalo jedno čitavo naselje, polje na kojem se uzgajao grah i dio ceste
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Dolly za bolji pokret kamere – DIY
Černobilska tragedija – lekcije koje nismo naučili
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Biljka čije ime obećava zdravlje
Automobil u kojem se može prevesti košara jaja preko oranice – a da se pritom niti jedno ne razbije
“Tisuću Malih Briga”
“Ja sam Dalmacija” – rečenica koja je obilježila jednu karijeru, jedan grad i jednu epohu
Naruči knjigu To nije pas, to je Cher!
- https://www.muzej-rijeka.hr/portfolio/rijecki-torpedo ↩︎
- https://tehnika.lzmk.hr/torpedo/ ↩︎
- https://hrvatski-vojnik.hr/torpedo-proizvod-hrvatskog-uma-i-duha/ ↩︎
- https://spartacus-educational.com/FWWtorpedo.htm ↩︎
- ibid 2. ↩︎
Još iz iste kategorije
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 2. dio
Od “Čuvara obale” do torpeda – kako je stvoreno oružje koje je promijenilo pomorske bitke 1. dio
“Čudiš se i diviš, možda vidiš nešto strašno” – park šuma Golubinjak
Japlenški vrh – zelena oaza iznad Delnica
Brodogradilište u Kraljevici – Aurora i Stella Matutina 2. dio
Brodogradilište u Kraljevici 1. dio – Aurora i Stella Matutina
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola – rušenje Kaštela (4. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (3. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (2. dio)
Kula Turan podsjetnik je na slavno vrijeme Vinodola (1. dio)
Bubanj, muzika – složno udaraj!
Što povezuje Ljudevita Gaja i ovo primorsko mjesto?
Najduža rijeka koja izvire i uvire u Hrvatskoj
Dvorac, staklana i Selekcijska stanica za krumpir obilježili su ovo goransko mjesto
Nekadašnji grad kovača i rudara danas traži novu šansu za život
Ovo primorsko mjesto čuva stari božićni običaj
Od 1989. i stranci mogu na ovaj otok, ali se moraju držati jednog pravila
Kraj, gdje je romantika divlja, niema; gdje ćemo se diviti, pa prirodu bilo i strahom promatrati
Otok koji je admiral Persano smatrao Gibraltarom Jadrana i nikad ga nije osvojio
